Uvođenje otvorenih izbornih lista, koje omogućavaju građanima da direktno biraju svoje predstavnike u parlamentu, smanjilo bi apstinenciju među biračima, dovelo do veće odgovornosti poslanika i podstaklo neophodne unutarstranačke reforme, ocijenila je savjetnica predsjednika države za javne politike, Marija Vesković.
Ona je u intervjuu ageciji MINA kazala da, uprkos deklarativnoj podršci dijela političkih partija, konkretni koraci ka promjeni izbornog sistema i dalje izostaju.
Vesković je objasnila da sadašnji sistem zatvorenih lista znači da birači glasaju isključivo za partije, dok partijska rukovodstva odlučuju koji će kandidati dobiti mandate.
„Kada izađemo na biračka mjesta biramo političke partije, a političke partije su te koje same određuju koji će njihovi predstavnici biti poslanici ili odbornici. Građani mogu samo da prihvate redosljed koji su partije već postavile“, kazala je Vesković.
Prema njenim riječima, otvorene izborne liste promijenile bi tu logiku jer bi birači mogli direktno da glasaju za pojedinačne kandidate.
„Građani bi imali mogućnost da zaokruže osobu imenom i prezimenom ispred partije koju ona predstavlja. Time bi zaista odlučivali ne samo koje partije ulaze u Skupštinu, već i koji ljudi će ih predstavljati“, navela je ona.
Vesković je kazala da su otvorene liste mehanizam za uspostavljanje bližeg odnosa između poslanika i birača, jer će građani znati koga su izabrali i kome mogu da se obrate.
Istovremeno, otvorene liste bi, kako je dodala, podstakle političke partije da više pažnje posvete kvalitetu svojih kandidata.
„Partije će uložiti veći napor da imaju sposobne ljude kojima birači vjeruju. Neće imati pasivne članove koji se ne uključuju u politički rad, već kandidate kojima su građani spremni da poklone povjerenje“, istakla je Vesković.
Prema njenim riječima, otvorene liste omogućile bi da sastav Skupštine zaista odražava volju birača, ali i da se unutar partija jasnije vidi koliku podršku pojedini kandidati imaju među građanima.
„U zemljama gdje postoje otvorene liste pokazalo se da se može desiti da kandidati koji su niže na listi budu popularniji od partijskih lidera. To može dovesti do unutrašnjih tenzija u partijama, jer liderima nije prijatno da neko sa 30. ili 50. mjesta dobije veću podršku birača“, kazala je Vesković.
Upravo takav sistem je, prema njenim riječima, jedan od razloga zbog kojih dio političkih partija pokazuje otpor prema promjeni izbornog modela.
Vesković je rekla da ankete pokazuje jasnu podršku građana za uvođenje otvorenih lista.
„Ako pitate ljude da li žele da direktno utiču na to ko će se naći u Skupštini, odgovor će uvijek biti - da“, rekla je Vesković.
Kako je kazala, uvođenje otvorenih listi bi moglo smanjiti apstinenciju među biračima, jer mnogi trenutno ne osjećaju da imaju uticaj na izbor poslanika.
„Ljudi žele veću moć odlučivanja. Trenutno postoji osjećaj da nemamo bilo kakvu moć ili uticaj na to ko će ući u Skupštinu. Ne znamo ko su ti ljudi, odakle su se pojavili. A ovdje, kada možemo da zaokružimo ime i prezime, osjećamo da zaista imamo određenu moć“, objasnila je Vesković.
Prema njenim riječima, uvođenje otvorenih lista u budućnosti je gotovo neizbježno i zbog evropskih integracija.
„Kada budemo birali predstavnike u institucijama Evropske unije, koristiće se upravo otvorene liste. Zbog toga je važno da se građani na vrijeme upoznaju sa takvim načinom glasanja“, dodala je Vesković.
Ona je kazala da uvođenje otvorenih lista nosi i određene izazove, kao što je informisanje birača o načinu glasanja i štampanje glasačkih listića koji bi bili znatno veći i zahtijevali veća budžetska sredstva.
Ipak, ona smatra da takav model nije neizvodljiv.
„Ako je to moguće sprovesti u zemljama regiona sa mnogo kompleksnijim izbornim sistemima, poput Bosne i Hercegovine, vjerujem da je i u Crnoj Gori potpuno izvodljivo“, kazala je Vesković.
Ona je istakla da promjena sistema ne bi nužno odmah donijela dramatične izmjene u sastavu parlamenta, navodeći da svaka velika promjena zahtijeva vrijeme da bi se pokazali njeni efekti.
Govoreći o političkoj podršci toj ideji, Vesković je kazala da ona uglavnom ostaje na deklarativnom nivou.
„Nije politički pametno reći da ste protiv toga da građani imaju veću moć. Zato partije načelno podržavaju otvorene liste, ali u praksi ne vidimo konkretne korake“, rekla je Vesković.
Ona je dodala je da parlamentarne partije imaju mehanizme da pitanje otvorenih izbornih lista stave na dnevni red, kao što pojedine zakone usvajaju bez rasprave, ali da se to do sada nije dogodilo.
“Kao što rekoh, postoji jedna vrsta otpora prema tome, ali otvorene izborne liste su ipak nešto što nam slijedi prirodno i za šta se moramo spremiti. Mislim da će dovesti i do reforme unutar samih političkih partija, koja je neophodna”, rekla je Vesković.
Osvrćući se na rad Odbora za izbornu reformu, posebno nakon što je Demokratska partija socijalista napustila to skupštinsko tijelo, Vesković je kazala bi tu situaciju trebalo riješiti, jer izborna reforma zahtijeva prisustvo opozicije u odboru.
“Ne radi se samo o izbornoj reformi, već i o normalnom funkcionisanju Skupštine koja mora da nastavi sa radom. Predstavnici opozicije su značajan faktor u odnosu na druge aktivnosti koje nam slijede u Skupštini - usvajanje seta zakona koji su neophodni u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, navela je Vesković.
Ona je rekla da je dodatni problem to što mandat Odbora formalno nije produžen, iako je bilo jasno da posao neće biti završen u predviđenom roku.
„Mi smo sada u jednoj vrsti vakuma – Odbor nije završio posao, ali nije ni formalno produžen njegov mandat. Istovremeno, već smo u sredini marta, a prostor za izmjene izbornog zakonodavstva je veoma ograničen“, rekla je Vesković.
Prema njenim riječima, jedini izlaz je politički dogovor između vlasti i opozicije.
Komentarišući to što je predsjednik države vratio parlamentu na ponovno odlučivanje zakone o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vesković je navela da oni nijesu u potpunosti usklađeni sa ustavnim i evropskim standardima.
Govoreći o Zakonu o unutrašnjim poslovima, Vesković je istakla da se problem odnosi na moguće kršenje prava na odbranu policijskih službenika
„Predloženo rješenje predviđa da policijski službenik može biti udaljen iz službe na osnovu operativnih saznanja, a da ne zna šta mu se tačno stavlja na teret. Ako ne zna optužbe, on se ne može ni braniti“, objasnila je Vesković.
Kada je riječ o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, spornim smatra ukidanje sudskog nadzora nad mjerama tajnog nadzora.
„Prema tom rješenju, Agencija bi mogla da sprovodi mjere tajnog nadzora, odnosno da prati, snima i fotografiše ljude na javnim mjestima i do dvije godine, bez naloga predsjednika Vrhovnog suda. Time se uklanja kontrola nezavisne sudske institucije“, rekla je Vesković.
Ona je naglasila da je upravo sudska kontrola ključna garancija zaštite prava građana i poručila da, bez obzira ko je trenutno na vlasti, pravne garancije moraju ostati na snazi kako bi se svaki građanin osjećao sigurno.
Govoreći o očekivanjima od ponovnog glasanja u parlamentu, Vesković je rekla da se nada da će poslanici razmotriti pravna obrazloženja zbog kojih su zakoni vraćeni.
„Potpuno razumijemo težnju predlagača zakona za sprovođenje reformi, ali je važno da način na koji se to radi bude u skladu sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima koji nas obavezuju“, zaključila je Vesković.
Bonus video:
