Sve je manje vremena za promjene izbornog zakonodavstva, jer Skupština još nije formirala novi odbor koji treba da se bavi time, dok izostanku rezultata doprinosi i gotovo stalna politička kriza u parlamentu, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Komentarišući to što Skupština nije produžila mandat Odboru za izbornu reformu, a još nije formiran novi, savjetnica predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković kazala je da pitanje izborne reforme više ne smije biti predmet odlaganja.
“Neophodno je hitno pronaći rješenje i preostali period iskoristiti maksimalno, jer od toga zavisi da li ćemo već na narednim izborima omogućiti građanima da glasaju za ljude imenom i prezimenom”, rekla je Vesković.
Pravnik Damir Suljević ističe da je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu obično prva žrtva svakog protesta opozicije i zbog toga već sada djeluje prilično izvjesno da od nastavka reforme preostalog izbornog zakonodavstva u ovom sazivu neće biti ništa.
Kako kaže, birački spisak, ali brojna druga pitanja s pravom ostaju nešto što godinama opterećuje izborni proces, ali naglašava da čak i kada bi sva potrebna zakonska rješenja bila usvojena već sjutra, “to samo po sebi ne bi značilo brzo rješavanje problema u praksi, jer zakon predstavlja tek osnov da se počne sa sređivanjem sistema, za šta su potrebni vrijeme i institucionalni kapaciteti”.
Mandat Odbora za izbornu reformu, koji je formiran kao privremeno skupštinsko tijelo, bio je oročen do kraja prošle godine, ali Skupština nije usvojila predlog odluke o njegovom produženju do juna ove, jer je predsjednik parlamenta Andrija Mandić prekinuo zasjedanje 31. decembra zbog dešavanja u Botunu (protesta mještana Zete zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda). Time je Crna Gora, u godini kada planira da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, ostala bez tijela koje je važno za ispunjavanje preporuka iz EU agende i privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, ali i za čišćenje biračkog spiska u susret parlamentarnim i lokalnim izborima 2027.
"Šansa za rad u odboru nepovratno izgubljena"
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su najavili da neće učestvovati u radu Odbora za izbornu reformu.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević rekao je da su bili počeli razgovori o tome da odluku o formiranju novog odbora stave na dnevni red na prvoj sjednici u martu.
“Ali su onda predloženi i usvojeni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji su u suprotnosti sa temeljnim politikama Evropske unije, zbog čega je DPS odlučio da ne učestvuje u formiranju novog odbora”, rekao je Rakočević, koji je bio kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu.
On je kazao da je “nakon nedemokratskog odnosa vlasti prema direktivama EU”, usvajanjem dva sporna zakona, šansa za rad u Odboru je nepovratno izgubljena.
“Ipak, DPS će zadržati pravo da predlaže izborne zakone, uključujući otvorene liste, direktan izbor predsjednika opština i druga rješenja od interesa za građane i izborni sistem”, poručio je Rakočević.
Zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije i izvještaja OEBS/ODIHR misije.
Rad Odbora do sada je rezultirao izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je utvrđen koncept održavanja lokalnih izbora u jednom danu, uz planirani termin 13. juna 2027. godine.
Evropska komisija je u Izvještaju za Crnu Goru za prošlu godinu navela da Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, čije izmjene je parlament usvojio u julu 2025, treba dodatno revidirati u okviru mjerila za zatvaranje poglavlja 23 (pravosuđe, borba protiv korupcije, temeljna prava i prava građana EU).
“Ovim izmjenama bi trebalo otkloniti postojeće nedostatke i u potpunosti uskladiti zakon sa standardima OEBS/ODIHR-a i evropskim standardima, kako bi se značajno povećala transparentnost i kontrola trošenja političkih partija i spriječila zloupotreba državnih resursa, uključujući i uvođenje odvraćajućih kazni”, piše u dokumentu.
Odbor bi još trebalo da definiše predloge zakona o biračkom spisku i o registrima prebivališta i boravišta. Predviđeno je i da Odbor definiše Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventualnu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva, navodi se u Odluci o osnivanju Odbora.
Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić rekao je prošle sedmice na konferenciji za novinare da DPS, Socijaldemokrate i Demokratska narodna partija nijesu potpisale “inicijativu za produženje rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu”. Predlog odluke o produženju rada odbora, koju su potpisali Čarapić i Rakočević, još je u skupštinskoj proceduri.
“Princip konsenzusa se izgubio. Čišćenje biračkog spiska jeste reforma koju treba sprovesti, ali očigledno da ovi subjekti očekuju izbore sa neprečišćenim spiskom - jedni čekaju glasače iz regiona, drugi iz Evrope i SAD”, kazao je Čarapić.
Ključne institucije izborne administracije još nijesu ni konstituisane
Damir Suljević kaže da je u javnosti stvoren utisak da je ključni dio problema riješen profesionalizacijom izborne administracije i održavanjem lokalnih izbora u jednom danu.
Međutim, kako navodi, poznavaoci izbornih prilika znaju da je time budućim profesionalnim članovima izbornih organa praktično uvaljen vruć krompir.
“Očekivanja od njih su velika, ali za njihovo ispunjavanje nemaju osnovni alat, a to je kvalitetno izborno zakonodavstvo, koje i dalje sadrži ozbiljne pravne praznine, niti imaju dovoljno razvijenu sistemsku podršku koja bi im omogućila da te poslove efikasno obavljaju”, naveo je.
Upozorava da je dodatni problem i pitanje vremena za pripremu narednih izbora i podsjeća da još nije izabrana ni Centralna izborna komisija (CIK), koja treba da uskladi podzakonske akte i imenuje opštinske izborne komisije, pa ključne institucije izborne administracije još nijesu ni konstituisane.
“Time se period za organizaciju i pripremu izbornog procesa dodatno skraćuje”, rekao je Suljević.
Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a najavila je da će danas raspisati treći javni konkurs za izbor predsjednika i četiri člana Komisije.
Prethodna dva konkursa za CIK, koji treba da zamijeni postojeću Državnu izbornu komisiju (DIK) su bila neuspješna.
Rješenja na stolu, ključna je volja
Vesković smatra da bi uvođenje otvorenih izbornih lista predstavljalo jedan od najvažnijih demokratskih iskoraka u daljoj reformi izbornog sistema Crne Gore.
“Time bi građani dobili mogućnost da ne glasaju samo za političku partiju, već i za konkretne ljude koji treba da ih predstavljaju”, rekla je Vesković.
Podsjetila je da je predsjednik države Jakov Milatović još u decembru 2024. godine Skupštini podnio inicijativu za uvođenje otvorenih izbornih lista, a u julu 2025. godine ponuđen je i model zakonskih rješenja, upravo sa ciljem da se ubrza postupak i olakša rad na reformi.
“Rješenja su, dakle, već na stolu i sada je ključno da se pokaže politička volja da se ona usvoje u interesu građana i demokratskog razvoja Crne Gore”, poručila je.
Vesković je ocijenila da bi otvorene liste unijele novu vrijednost u crnogorski politički sistem, jer bi građanima omogućile da glasaju za ljude imenom i prezimenom, da biraju kredibilitet, integritet i lični autoritet kandidata.
“To bi bio važan korak ka jačanju povjerenja u izborni proces i institucije, posebno u društvu u kojem s pravom postoji osjećaj da se o predstavnicima građana odlučuje više unutar partijskih struktura nego kroz neposrednu volju birača”, kazala je.
Istovremeno, kako je dodala, ovo je i prirodan pravac razvoja crnogorskog sistema u kontekstu evropskih integracija.
Podsjetila je da se Crna Gora kreće ka članstvu u Evropskoj uniji, a članstvo podrazumijeva i izbor predstavnika u Evropski parlament.
“Zato je sasvim logično i politički odgovorno da se na vrijeme prilagođavamo standardima koji podrazumijevaju veći uticaj građana na izbor svojih predstavnika. U tom smislu, otvorene liste nijesu samo pitanje unutrašnje demokratizacije, već i pitanje institucionalne pripreme države za ono što nas očekuje kao buduću članicu EU”, istakla je Vesković.
Na pitanje da li u vlasti i opoziciji uopšte ima volje da se uvedu otvorene liste, odgovorila je da podrška na nivou javnih izjava postoji i upravo zato je važno da se ta tema više ne zadržava samo u domenu načelne saglasnosti, već da dobije konkretan politički i institucionalni izraz.
Poručuje da treba imati u vidu da otvorene liste nijesu korist samo za birače, već i za same političke partije.
“Takav model podstiče partije da kandiduju svoje najbolje ljude, one koji imaju lični kredibilitet, profesionalni integritet, političku ozbiljnost i stvarnu podršku među građanima. To znači da bi otvorene liste dugoročno uticale i na podizanje kvaliteta političke ponude, jer bi u prvi plan više dolazili rad, rezultat i ugled kandidata, a manje unutrašnja, odavno uspostavljena, partijska hijerarhija”, pojasnila je.
Rekordan broj nezavisnih poslanika
Damir Suljević smatra da su otvorene liste sve više pitanje nužde, jer parlamentarna praksa u Crnoj Gori posljednjih godina pokazuje ozbiljne slabosti sistema zatvorenih lista.
Podsjeća da je trenutno u Skupštini možda i rekordan broj nezavisnih poslanika, među kojima ima i ljudi “koji uživaju značajne simpatije javnosti i imaju snažan politički ugled”.
“To samo po sebi govori da birači često prepoznaju i vrednuju pojedince, a ne isključivo partijske strukture kroz koje su oni izabrani”, ocijenio je Suljević.
Sa druge strane, kako kaže, javno dostupni podaci pokazuju da će dio poslanika ostati upamćen po izrazitoj neaktivnosti ili po neuobičajeno visokim troškovima, zbog čega postaje jasno koliko je važno jačati element lične odgovornosti.
“Uvođenje otvorenih lista moglo bi upravo u tom segmentu donijeti promjenu, jer bi, u zavisnosti od modela koji bude usvojen, biračima omogućilo veći uticaj na izbor pojedinaca koji će dobiti mandat, a ne samo na partije koje učestvuju na izborima”, rekao je.
Na taj način bi se, kako je dodao, ojačala politička i lična odgovornost izabranih predstavnika prema biračima.
Otvorene liste nijesu prijetnja partijama
Vesković ističe da otvorene liste ne treba posmatrati kao prijetnju partijama, nego kao priliku da i same političke organizacije budu snažnije, kvalitetnije i reprezentativnije.
“Partija koja pred građane izlazi sa ljudima koji imaju stvarni autoritet i povjerenje, istovremeno jača i sopstveni demokratski kapacitet i politički legitimitet”, poručila je.
Zato je, kako dodaje, važno da se ovo pitanje sagleda kao zajednički interes unapređenja političkog sistema, a ne kao tema koja proizvodi otpor samo zato što podrazumijeva promjenu dosadašnje prakse.
Evropa rješava složene izazove, Crna Gora još bazične
Damir Suljević ukazuje da je paradoks da se u Crnoj Gori i dalje raspravlja o vrlo bazičnim pitanjima funkcionisanja izbornog sistema, dok se u nekim evropskim državama već suočavaju sa znatno sofisticiranijim izazovima.
“U Mađarskoj se, na primjer, uoči izbora sve više govori o kampanjama dezinformacija potpomognutim vještačkom inteligencijom, naprednom digitalnom targetiranju birača i mogućim hibridnim uticajima iz inostranstva - temama do kojih naša izborna reforma još nije ni stigla, a koja nas zasigurno čekaju”, rekao je.
Bonus video:
