Pregovori Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji (EU) dinamičniji su nego ranije, ali ključni izazovi ostaju suštinske reforme i njihova dosljedna primjena, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) podsjetili su da je Crna Gora evropski put započela prije skoro dvije decenije i da je dugo važila za najozbiljniju državu kandidatkinju za naredno članstvo u EU.
"Sami pregovori, kojima su prethodile različite faze procjene spremnosti države, otvoreni su 2012. godine, uz brz početni napredak", kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da je već 2012. privremeno zatvoreno jedno poglavlje, a do kraja 2015. godine otvorena gotovo polovina poglavlja i privremeno zatvoreno još jedno.
"Međutim, u narednim godinama tempo je usporen, pa je za otvaranje svih poglavlja bilo potrebno gotovo osam godina, a do danas je privremeno zatvoreno 14 poglavlja", navodi se u saopštenju CGO-a.
Oni su naveli da su do 2017. godine privremeno zatvorena tri poglavlja, a promijenjeni geopolitički kontekst, koji je vratio proširenje visoko na agendu EU, uticao je da se proces ponovo intenzivira i da se neka i ranije, u solidnoj mjeri, pripremljena poglavlja aktuelizuju.
Navodi se da su tokom 2024. godine privremeno zatvorena tri poglavlja, prošle šest, a u ovoj godini dva.
Ista geopolitička kretanja, kako se dodaje, reflektovala su se i na dinamiku evropskih integracija Albanije, čime je Crna Gora dobila konkurenciju.
"Za razliku od Crne Gore, kojoj je bilo potrebno skoro osam godina da otvori sva poglavlja, Albanija je isti posao završila za manje od tri godine, od 2022. do 2025. godine, uz rekordno brzo za otvaranje klastera, po kojima su sada grupisana pregovaračka poglavlja", rekli su iz CGO-a.
Prema njihovim riječima, takva dinamika ukazuje na snažnu političku volju, ali istovremeno otvara i pitanje kvaliteta i održivosti reformi.
"Iako Crna Gora i dalje ima značajnu prednost - sa 14 privremeno zatvorenih poglavlja u odnosu na Albaniju, koja još nema zatvorenih - sve češće se ističe ubrzani napredak Albanije, koja se u pojedinim izjavama evropskih zvaničnika pozicionira kao nova 'predvodnica' (front-runner), što je termin ranije vezivan prvenstveno za Crnu Goru, a komesarka za proširenje Marta Kos je napredak Albanije okarakterisala kao 'do sada nezabilježen'", kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, tome doprinosi i percepcija snažnije ekonomske povezanosti Albanije sa EU u pojedinim segmentima, ali i postojanje šireg političkog konsenzusa o pitanjima evropskih integracija, kao i izostanak izraženih sumnji u maligni uticaj država sa kojima EU nema razvijenu saradnju.
Dodatni element, kako su naveli iz CGO-a, neizvjesnosti unosi i mogućnost povratka Islanda u pregovarački proces.
Navodi se da je Island započeo pregovore u julu 2010. godine, bilježeći izuzetno brz napredak - za manje od dvije godine uspio je da otvori 27 i privremeno zatvori 11 pregovaračkih poglavlja.
"Međutim, nakon smjene vlasti 2013. godine, nova Vlada Islanda odlučila je da zamrzne pregovore, a 2015. godine i formalno je zatraženo povlačenje kandidature", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je aplikacija ipak i dalje formalno validna, a referendum najavljen za 29. avgust mogao bi otvoriti put za nastavak pregovora.
Iz CGO-a su ukazali na to da je Island, kroz učešće u Evropskom ekonomskom prostoru, Šengenskom prostoru i Evropskoj asocijaciji slobodne trgovine, već duboko integrisan u evropsko tržište i primjenjuje značajan dio pravne tekovine EU.
"Takođe, učestvuje u brojnim programima i agencijama Unije, što dodatno ukazuje na visok stepen institucionalne i regulatorne usklađenosti", dodaje se u saopštenju.
Sve to, kako se navodi, ide u prilog ocjeni da bi Island, uz dodatne napore za postizanje dogovora u oblasti ribarstva, što je, kako se dodaje, bio kamen spoticanja ranije, mogao relativno brzo okončati pristupne pregovore.
U takvom scenariju, pozicija Crne Gore, kako su rekli iz CGO-a, kao naredne članice mogla bi biti dovedena u pitanje, a otvara se nekoliko mogućih ishoda.
"Povoljniji scenario podrazumijeva paralelno pristupanje više manjih država, dok bi nepovoljniji mogao rezultirati time da Island postane naredna članica prije Crne Gore", naveli su iz CGO-a.
U toj NVO naglašavaju da taj vremenski period predstavlja značajnu šansu koju Crna Gora ne smije propustiti, ali da ubrzanje procesa mora pratiti stvarni napredak u oblasti vladavine prava, jačanja institucija i dosljedne primjene zakona, kao i veća inkluzivnost i transparentnost, što trenutno izostaje.
"Zato CGO poziva vladajuću većinu da bez odlaganja intenziviraju reforme i pokažu potrebnu političku odgovornost, kako bi Crna Gora zadržala lidersku poziciju i uspješno privela kraju pregovore sa EU", kaže se u saopštenju.
Bonus video:
