Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete, kako je naveo, "navodnim logorašima" u Morinju u iznosu od 17 miliona eura, te da, ako jeste, mu dostave listing glasanja na Vladi.
"Ovakav odnos koji Vlada ostavlja pripadnicima nikšićko-šavničke grupe govori da vi ubijate sjećanje na žrtve iz logora Lora. Crna Gora je, dok ste vi na njenom čelu, postala dio Crvene Hrvatske. Sve ono što nije uspjelo Paveliću u Artukoviću, uprkos željama Sekule Drljevića i Štedimlije, evo uspjelo je Grliću Radmanu i Plenkoviću. I svaki put nam uzmu nešto - te Prevlaku, te Jadran...", poručio je.
Knežević je istakao da "da mu je neko rekao da će djelovi ove Vlade ovako da se ponašaju, rekao bi da jesu izdajnici, ali ne toliko".
"Sad kad govorimo o trojanskim konjima Srbije, treba i da govorimo o NATO magarcima. I mnogo ih je više... I to govorim kao neko ko je, sa još nekim liderima, a evo ga gospodin (Vladimir) Joković (SNP), potpisao jedan sporazum sa Jedinstvenom Rusiijom, a u njemu nema ništa sporno", kazao je lider DNP-a.
On je podsjetio da je pokojni mitropolit Amfilohije ispred Skupštine citirao svetog Petra Cetinjskog rekavši da "ko ne bio vjeran Rusiji, da Bog da sa njega živo meso otpadalo".
"Kad krenete da analizirate ko je izdajnik, poslaću vas na podešavanja iz 2020. godine... Svaki put kad spomenete odštetu logorašima u Morinju, vi ubijate uspomenu na sve pripadnike nikšićko-đavničke grupe i sve rezerviste koje je u rat poslao Milo Đukanović , a kome sad šaljete poruku da niste vi taj koji hapsi Aca Đukanovića... Zato vas pozivam da sad kažete koji su to članovi Vlade glasali da se isplati odšteta nepostojećim logorašima u nepostojećem logoru", poručio je Knežević.
Slađana Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije (SNP) pitala je premijera kada će biti uspostavljen sistem javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu, kao što je Amber Alert.
"Bezbijednost na prvom mjestu, sigurnost prije svega, otud moj stajling", istakla je Kaluđerović.
Ona na sebi nosi majicu sa natpisom "Amber Alert".
Kaluđerović je pitala "čekamo li da se desi tragedija, pa da onda reagujemo", ali i dodala da "razlozi neuvođenja nisu tehničke prirode, jer Crna Gora ima 92 odsto pokrivenosti 5G mrežom".
"Kad će Vlada formirati operativni tim i kad će biti raspisan konkretan tender?" kazala je.
Spajić je odgovorio da postoje određene prepreke, ali da se nada da će ih prevazići kroz dopune Zakona o elektronskim medijima.
"Politička podrška definitivno postoji i idemo u tom pravcu. Sa našim evropskim partnerima ćemo imati takav projekat nadamo se vrlo brzo", poručio je šef Vlade.
Kaluđerović je rekla da se "Public warning sistem" ne tiče samo "Amber alert-a", već da će pomoći da se pravovremeno reaguje i spase životi.
Nurković je premijera pitao o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje–Peć.
"Ovaj projekat još nije konkretizovan, niti su započeti radovi", kazao je on.
Nurković je istakao da bi se, izgradnjom tunela, mogao razvijati i Ski centar Štedim, ali i dovesti do zaustavljanja iseljavanja.
Spajić je poručio da je infrastruktura "žila kucavica razvoja".
"Postoji već projektna dokumentavcija i naša želja. I Kosovo mora da odradi jedan dio koraka", kazao je premijer.
"Mi ćemo realizovati projekat kad naši prijatelji iz Peći budu spremni na to", dodao je on.
Spajić je istakao da je već imenovana kompanija koja će da gradi autoput od Mateševa do Andrijevice, a kad se "napravi put od Andrijevice do Peći, to će biti prava stvar", jer će do Peći trebati sat vremena od Podgorice.
Nurković je poručio da kosovska država već dug period ne može da formira Vladu, te da ima funkcionalnih problema, ali da je "apel na Spajića da sa mjesta predsjednika Vlade incira sastanak".
Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) poručio je da je "Spajić, na početku mandata, govorio da će Crna Gora biti Švajcarska Balkana, Singapur Evrope".
"Rast BDP 2024. godine je bio najmanji u posljednjih deset godina, izuzev 2020. godine, koja je bila korona godina, a 2025. još gori. Vi obećavate da će biti bolje, da će rasti eonomija, a onda raste nikad sporije u posljednjih 11 godina", saopštio je.
Spajić je poručio da se "Mugošino pitanje odnosi na period kad je Termoelektrana bila u rekonstrukciji, te da je usljed toga, bio veći uvoz, a da će sada, kad radi, biti veći rast".
On je dodao da je, u periodu vladavine DPS-a i SD-a, minimalna zarada bila 193 , a penzija 125 eura.
"Vi ste tada, ne Vi lično, nego Vaša partija, dio feudalnog pokreta koji je vodio ovu državu. to je feudalizam, ne kapitalizam", istakao je.
Spajić je poručio da je "potencijalno kriza veća nego 2022., ali da su zaustavili rast cijena koje divljaju u čitavom svijetu".
Mugoša je odgovorio da Termoelektrana nije jedini razlog spoljnotrgovinskog deficita.
"Trećina je zbog Termoelektrane, a dvije trećine zbog toga kako vodite Vladu", kazao je.
"Pitajte građane jesu li srećni i kako žive", zaključio je svoje izlaganje, dodavši da je rast cijena dvostruko veći nego u EU, a ljekova tri puta.
Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je premijera da Vlada da objavi ko su bili najveći dobitnici, a ko gubitnici procesa privatizacije i ekonomskih reformi, kao i da li postoji zvanična analiza o raspodjeli ekonomskih koristi i posljedica tog perioda.
"Vraćamo se u zemlji gdje nas uporno vraćaju u 1918., u 1945. u 1998... Ali kad se vratimo samo unazad 10 godina, kad treba da dobijemo odgovor ko se bogratio, ko gubio, ko selio, tad od nas traže samo da gledamo naprijed", poručio je.
On je pitao da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.
Spajić je odgovorio da se "društvena atmosfera koja je išla u tom pravcu, koristila da se u tišini dešavaju druge stvari".
"Kriminalci sarađuju bez obzira na naciju, vjeru i ostala opredjeljenja, dok se političari i građani glože, poručio je.
"Panika je na dvoru mnogih nacionalizama i treba tako nastaviti i fokusirati se na realne potrbe građana - ekonomske potrebe i reforme bezbjednosnog sektora", dodao je.
Bogdanović je odgovorio da su "dobitnici oni kojima je država bila i bankomat i tjelohranitelj".
"Dobitnici tranzicije su jedan brat, jedna sestram jedan sestrić, jedan sin i jedan lider", istakao je.
Bogdanović je poručio da je "jedan sin dobio na poklon za 18. rođendan poslovni prostor od 400 kvadrata", da je "jedan kum dobio koncesije na pljevaljske šume"...
"Da državi Crnoj Gori ostavlja milione poreskog duga, a radnike bez plata. Bravo kume, izgleda da nisi pazario firmu, nego državu", rekao je.
On je dodao i da je "drugom kumu dato upravljanje trajektom, koji je plaćao trodnevnim pazarom".
"Gubitnici nisu upisani ni u računima, ni u katastru, već u žuljevima naših pčeva i đedova, praznim halama i koferima naše đece koja je napustila državu", poručio je.
Miloš Konatar iz Građanskog pokreta (GP) URA pitao je zašto Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura, kao i rast minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.
"Penzioneri su dolazili u vladu, niste imali vremena da ih primite. Pozivam Vas da ih primite, mislim da je to za početak najmanje što možete da učinite", kazao je.
Konatar je istakao da "svaki drugi penzioner prima minimalnu penziju", a preko 80 odsto njih od minimalne do prosječne.
On je objasnio da su zakoni o penziji usvojeni prije Evrope sad 2.
Konatar je podsjetio da su neki poslanici pokazivali koliko se goriva može natočiti sa prosječnom platom, ali i da je on napravio računicu koliko se hrane pože kupiti za minimalnu penziju danas i prije dvbje godine, te da računice pokazuju da može manje.
"Ko nije vegeterijanac od penzionera, može kupiti manje mesa nego u januaru 2024", kazao je.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik PES-a Boris Pejović je poručio da će izbaciti tabelu koliko je moglo vekni hljeba da se kupi danas i za vrijeme vlade Dritana Abazovića.
Spajić je odgovorio da je lider GP URA i nekadašnji premijer Abazović, dok je bio na funkciji, nba pitanje kako će se povećati penzija odgovorio pitanjem "kako", te da je najavljivao da će sljedeća Vlada to uraditi tako što će prodati Elektroprivredu.
"Vi niste znali kako, mi jesmo. Mi smo povećali miniamalnu penziju sa 280 eura, što ste nam stavili u amanet, na 450 eura", kazao je.
Konatar je kazao da "penzioneri nemaju ništa od toga što će Spajić reći da je 450 veće od 227".
"Hoćemo li 2030. da pričamo da je dobro što je minimalna penzija povećana 2024. godine?", pitao je.
Kako je dodao, 40 eura je "dodatak ljudima koji su gradili državu".
Spajić je odgovorio da je "cijena električne energije jedan od najbitnijih parametara za sve građane", te da Crna Gora ima "među najmanjim cijenama električne energije u Evropi". "U budućnosti će trebati sve više električne energije. Postoji i potreba za diversifikacijom privrede. Da bi do toga došlo, potrebna je velika količina električne energije koja nema visoke cijene. Zbog toga su investcije u razvoj energetike potrebne. Mi kao vlasnici Elektroprivrede - Vlada, odnosno država, stojimo iza toga da samostalno investira u nove kapacitete", kazao je premijer. On je dodao da žele da se u Crnoj Gori grade data centri koji bi privukli IT industriju.
Šef poslaničkog kluba NSD-a Dejan Đurović pitao je koje konkretno koristi i rezultate Vlada očekuje za Crnu Goru u vezi sa potpisanim sporazumom o saradnji u oblasti energetike sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, posebno u dijelu obnovijivih izvora energije i projekata koji predstavijaju razvojnu šansu za državu, ali i kako Vlada sagledava potencijaini uticaj aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku na dinamiku i sigurnost realizacije projekata planiranih tim sporazumom.
Đurović je postavio dodatna pitanja, a dok ih je postavljao, Spajić je izašao.
Mandić je rekao da pretpostavlja da se radi o btnom pozivu i dao pauzu.
Pauza je trajala par minuta, nakon čega se Spajić vratio u salu.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović je kazao da je "uvijek bilo ljudi u sistemu koja gura ka EU, ali da je, kako je premijer objasnio, postojala neka nevidljiva ruka koja je to sprječavala".
On je istakao da je 2018. smijenjen pregovarač, a doveden novi koji je "radio po diktatu".
Nikolić je poručio da je njegova stranka "paralelno vodila dva procesa - učlanjenja u NATO i EU".
Nikolić je odgovorio da postoji izreka: "Laže, granje ne drži".
"Kandidovali ste ovu temu da biste skrenuli pažnju sa osnovnog pitanja. To Vas je neko učio neko iz PR tima. Vratili ste se u 2011, možda da pitate Vašeg poslanika Gordana Stojovića kakva je bila politika DPS-a tada. Takođe, Vladimir Putin je tada bio rado viđen gost i njemačke kancelarke Angele Merkel, ali i u Vašingtonu. Čak se pričalo i o ulasku Rusije u NATO", rekao je.
Kako je dodao, vjerovatno je bio dogovor i da se uvedu sankcije Rusiji, ali i da Rusija pokuša sprovesti državni udar.
Nikolić je istakao da Spajić nije odgovorio na pitanje da li će podnijeti ostavku ako se ne zatvrore pregovaračka poglavlja.
"Ispričaste se o Rusiji, a sa Vama u Vladi ljudi kojima je Putin predsjednik. Ne pitaste njih jesu li ga se odrekli", poručio je.
Spajić je rekao da je Crna Gora postala kandidat za članstvo u EU 2010. a da godinu dana kasnije DPS potpisuje tajni sporazum sa Jedinstvenom Rusijom, ali i da je lažna verzija data zapadnim partnernima.
"Neko drži u fioci taj sporazum i vjerovatno prijeti da će ga objaviti. Zato je priča u ovom parlamentu", tvrdi premijer.
Spajić je ukazao da su druge zemlje pregovarale sa EU najduže šest godina, te da je DPS imao vremena da uvede Crnu Goru dok je bio na vlasti, ali da je "neko iz sjenke sprječavao".
Mandić je Spajiću poručio da se u odgovoru se drži mota vladajuće većine: "Gdje sam bio, nikad nisam krio".
Premijer je poručio da "mlade u DPS-u neki drže u mraku i neće da im kažu koje su obaveze preuzeli tim sporazumom, te od koga su ucijenjeni".
"Možda od strane tajnih službi. Možda Putin prijeti da će ga objaviti u javnost, ali ga javnost nije vidjela. Oni su ga pokazivali zapadnim partnerima, ali su oni tvrdili da su ih slagali. U tom sporazumu piše da, ukoliko su evropske integracije suprotne sa interesima Rusije, odreći će se njih... Nećemo više da trpimo kočenje evropskih integracija zbog obaveza iz 2011. godine", poručio je.
Čarapić je poručio da se nada da će "Crna Gora, članstvom u EU dovesti sebe do toga da ima čvršće odbrambene mehanizme od kriza".
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je iskoristio priliku da čestita kadetskoj fudbalskoj reprezentaciji Crne Gore na plasmanu na Evropsko prvenstvo, te dodao da premijer koji trenutno rukovodi Ministarstvom sporta to nije uradio.
Kako je istakao, on i njegov partijski kolega Ivan Vuković su boravili u Briselu gdje su održali niz sastanaka, sa kojih su im, između ostalih, upućene poruke da je sadašnja vlada nesolidna, ali da je geostrateško političko opredjeljenje da se proces integracija gura do kraja, kao i da se cijeni sve što je opozicija uradila.
Nikolić je kazao da je premijer obećao da će se Crna Gora zatvoriti svih 28 poglavlja do kraja ove godine, te pitao da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora to ne uspije.
"Vi ste odgovorni što je usvojena Rezolucija o Jasenovcu, što je jedna sutkinja penzionisana, što su usvojeni ovi antiustavni zakoni", poručio je.
Spajić je odgovorio, u vezi sa fudbalskom selekcijom, da je iz njegovog PR tima poslata čestitka, ali i saopštio da je "velika stvar na tome što su uradili za našu državu".
On je pitao Nikolića da li je vidio sporazum njegove partije sa Jedinstvenom Rusijom.
Poslanik DPS-a je poručio da je njegova partija u opoziciji, te da je smijenjena.
"Najpoznatija laž koju ste rekli je da nemate dvojno državljanstvo, druga da će u 2024. biti zakopan prvi ašov druge dionice auto-puta, treća da će se iz aviona gledati deset radova na dionicama, a četvrta da nećete ni sa DPS-om ni sa nekadašnjim Demokratskim frontom... Njima postavite (nekadašnjem DF-u) pitanje da li su se odrekli Vladimira Puitina jer su palili NATO zastave kad smo mi sprovodili NATO integracije", poručio je Nikolić.
Predsjednik poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je premijera Milojka Spajića pitao kakvi su efekti mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva i da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa regionom.
"Cijena naftnih derivata je od početka sukoba na Bliskom istoku porasla, ali je i Vlada preuzela neke poteze. Moje pitanje se tiče toga. Jedna Vlada ovo ne može da riješi. Dvije ili tri u svijetu bi mogle, ali ne i crnogorska", istakao je.
On je takođe od šefa Vlade tražio izjašnjenje kako se cijene goriva u Crnoj Gori upoređuju sa cijenama u državama regiona .
Spajić je poručio da je ovo "najvažnija tema za građane", te da gledaju kako da utiču na krizu koja se intenzivirala od februara.
"Najave ozbiljnih finansijskih institucija i ozbiljnih naftaških firmi koje kažu da bi cijena nafte, koja je sad na 115 dolara, mogla ići i na 200 ili 300... Javili su se i Huti iz Jemena, koji su rekli da će blokirati i onaj drugi moreuz koji služi za prenos svih roba sa istoka", objasnio je.
Kako je dodao, Crna Gora je nastupila "najjačom mjerom u Evropi", te da zbog toga "ima među najnižim cijenama", ali i da se "država odrekla zarade".
Predsjednik Vlade Milojko Spajić danas odgovara na poslanička pitanja, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.
Poslanik Socijaldemokata (SD) Boris Mugoša je proceduralno pitao šefa parlamenta Andriju Mandića da li je tačno da nije raspisao javni poziv za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i četiri člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore i prekršio time zakon, na šta je Mandić odgovorio da su danas raspisani.
Na početku sjednice potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković je podsjetio da njegova stranka nema jednog poslanika nakon ostavke njihovog poslanika Admira Adrovića, jer usljed neformiranja Centralne izborne komisije (CIK) nema ko da konsttauje njegovog nasljendika.
Šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija - NSD) je kazao da je o tome bilo priče na kolegijumu, ali da bivši predsjednik Državne izborne komsiije (DIK) Nikola Mugoša nije donio nikakav akt ko ga nasljeđuje, te da je bilo razgovora da sekretar te komsiije konstatuje mandat.
Bonus video:
