Bazen crvenog mulja je 2014. godine prodat za 450.000 eura, da bi ga, dvije godine kasnije, isti kupac prodao za pet miliona eura.
To je saopštio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate) na današnjoj sjednici Skupštine, odgovarjaući na pitanja poslanika.
Anđela Vojinović (Demokrate) pitala je ministra koji su najznačajniji rezultati u borbi protiv ekološkog kriminala.
"Danas Crna Gora, prva država Ustavom definisana kao ekološka se suočava sa ekološkim kriminalom koji je izazov ne samo za nas i za ostale države u Evropi", poručila je.
Ona je podsjetila i na male hidroelektrane, ali i da se eksploatacijom šljunka iz Morače smanjio vodostaj i ugrozilo snabdijevanje vodom crnogorskog primorja.
Kako je istakla, koliko je ova Vlada posvećena ovom problemu svjedoči inicijativa potpredsjednika Alekse Bečića da se u sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala formira i Sektor za borbu protiv ekološkog kriminala, ali i to što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković formirao operativni tim, a dodala je i da su ekološki aktivisti dali veliki doprinos.
Ćulafić je odgovorio da je projekcija državnih politika u skladu sa evropskim praksama.
"Ono što uliva hrabrost jeste da imamo čime da se pohvalimo i konkretni rezultati", saopštio je.
Kako je istakao, zbog eksploatacije šljunka budžet Crne Gore je oštećen za oko milijardu, a zbog eksploatacije šuma oko dvije milijarde eura.
Ćulafić je poručio da podaci iz 2025. godine jasno pokazuju da je država značajno intenzivirala aktivnosti u ovoj oblasti.
On je poručio da njegov resor ima predstavnika u operativnom tijelu koje je formiralo tužilaštvo.
"Konkretno, ekološka inspekcija je tokom godine sprovela 2.311 inspekcijskih pregleda, od čega više od 500 po inicijativi građana i institucija", kazao je.
Vojinović je poručila da je "ekološki kriminal prestao biti sekundarno pitanja".
"Ovu godinu ćemo početi realizacijom dva velika projekta - jedan regulisanjem bazena crvenog mulja, a drugi upravljanje otpadom. Kao Nikšićanka, imam zaodvoljstvo da kažem da smo dobili kredit kojim će se omogućiti otvaranje regionalnog centra za upravljanje otpadom", saopštila je.
Njen partijski kolega Albin Ćeman je Ćulafića pitao da ga upozna sa statusom obaveza iz poglavlja 27, ali i koliko je njegov resor uradio po pitanju uklanjanja divljih deponija.
Ministar je odgovorio da je stanje koje ga je dočekalo nije bilo pohvalno, ali da je njegova admiistracija dobila posao da završi 60 odsto obaveza.
"Ono što je najpotrebnije i najnužnije za harmonizaciju našeg zakonodavstva sa evropskim se već nalazi u Evropskoj komisiji (EK)", saopštio je.
Ćeman je pozvao građane da prijave ekološke probleme putem platforme cuvaj.me.
On je pitao ministra iz kojih oblasti je još potrebna harmonizacija propisa sa EU, ali i koliko je novca izdvojeno za saniranje divljih deponija.
Ćulafić je poručio da je, što je do njih "spakovano i poslato EK".
"On što je sada prioritet ministarstva jeste završavanje mreže na uspostavljanju ekološke mreže Natura 2000. Moram pohvaliti odnos koji Ministarstvo ekologije ima sa nevladinim sektorom", rekao je.
Takođe, istakao je da, prilikom posjete Institutu za biologiju mora otkrio da 20 godina nijedan ministar ekologije nije posjetio tu ustanovu.
Kada je riječ o uklanjanju divljih deponija, Ćulafić je poručio da ih ima više od 300 na nivou države, ali da je u prethodine tri godine subvencionisali aktivnosti kojima je zatvoreno 103 deponije. On je, dodao da je u njihovo uklanjanje do sad uloženo oko 630.000 eura, ali i da je krajnji rok za realizaciju toga 2030. godina.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović (Demokrate) je ministra pitala koji su najvažniji kapitalni projekti u oblasti zaštite životne sredine, kakav je status bazena crvenog mulja i dinamika njegove sanacije, ali i status ulcinjske Solane.
Ćulafić je istakao da je broj nelegalnih deponija pokazatelj odnosa prema prirodi, ali i Ustavu.
Kad je riječ o Solani, on je saopštio da je i Skupština dala doprinos rješenju tog problema.
"Vama je poznato da je stečaj otvoren 2005. godine nad nekadašnjim preduzećem Solana 'Bajo Sekulić', a za tih 21 godinu Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa nije postupio u postupku stečaja... Značajna je odluka što je ulcinjska opština proglasila Solanu za park prirode i time je zaštitila od divlje gradnje. Računam da će od aprila solanom moći da upravlja poseban upravljač", istakao je.
Govoreći o bazenu crvenog mulja, on je kazao da je to pitanje kojim se tek ova Vlada bavila.
"Projekat remedijacije bazena crvenog mulja i deponije opasnog otpada smo oglasili projektom od javnog interesa... Važno je da kažem da je to zemljište 2014. u stečaju prodato privatnom kupcu za 450.000 eura, a da je 2016. godine taj kupac ga prodao pet miliona sadašnjem vlasniku. Sadašnje stanje je usljed toga što država nije vlasnik", rekao je.
Ćulafić je istakao da je za remedijaciju predviđeno 32 miliona eura.
On je dodao da je ekološki kriminal nanio štetu budžetu, pa su se morali zadužiti i aktivirati povoljne kredite za infrastkturne projekte, a da će se odobreni novac koristiti za izgradnju regionalnog centra za otpad u Nikšiću, remedijaciju bazena crvenog mulja i jačanje opreme u lokalnim komunalnim preduzećima.
"Uspjeli smo da u saradnji sa Evropskom investicionom bankom odvojimo 22 i po miliona komunalne infrastrukture - izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u opštinama Rožaje, Mojovac i Kolašin, da smo za izgradnju postrojenja u Ulcinju dobili grant od 30 miliona eura, za izgradnju postrojenja u Tivtu dobili grant od 9,5 miliona eura, a u Kotoru 3,5 miliona eura. Nije bez značaja i da se u Podgorici realizuje najveći kapitalni projekat u oblasti zaštite životne sredine - izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vrijednost projekata je 70 miliona, a 32 miliona eura je dobijena iz granta", poručio je.
Popović je kazala da Crna Groa ima nevjerovatne mogućnosti, ali da se "ništa nije uradilo od ustavne odrednice iz 1991. godine".
"Samo da kažem da je te 1991. Crna Gora imala samo jedan uređaj za prečišćavanje otpadnih voda i to u Podgorici", istakla je.
Kad je riječ o bazenu crvenog mulja, ona je postavila pitanje "kako je moguće da onaj ko ga je kupio, nije radio sanaciju kako je bilo predviđeno dogovorom".
Bonus video:
