Brajović: Identitetska pitanja se svjesno stavljaju u prvi plan, na štetu suštinskih društvenih potreba

Članica Predsjendištva Foruma žena Evropskog saveza je ukazala da posebno zabrinjava što se ovakve inicijative često predstavljaju kao pitanje očuvanja tradicije i identiteta, dok se, kako kaže, zanemaruje činjenica da se identitet gradi kroz obrazovanje koje razvija slobodne, kritički osviještene i odgovorne građan

691 pregleda 0 komentar(a)
Danijela Brajović, Foto: Evropski savez
Danijela Brajović, Foto: Evropski savez

Uvođenjem vjeronauke u škole narušava se princip sekularnosti i otvara prostor za institucionalizaciju religijskog uticaja na obrazovanje djece, ocijenila je članica Predsjendištva Foruma žena Evropskog saveza Danijela Brajović.

Ona je istakla da se u susret Danu nezavisnosti ponovo u javnom prostoru intenzivira tema uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem, što vidi kao dokaz da ovakve inicijative nisu slučajne, već dolaze u trenucima kada se identitetska pitanja svjesno stavljaju u prvi plan, često na štetu suštinskih društvenih potreba

“Obrazovni sistem mora ostati zasnovan na principima sekularnosti, naučne utemeljenosti i inkluzivnosti. Uvođenje vjeronauke u škole, posebno kao obaveznog ili dominantnog sadržaja, otvara niz ozbiljnih pitanja i rizika. Prije svega, država je po svom ustavnom uređenju sekularna, što podrazumijeva jasnu odvojenost religijskih zajednica od javnih institucija, uključujući škole. Uvođenjem vjeronauke narušava se taj princip i otvara prostor za institucionalizaciju religijskog uticaja na obrazovanje djece”, navodi Brajović u saopštenju za javnost.

Drugo, dodaje ona, obrazovanje treba da podstiče kritičko mišljenje, naučni pristup i slobodu izbora.

“Vjeronauka, u svojoj klasičnoj formi, često podrazumijeva usvajanje dogmi, a ne propitivanje i analizu, što je suprotno osnovnim ciljevima savremenog obrazovanja. Treće, naše društvo je multikonfesionalno. Djeca dolaze iz različitih vjerskih, ali i nereligijskih porodica. Uvođenje vjeronauke može dovesti do podjela, stigmatizacije i osjećaja isključenosti kod onih koji ne pripadaju većinskoj religiji ili se ne identifikuju kao vjernici”, istakla je članica Evropskog saveza.

Ona je ukazala da posebno zabrinjava što se ovakve inicijative često predstavljaju kao pitanje očuvanja tradicije i identiteta, dok se, kako kaže, zanemaruje činjenica da se identitet gradi kroz obrazovanje koje razvija slobodne, kritički osviještene i odgovorne građane, a ne kroz nametanje jedne ideološke ili religijske perspektive.

“U vremenu kada se obrazovni sistem suočava sa brojnim izazovima - od kvaliteta nastave do "stručnih" kadrova smatramo da fokus mora biti na unapređenju znanja, budućnosti djece, a ne na temama koje produbljuju podjele i vraćaju društvo unazad”, zaključila je Brajović.

Pogledajte još: