Očekivanja o brzom zaključenju pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) podijeljena su između geopolitičkih potreba Brisela i otpora dijela država članica, smatra analitičar berlinske Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić i upozorava da ključni faktor ostaje, a to je nedovoljna spremnost same države za članstvo.
On je na Fejsbuku objavio da se izdvajaju dvije procjene kada je riječ o mogućnosti da Crna Gora do decembra 2026. zaključi pristupne pregovore sa EU.
Prva je, kako kaže, da će pregovori biti završeni do decembra 2026. ili do ljeta 2027, jer je EU iz geopolitičkih razloga potrebno članstvo Crne Gore, ali i signal drugim, zahtjevnijim kandidatima da politika proširenja i dalje ima kredibilitet.
"Druga je da pregovori neće biti zaključeni zato što se neke države članice protive proširenju iz unutrašnjopolitičkih razloga. Oba stava imaju uporište u stvarnosti", navodi Ćerimagić.
Podsjeća da unutar EU, posebno u Evropskoj komisiji i među "prijateljima Balkana", jasno je prisutan stav da beskonačni pristupni pregovori više ne služe svojoj svrsi. Za EU i njenu sposobnost da utiče na druge kandidate, zaključivanje makar jednog pregovaračkog procesa smatra se ključnim za obnavljanje kredibiliteta politike proširenja, nakon 13 godina bez proširenja i jednog izlaska iz Unije.
"Istovremeno, u prijestonicama od Lisabona do Berlina, Pariza i Haga i dalje postoje zabrinutosti zbog slabe podrške javnosti, pritiska na procese odlučivanja i mogućih socio-ekonomskih posljedica", rekao je Ćerimagić.
Ono što, kako dodaje, zanemaruju oba stava na mogućnost skorog zaključenja pregovora, jeste stvarna spremnost Crne Gore za članstvo.
Podsjeća da stoji da je Crna Gora otvorila svih 33 poglavlja i zatvorila 14 i da je Evropska komisija konstatovala da je u posljednjih godinu ostvaren veći napredak nego u periodu od 2015. do 2022. zajedno.
"Ipak, Crna Gora je i dalje daleko od spremnosti u preostalih 19 poglavlja. Tempom koji je ostvaren od 2022. godine, bilo bi potrebno najmanje još pet godina", navodi Ćerimagić.
Poručuje da bi zato prioritet Crne Gore morao biti ubrzanje reformi.
Prema njegovim riječima, to se pokazuje teškim, jer dominantni narativ sugeriše da ishod ne zavisi od Crne Gore, već od unutrašnjeg nadmetanja u EU između onih koji žele da zaključe pregovore bez obzira na učinak i onih koji im se protive bez obzira na napredak.
"Moj stav je da su obrisi koncepta 'obrnutog' članstva, kao i različita tumačenja ciljeva tranzicionih perioda, zaštitnih mehanizama i postpristupnog monitoringa, stvorili utisak da EU razvija okvir za prijem nespremnih članica. Čak i ako su neki tome težili, sada je jasno da to nije realno. Ne postoji konsenzus, niti će ga biti, da se pregovori zaključe sa nespremnim kandidatima", ističe Ćerimagić.
Za Crnu Goru, kako dodaje, to znači da napredak zahtijeva ambijent u kojem dominantan stav prepoznaje da zaključivanje pregovora zavisi od sopstvene spremnosti države.
On je istakao dva elementa kao ključna: jasno javno potvrđivanje od strane EU da pregovori neće biti zatvoreni bez pune pripremljenosti, i vjerodostojne garancije da će napredak biti nagrađen bez obzira na unutrašnje procese u državama članicama, na primjer kroz makar puni pristup jedinstvenom tržištu i njegove četiri slobode.
"U suprotnom, nakon početnog adrenalina koji su proizveli zvanično otvaranje svih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom, dalje zatvaranje jednog - ili, nadajmo se, više - poglavlja sa Crnom Gorom, pa čak i jasno 'da' Islanda (na referendumu), rezultat nakon ljeta biće razočaranje, dodatno urušavanje kredibiliteta proširenja i slabljenje uticaja EU", zaključio je Ćerimagić.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
