Evropska unija treba da razmotri mogućnost privremenog ograničavanja dijela prava glasa budućih novih članica i uvođenja dodatnih mehanizama zaštite vladavine prava, napisale su Njemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg u zajedničkom dokumentu koji je Reuters vidio u utorak.
Sa Crnom Gorom koja se nada da će se pridružiti EU 2028. i Albanijom, Ukrajinom i Moldavijom koje žele da napreduju u svojim pristupnim zahtjevima, traju diskusije među evropskim vladama o tome da li bi pravila za nove članice trebala da se mijenjaju.
Neke prestonice sada zagovaraju da EU razvije jače mehanizme zaštite za buduće članice, djelimično zbog iskustava bloka sa demokratskim nazadovanjem u Mađarskoj pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom.
Dokument je naveo moguće opcije koje bi mogle biti uvrštene u buduće pristupne ugovore, uključujući novi mehanizam praćenja i klauzulu o zaštiti koja bi omogućila preduzimanje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u oblastima poput demokratije i slobode medija.
„EU bi trebalo da vodi dubinske diskusije o mogućnosti privremenih, prelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, posebno u dijelovima EU-prava gdje je potrebna jednoglasnost“, napisale su ove pet zemlje, ukazujući na odluke o proširenju, spoljnoj politici i budžetu EU, gdje je trenutno potreban pristanak svih članica.
Kipar, koji trenutno predsjedava rotirajućim predsjedništvom EU, rekao je prošle sedmice da je počeo pripreme da formalno otvori pregovore o prvoj grupi pregovaračkih poglavlja, koja pokrivaju vladavinu prava i demokratske standarde, sa Ukrajinom i Moldavijom.
„Ukrajina pripada EU. Sva šest pristupnih klastera treba otvoriti bez odlaganja. NATO mora ostati na stolu kao najjača garancija bezbjednosti“, rekla je premijerka Estonije, Kristen Mihal, na X nakon sastanka sa predsjednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim, u utorak u Talinu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
