Njemačko-francuski non-pejper: Crna Gora pred vratima, ostalima ohrabrenje da istraju

Njemačko-francuski non-pejper, koji je razmatran na Samitu EU – Zapadni Balkan početkom juna u Tivtu, predstavlja priznanje da odgovornost za usporavanje procesa proširenja ne snose samo države kandidatkinje, već i sama Evropska unija, kazali su sagovornici Vijesti ističući da, kako je Crna Gora ušla u završnu fazu pripreme za članstvo, od toga može imati samo koristi.

Neformalni dokument predlaže model postepene integracije, koji bi zemljama kandidatima omogućio pristup pojedinim evropskim politikama, fondovima i djelovima jedinstvenog tržišta i prije formalnog članstva. Non-pejper bi uskoro trebalo da razmatra Savjet EU.

Da je cilj da se proširenje ubrza i nastavi nakon ulaska Crne Gore u EU, pokazuje nova odluka Evropske komisije da sa Moldavijom i Ukrajinom u ponedjeljak otvori prve pregovaračke klastere.

“Ovo je priznanje odlučnosti, hrabrosti i napornog rada koje su obje zemlje pokazale u napretku reformi, čak i suočene sa ogromnim izazovima”, navodi se u saopštenju Antonija Košte i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

S druge strane, Crna Gora će u ponedjeljak zatvoriti još dva poglavlja. Radi se o poglavlju 2 - Sloboda kretanja radnika i poglavlju 28 - Zaštita potrošača i zdravlja. Time će se ukupan broj poglavlja koje je do sada Crna Gora zatvorila popeti na 16, od ukupno 33. Plan Vlade je da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kako bi Crna Gora 2028. godine postala 28. članica EU.

Za Crnu Goru podsticaj u završnoj fazi pregovora

Analitičar berlinske Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić podsjeća da najveći dio non-pejpera nije nov i da on uglavnom razrađuje ideje koje već dugo kruže u Briselu, a neke su već zaživjele kroz tzv. Plan rasta.

“Jedna stvar, međutim, jeste prava novina, jer je do sada ni Berlin ni Pariz nisu ovako otvoreno izgovorili: zemlja koja sprovede sve potrebne reforme i ispuni uslove mogla bi ući na jedinstveno tržište EU brže - odmah, ne čekajući ratifikaciju ugovora o pristupanju i puno članstvo”, rekao je Ćerimagić Vijestima.

Prema njegovim riječima, najveći dio non-pejpera se ne odnosi na Crnu Goru, koja, ako nastavi reforme dosadašnjim tempom, ima realnu perspektivu da u narednom periodu potpiše ugovor o pristupanju.

Time bi, kako kaže, kao nekada Hrvatska, dobila da kao posmatrači njeni poslanici sjede u Evropskom parlamentu, da ministri učestvuju na sjednicama Savjeta i da predstavnici budu u radnim grupama Komisije.

“To je već znatno više od onoga što dokument nudi ostalim kandidatima”, rekao je.

Naveo je da je jedina konkretna korist koju non-pejper donosi Crnoj Gori u tom scenariju, a koju ni ugovor poput hrvatskog ne bi dao: pravo da uživa jedinstveno tržište i sve četiri slobode odmah po ispunjavanju uslova za zatvaranje pregovora, a ne tek nakon ratifikacije i punog članstva.

Ocijenio je da bio to bio važan podsticaj baš sada, u završnoj fazi pregovora, koji se odvijaju i uoči parlamentarnih izbora, a kada predstoje i neke najteže odluke i kada će biti potreban širok konsenzus, uključujući i ustavne promjene.

“Političarima, građanima i privredi može se reći jasno: zbijte redove sada, jer na koristi nećete čekati neizvjesnu ratifikaciju, osjetićete ih čim se pregovori zatvore”, poručio je.

Samit u Tivtu potvrdio da se Crna Gora nalazi u drugačijoj poziciji

Iz kabineta predsjednika države Vijestima su rekli da je Samit EU - Zapadni Balkan u Tivtu dodatno potvrdio da se Crna Gora nalazi u drugačijoj poziciji u odnosu na ostale zemlje kandidate, jer je najdalje odmakla u pregovorima i nalazi se u završnoj fazi evropskog puta.

“Činjenica da je Crna Gora bila domaćin najvažnijeg evropskog samita, na kojem su se okupili lideri država članica EU kao i čelnici evropskih institucija, pokazuje da se naša država danas posmatra kao kredibilan partner i zemlja koja ima kapacitet da bude sljedeća članica Unije”, istakli su.

Zato, kako dodaju, samit u Tivtu nije bio samo važan diplomatski događaj, već i politička poruka. On je pokazao evropsko povjerenje u Crnu Goru; ali i činjenicu da Crna Gora “više nije na margini evropske debate, već za evropskim stolom, u razgovorima koji se tiču završnice proširenja, budućnosti regiona i konkretnih koraka ka članstvu”.

Iz kabineta kažu da je zato važno što su i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta upravo u Tivtu ukazali da se Crna Gora nalazi u drugačijoj poziciji.

“Iste poruke su se čule i od drugih lidera, počevši od francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Fridriha Merca, koji su prvi put u istoriji posjetili našu zemlju”, rekli su.

Da je Crna Gora u drugačijoj poziciji, kako kažu, potvrđuje i činjenica da je uspostavljena Radna grupa za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gore EU, i to upravo nakon zatvaranja skoro pola pregovaračkih poglavlja “i velike diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića, ali i važne uloge koju je u svemu tome imao Kipar kao predsjedavajući EU Savjeta”.

“O tome svjedoče i poruke koje smo dobili od čelnika EU i država članica, koji su upravo na Samitu u Tivtu poslali poruku o Crnoj Gori kao narednoj članici Uniji i zemlji koja ima realnu šansu da do 2028. godine postane 28. članica EU”, istakli su.

Poručuju da je zato za Crnu Goru ključno da završi preostale obaveze: reforme u oblasti vladavine prava, izbor sudija Ustavnog suda, izmjene Ustava, jačanje institucija, izbornu reformu, kao i pripremu administracije za obaveze članstva.

Smatraju da njemačko-francuski non-pejper treba posmatrati kao pokušaj da se politika proširenja ojača, ubrza i učini kredibilnijom.

“Zemljama kandidatkinjama se, prema sadržaju non-pejpera, nudi realno približavanje EU. To se najbolje vidi kroz konkretne inicijative koje se predlažu. Jedna od njih je privilegovan pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije, ali na osnovu suštinskog napretka u pregovorima. Dakle, ne radi se o automatskim benefitima, već o postepenoj i dubljoj integraciji u pojedine sektore Jedinstvenog tržišta za one države koje za to ispune uslove”, ističu.

Takođe, kako podsjećaju, predlaže se i uspostavljanje tješnjih veza sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka. To između ostalog znači postepeno dodjeljivanje statusa posmatrača zemljama kandidatima na sastancima institucija Evropske unije, čime bi se one ranije uključivale u evropske politike, standarde i procedure.

“Najvažnije je da non-pejper jasno potencira da punopravno članstvo ostaje krajnji cilj. Zato je važno precizno reći: postepena integracija nije zamjena za članstvo, već koristan instrument da zemlje kandidati brže osjete koristi evropskog puta i da se reformski proces učini konkretnijim za građane”, poručili su iz kabineta.

Pokušaj da se vrati povjerenje i kredibilitet Unije

Ćerimagić kaže da on non-pejper čita kao priznanje da proces ima jedan veliki problem i njemački kancelar ga je dao naslutiti rekavši kako 13 godina bez ijednog novog proširenja nije samo neuspjeh kandidata, već da je to i neuspjeh same EU.

“Suštinu non-pejpera vidim u pokušaju da se nadoknadi ono što i te kako i već godinama nedostaje: povjerenje i kredibilitet Unije. Čini se kako je to bio i razlog da kancelar Merc kao nikada ranije kaže kako podržava napore Crne Gore da što prije završi proces pregovora”, kazao je.

Na pitanje da li se zemljama kandidatkinjama nudi realno približavanje EU ili svojevrsna “čekaonica” za članstvo, Ćerimagić odgovara da treba biti realan i u jednom: ovo je stav lidera dvije najveće članice, ali o proširenju odlučuje svih 27, i to konsenzusom.

“Tek ćemo vidjeti koliko će od ovih ideja zaista biti sprovedeno”, rekao je Ćerimagić.

Smatra da je cilj vratiti povjerenje u proces koji je kod mnogih izgubio kredibilitet.

“Suočavamo se širom regiona, izuzev od nedavno u Crnoj Gori, s uvjerenjem, nažalost zasnovanim na lošem iskustvu, da EU zapravo ne želi proširenje, da je prepreka previše i da jedan referendum ili jedan parlament mogu srušiti trud cijele generacije. Ako je tako, šitom regije, što dobronamjerno što zlonamjerno, postavlja se logično pitanje - zašto onda uopšte raditi teške reforme? Non-pejper ja čitam kao pokušaj razbijanja te logiku”, kazao je.

Period uspona i padova, ali i stagnacije

Iz Kabineta predsjednika navode da Crna Gora do ovih rezultata u procesu evropskih integracija nije došla preko noći, niti je njen evropski put oduvijek bio linearan.

“Imali smo uspone i padove, periode napretka, ali i periode stagnacije. Promjena vlasti 2020. godine postavila je neophodne temelje za naše demokratsko sazrijevanje, a presudni iskorak iz 2023. godine je dao novi zamah i kredibilitet procesu evropskih integracija Crne Gore”, kazali su.

Kako navode, rezultati predsjedničkih i parlamentarnih izbora te godine postali su istinski katalizator promjena, pretvarajući EU integracije u dinamičan i realan put ka članstvu u EU do 2028. godine.

“Da je rezultat na izborima bio drugačiji - danas bi i Crna Gora bila u drugačijoj situaciji, vjerovatno sa puno manje uspjeha u EU integracijama, pa bi i u tom kontekstu francusko-njemački non-paper i za Crnu Goru bio važniji nego što je to slučaj sada”, rekli su iz kabineta.

Koristi za Vučića i Ramu, ili za sve?

Odgovorajući na pitanje da li bi od ovakvog modela mogli najviše profitirati predsjednici Srbije i Albanije, Aleksandar Vučić i Edi Rama, Ćerimagić je kazao da to zavisi od njihovih stvarnih namjera.

Vučić i Rama ranije su u zajedničkom saopštenju naveli da se zalažu za ubrzanu integraciju u Jedinstveno tržište i Šengenski prostor onih zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji koje ispunjavaju uslove, umjesto punopravnog članstva u tom bloku 27 zemalja.

“Njihov zajednički nastup sam ja čitao kao bačenu rukavicu u lice EU: kao poruka da proširenja skoro neće biti - osim, možda, za Crnu Goru - i da Unija od kandidata traži politički i ekonomski teške reforme i odluke, od odnosa prema Rusiji, Kini i od nedavno SAD do normalizacije odnosa Beograda i Prištine, a zauzvrat ne nudi gotovo ništa. Otuda i poenta koja bi se dala sumirati: ‘Tražite mnogo, ponudite nam barem jedinstveno tržište”, rekao je Ćerimagić.

Ako je, kako kaže, njihov predlog bio iskren, a non-pejper se pretoči u politiku EU, dobitnici su svi - i oni, i građani Srbije i Albanije, i sama EU. Tada bi iskoristili moć koju imaju da reformišu i transformišu zemlju, zatvore pregovore i svojim građanima i privredi donesu koristi članstva u jedinstvenom tržištu, a kasnije, nakon i kada dođe do ratifikacije ugovora, postanu i članice.

“Ako predlog nije bio iskren, onda njima neće donijeti dobro, jer će pristalice evropskih reformi moći kazati: dobili ste čak i ono što ste tražili, a i dalje ne radite što je potrebno da pomjerate proces naprijed. Na kraju bi se tačno vidjelo ko šta zaista želi, a ko samo glumi i lovi u mutnom”, rekao je Ćerimagić.