Savjet RTCG testira platformu opozicije o prevazilaženju političke krize

To što je Administrativni odbor Skupštine predložio članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) bez konsultacija sa opozicijom otvorilo je pitanje održivosti platforme dijela opozicije za prevazilaženje političke i institucionalne krize.

U DPS-u, međutim, ukazuju da platforma i dalje može biti osnov za dijalog i pozivaju vlast da obustavi proces imenovanja, dok iz vladajuće većine poručuju da bi političko usaglašavanje kandidata značilo suspendovanje zakona i uvođenje partijskog veta nad Javnim servisom.

Analitičar Miloš Perović “Vijestima” je rekao da se može reći da je izbor članova Savjeta RTCG bez konsultacija sa opozicijom dodatno zakomplikovao politički dijalog, u trenutku kada se od svih aktera očekuje viši nivo saradnje zbog evropske agende.

“U tom smislu predlaganje članova Savjeta RTCG bez pokušaja postizanja konsenzusa svakako nije dobra poruka odnosa vlasti prema opoziciji i šalje poruku da im dijalog nije na prvom mjestu.”

Članica Predsjedništva DPS-a i poslanica Zoja Bojanić Lalović poručila je da su u platformi jasno precizirali da se članovi Savjeta RTCG biraju isključivo uz dijalog vlasti i opozicije.

“Pozivamo vlast da obustavi ovaj kompromitovani proces koji može ozbiljno da naruši ugled Crne Gore i na evropskim adresama, te da se vrate u okvire poštovanja zakona i evropskih standarda na koje se deklarativno pozivaju”, kazala je “Vijestima”.

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović rekao je da nije bilo konsultacija u smislu partijskog usaglašavanja kandidata za članove Savjeta RTCG, niti ih zakon predviđa kao uslov za izbor.

“Ko zakon zamijeni konsultacijama između poslaničkih klubova, taj ne oslobađa Javni servis, nego ga zarobljava.”

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore predložio je u srijedu parlamentu da za članove Savjeta RTCG izabere Pavla Radovanovića, Veselina Drljevića, Amara Škrijelja i Radenka Lacmanovića. Podršku odbora nijesu dobili Olivera Nikolić i Vladan Mićunović.

Sjednicu su obilježile primjedbe dijela poslanika opozicije i kandidata na zakonitost i transparentnost procedure, nakon što su se u javnosti pojavile sumnje u vezi sa dijelom organizacija koje su podržale pojedine kandidate.

Posebno je osporavana dokumentacija organizacija koje su predložile Drljevića za reizbor u Savjet RTCG. Primjedbe su bile da za dio tih organizacija nijesu javno dostupni podaci o aktivnostima i finansijskim izvještajima, zbog čega je dio NVO izrazio sumnju da proces ima političku pozadinu i da se u Savjet pokušavaju izabrati politički podobni kandidati.

Neke NVO su u međuvremenu povukle podršku za Drljevića...

Dodatnu sjenku na novi izbor članova Savjeta baca i prvostepena presuda kojom je Drljević, sa dijelom članova tog tijela, proglašen krivim za zloupotrebu službenog položaja prilikom izbora Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG. Spor oko izbora Raonića traje godinama i obilježen je nizom sudskih odluka koje su više puta poništavale njegovo imenovanje za direktora.

Delegacija EU u Crnoj Gori saopštila je TV Vijesti prošle sedmice da je primila pismo više medijskih i građanskih udruženja koja upozoravaju na potencijalne nezakonitosti pri predlaganju aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića, za novi mandat. Pozivaju ih da sve sumnje prijave nadležnim organima.

“Delegacija nastavlja da prati primjenu medijskog zakonodavstva, uključujući Zakon o RTCG-u, u okviru svog redovnog monitoringa slobode medija i vladavine prava, u skladu sa svojim mandatom. U tom kontekstu, svi navodi o nezakonitom postupanju treba da budu upućeni nadležnim nacionalnim organima odgovornim za obezbjeđivanje poštovanja nacionalnog zakonodavstva.”

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je u martu raspisao javni poziv za četiri člana Savjeta RTCG, koje predlažu različiti ovlašćeni predlagači, među njima NVO iz oblasti medija i oblasti ljudskih prava, Privredna komora/poslodavci i sportske organizacije.

Povjerenje između vlasti i opozicije dodatno narušeno

Miloš Perović ističe da je u kontekstu evropskih integracija posebno važno kako će ovakve situacije biti percipirane kroz prizmu političkog dijaloga, institucionalne inkluzivnosti i nezavisnosti javnog servisa.

Podsjeća da evropski partneri tradicionalno više pažnje posvećuju kvalitetu procedura, transparentnosti i političkom konsenzusu oko ključnih reformi nego samom pitanju ko je ostvario formalnu većinu u određenom tijelu.

“Nesporno je da je povjerenje između vlasti i opozicije dodatno narušeno. Ako je cilj Platforme bio stvaranje ambijenta za dijalog i zajedničko rješavanje spornih pitanja u procesu evropskih integracija, onda ovakav potez otežava njenu realizaciju i daje argument opoziciji da tvrdi kako njeni zahtjevi nijesu ozbiljno uzeti u obzir”, rekao je Perović.

DPS je sa dijelom opozicije pitanje izbora članova Savjeta RTCG uvrstio među ključne elemente Platforme za prevazilaženje političke i institucionalne krize. Tim dokumentom je predviđeno da se članovi Savjeta RTCG biraju isključivo uz dijalog vlasti i opozicije, “odnosno uz saglasnost opozicije, sa ciljem obezbjeđivanja profesionalnog i nezavisnog funkcionisanja Javnog servisa”.

Bojanić Lalović je ocijenila da je prilikom predlaganja kandidata za članove Savjeta RTCG na Administrativnom odboru, vlast potvrdila ustaljeni obrazac ponašanja, a to je da “kad partijski i politički interesi to nalažu predstavnici vlasti su spremni da u slobodnoj interpretaciji tumače zakone samo da bi ispunili svoj cilj - u konkretnom slučaju samo da bi obezbijedili političku kontrolu nad Javnim servisom, koji pripada svim građanima Crne Gore”.

“Tom i takvom kompromitovanom procesu poslanici DPS-a nijesu dali legitimitet”, kazala je.

Podsjeća da je javnost već upoznata sa ozbiljnim i opravdanim sumnjama u ispravnost dokumentacije nevladinih organizacija koje su predložile kandidate za članove Savjeta RTCG.

“Među tim organizacijama nalaze se i one koje nijesu sprovele aktivnosti u oblasti medija, niti imaju javno dostupne finansijske izvještaje za prethodne tri godine”, rekla je Bojanić Lalović.

To, kako je dodala, znači da ukoliko se takve kandidature prihvate, vlast će potpis staviti na potpuno urušavanje principa vladavine prava.

“To koliko razumijemo važnost ove teme, najbolje potvrđuje podatak da smo istu tretirali u okviru Platforme za prevazilaženje političke i institucionalne krize”, kazala je

Bogdanović: Nezavisnost RTCG se štiti poštovanjem zakona

Boris Bogdanović navodi da postupak izbora članova Savjeta RTCG nije stvar dogovora poslaničkih klubova, već zakonom propisana procedura u kojoj kandidate predlažu ovlašćeni predlagači, nadležno skupštinsko radno tijelo utvrđuje predlog liste kandidata, a Skupština o tome odlučuje u skladu sa zakonom.

“Ko zakon zamijeni konsultacijama između poslaničkih klubova, taj ne oslobađa Javni servis, nego ga zarobljava. Nezavisnost RTCG se štiti tako što se poštuje zakon, uloga ovlašćenih predlagača, javnost postupka i nadležnost Skupštine”, poručio je.

Podsjeća da članovi Savjeta RTCG ne treba da predstavljaju ni partije, niti političke blokove, niti bilo čije instrukcije, već javni interes.

Zato je, smatra, “opasna teza” da se njihov izbor mora prethodno politički usaglasiti između vlasti i opozicije ili pak između partija vlasti i to bi značilo da se Savjet Javnog servisa ne bira po zakonu, nego po političkoj saglasnosti partija, “što nije depolitizacija, već najdirektnija politizacija”.

“Što se tiče platforme dijela opozicije, spremni smo da razgovaramo o svakom predlogu koji jača evropski put, funkcionalnost institucija i povjerenje u demokratski proces. Ali nijesmo spremni da prihvatimo bilo koju formulaciju kojom se zakon suspenduje, institucije pretvaraju u mafijaški feud, a zakonom propisane procedure zamjenjuju partijskim dogovorima”, poručio je Bogdanović.

Posebno je, kako kaže, neprihvatljivo da se izbor članova Savjeta RTCG uslovljava prethodnom saglasnošću opozicije.

Ističe da to nije evropski standard, nego pokušaj uspostavljanja partijskog veta nad Javnim servisom.

“Ako neko smatra da zakonski okvir treba mijenjati, za to postoji demokratska procedura, predlog zakona, javna rasprava, mišljenje nadležnih institucija i odlučivanje u Skupštini. Ali dok je zakon na snazi, on se mora poštovati”, poručio je.

Prema riječima Bogdanovića, platforma može biti osnov za dijalog samo u dijelu u kojem je u skladu sa Ustavom, zakonima i evropskim principima - ne može biti osnov za političko preuzimanje institucija pod izgovorom njihovog oslobađanja.

“Javni servis ne pripada ni vlasti ni opoziciji. Javni servis pripada građanima. A građane ne štiti partijski dogovor, nego zakon”, rekao je Bogdanović.

Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” zašto nije bilo konsultacija sa opozicijom o izboru članova Savjeta RTCG.

Visoka je cijena za potpunu političku blokadu

Miloš Perović ne očekuje da će opozicija do kraja godine ići u potpunu blokadu svih odluka koje su potrebne za zatvaranje poglavlja, ali će pokušati da koristi podršku tim odlukama kao politički pritisak na vlast.

“Mislim da bi opoziciji bila visoka politička cijena potpuna blokada, pogotovo što bi na taj način izgubili i zasluge koje imaju na konstruktivnosti u prethodnom periodu kada su EU integracije u pitanju.”

Podsjeća da su iz Delegacije EU poručili da je potreban “konstruktivan angažman opozicije” i širok konsenzus oko evropskog puta, što, kako kaže, opoziciji ostavlja prostor da kritikuje vlast, ali joj otežava da bude percipirana kao akter koji koči integracije.

“Drugim riječima, očekivao bih selektivnu opstrukciju i političko uslovljavanje, a ne potpunu blokadu”, naveo je Perović.

Dio opozicije je Platformu za prevazilaženje političke i institucionalne krize predstavio nakon sastanka koji je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler organizovao 24. maja s liderima vlasti i dijela opozicije na kom je rečeno da je potrebno da se ustavne promjene, koje su neophodne radi ulaska u EU, usvoje do ljetnje pauze u parlamentu.

Platformom se osim širokog konsenzusa kod imenovanja u Skupštini (Ustavni sud, Sudski savjet, Savjet RTCG, Fiskali savjet, savjeti regulatornih agencija...) traži i revizija spornih zakona iz oblasti bezbjednosti i otklanjanje posljedica njihove primjene.

Iz vlasti su ocijenili da platforma opozicije sadži elemente ultimativnog pristupa, sa kojima se, “očigledno nisu usaglasile ni sve opozicione parlamentarne partije”.

URA je prethodno saopštila da neće biti dio platforme opozicije, “niti će učestvovati u mirenju vlasti i DPS-a”.

Predstavnici opozicije su, nakon usvajanja spornih zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), podnijeli ostavke na čelne pozicije u skupštinskim odborima.