Evropski savez jači za još tri partije - pristupaju mu SEP, BDP i Pokret za Tuzi

Izvori "Vijesti" kažu da je širenje broja konstituenata prva faza. Druga podrazumijeva pristupanje lokalnih lista, nestranačkih ličnosti i nekih nezavisnih poslanika, a treća izbor lidera koji neće imati partijsku knjižicu

10135 pregleda 0 komentar(a)
Širi se nadstranačka platforma: funkcioneri Evropskog saveza (arhiva), Foto: evropskisavez.me
Širi se nadstranačka platforma: funkcioneri Evropskog saveza (arhiva), Foto: evropskisavez.me

Stranka evropskog progresa (SEP), Bošnjački demokratski pokret (BDP) i Pokret za Tuzi pristupiće Evropskom savezu - saznaju “Vijesti”.

Taj aranžman trebalo bi, prema nezvaničnim informacijama redakcije, da bude ozvaničen u narednih nekoliko dana.

SEP je, u junu 2024. godine, formirao bivši crnogorski premijer i nekadašnji zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Duško Marković. On je to učinio jer, kako je izjavio tada, budućnost Crne Gore vidi različito od DPS-a. Njegova stranka ima parlamentarni status u Podgorici.

BDP su u julu 2024. osnovali bivši dugogodišnji funkcioneri Bošnjačke stranke (BS), nezadovoljni stanjem u njoj. BDP predvodi nekadašnji dugogodišnji funkcioner BS-a Sead Šahman. Taj politički subjekt još nije nastupio ni na jednim izborima u Crnoj Gori.

Kad je riječ o Pokretu za Tuzi, on je na izborima u toj opštini, održanim u proljeće 2023, stekao parlamentarni status u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), koja je dio Evropskog saveza.

Izvori “Vijesti” kažu da je širenje broja konstituenata Evropskog saveza prva faza u oblikovanju te nadstranačke platforme. Druga, kako objašnjavaju, podrazumijeva pristupanje lokalnih lista, nestranačkih ličnosti i nekih nezavisnih poslanika toj platformi, a treća izbor lidera koji neće imati partijsku knjižicu, a koji će predvoditi Evropski savez na državnim izborima dogodine.

Cilj je, tvrde sagovornici, da se sav planirani posao završi do kraja ljeta, kako bi od septembra moglo da se krene u pripreme za predizbornu kampanju. Državu u 2027. očekuju i opšti lokalni izbori (u jednom danu).

Evropski savez formiran je u julu 2024, i čine ga SDP, Socijaldemokrate (SD) i Liberalna partija (LP).

Predsjednik SD-a Damir Šehović rekao je krajem maja Televiziji Vijesti da je cilj Evropskog saveza da okupi “sve slobodomisleće ljude” u Crnoj Gori koji nisu zadovoljni učincima (aktuelne) vlasti.

“Tačno je da imamo ambiciju da prerastemo u širi nadstranački društveni pokret... Nije ambicija Evropskog saveza ni prilikom osnivanja bila da se broj konstituenata završi na SD-u, SDP-u i LP-u. Upravo suprotno - cilj Evropskog saveza bio je da otvori prostor za novine na političkoj sceni Crne Gore, da doprinese da se izađe iz političkih rovova...”, naveo je on.

Šehović je tada kazao da u Evropskom savezu misle da imaju mogućnost da u platformu uključe politička, ali i nepolitička udruženja i pojedince. Na pitanje da li računaju na ljude poput Nikole Janovića, koji je krajem prošle godine napustio DPS, i Miodraga Lakovića, koji je proljetos otišao iz vladajućeg Pokreta Evropa sad, Šehović je odgovorio:

“Nama bi bilo vrlo drago i da g. Janović, i g. Laković i svi oni koji su se već oprobali u politici i za koje zasigurno možemo reći da imaju autoritet i dignitet, za koje možemo da kažemo da nisu u politiku ušli da bi gradili svoje ime, kao što je riječ o g. Janoviću... - za sve njih i za sve druge koji imaju sličan profil njihovom, vrata Evropskog saveza su otvorena”.

Poslanički klub SD-a u Skupštini sredinom aprila preimenovan je u klub poslanika Evropskog saveza. Šef kluba Boris Mugoša rekao je da je to želja da se doprinese afirmaciji novog projekta.

On je u intervjuu “Vijestima” početkom maja saopštio da SD nije želio da održi redovni kongres upravo i zbog toga da bi afirmisali nadstranački pristup. Konstatovao je da žele potpuno da izađu iz uskopartijske forme razmišljanja, te da je ubijeđen da je građanima potrebna vrsta takve nadstranačke ponude.

Govoreći o tome šta će biti u fokusu Evropskog saveza u susret parlamentarnim i lokalnim izborima, Mugoša je kazao da će se njihova platforma temeljiti na pitanjima ekonomije i boljeg životnog standarda, socijalno pravednijeg društva, vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije, jačanja profesionalnosti i nezavisnosti institucija...

“Želimo da identitetske teme, koje se svako malo potenciraju, ne budu u fokusu javnog diskursa, jer to samo dodatno produbljuje podjele u našem društvu”, poručio je on.

Pogledajte još: