Četrnaest godina od početka pregovora sa Evropskom unijom (EU), Crna Gora je bliže njihovom završetku nego ikada, ali ključni izazov i dalje predstavlja nedovoljna politička volja za sprovođenje reformi koje smanjuju prostor za politički uticaj, uz istovremene rezerve pojedinih država članica prema daljem proširenju.
To su ocijenile sagovornice lista, komentarišući gdje se Crna Gora nalazi 14 godina nakon početka pregovora sa EU i šta bi moglo uslijediti u nastavku pregovaračkog procesa.
Pristupni pregovori Crne Gore sa EU započeli su 29. juna 2012. godine.
Crna Gora ima ukupno 16 privremeno zatvorenih poglavlja od 33, koliko ih je ukupno u pristupnim pregovorima o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Krajnji cilj, kako je više puta saopštavano, jeste da do kraja 2026. godine zatvori sva poglavlja i time osigura punu unutrašnju spremnost za članstvo u EU, koje je planirano za 2028.
Ključni izazovi gotovo isti kao i prije 10 godina
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović ocijenila je da se četrnaest godina od početka pregovora, Crna Gora formalno nalazi najbliže članstvu od svih država kandidata.
“Međutim, treba imati u vidu da je današnji optimizam dobrim dijelom rezultat promijenjenih geopolitičkih okolnosti i obnovljenog interesa Evropske unije za proširenje, a ne isključivo posljedica brzine i kvaliteta naših reformi”, kazala je Đukanović.
Istakla je da je nesporno da je ostvaren napredak u velikom broju oblasti i da je pregovarački proces doprinio modernizaciji institucija i zakonodavstva.
Đukanović je naglasila da su ključni izazovi ostali gotovo isti kao i prije deset godina. To je, kako je ocijenila, posebno vidljivo u oblasti vladavine prava, gdje su reforme često bile sporije od očekivanja ili nijesu dale rezultate koji su građanima opipljivi u svakodnevnom životu.
“Zbog toga bih rekla da smo danas bliže završetku pregovaračkog procesa nego ikada ranije, ali još uvijek nijesmo dovoljno blizu završetku reformskog procesa. Upravo će kvalitet i održivost tih reformi biti ono po čemu će se mjeriti uspjeh evropskih integracija, bez obzira na pristupanje”, istakla je Đukanović.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je kazala da su pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom fundamentalno promijenili Crnu Goru i nastavljaju da je mijenjaju.
Istakla je da je ovo poslije socijalističkog perioda, kada su osnovane mnoge institucije koje ova zemlja nije imala, možda najprogresivniji period Crne Gore:
“Iz jednostavnog razloga - ova država nikada nije imala mikroskop pod kojim domaći i međunarodni eksperti studiozno analiziraju stanje u čak 33 oblasti života i rada, osmišljavaju mjere za unapređenje, prate promjene i prilagođavaju se lokalnim specifičnostima”.
Bajramspahić je ocijenila da je evropeizacija “po dubini” jedinstvenost ovog procesa: država dobije na raspolaganje ekspertizu i iskustvo koji joj nedostaju i koje ne može preko noći da razvije.
Istakla je da je kroz pretpristupne fondove EU Crna Gora dobila stotine miliona eura za infrastrukturu, zaštitu životne sredine, poljoprivredu, reformu javne uprave i jačanje institucija.
Ona je naglasila da bez procesa pregovora veliki dio tih sredstava i tehničke podrške ne bi bio dostupan, “iako je takođe činjenica da nikada nismo apsorbovali sva sredstva koja su nam bila na raspolaganju”.
“Bez obzira na to što smo nezadovoljni implementacijom novih politika i standarda, što je moglo biti urađeno značajno više, što i dalje postoje ozbiljne manjkavosti u svih 33 oblasti - činjenica je da je ljestvica sa koje se krenulo bila prilično nisko”, kazala je Bajramsphić.
Ona je istakla da je proces pregovora donio standarde na koje se možemo pozvati za svakodnevni život: za kvalitet hrane, zaštitu potrošača, sigurnost proizvoda, čistiju životnu sredinu, bolju upravu, efikasnije sudove, veću konkurenciju, pristup većim fondovima, studentske i poslovne mogućnosti.
Najveći test konsenzus oko reformi
Đukanović je ocijenila da će najveći politički test za vlast do kraja godine biti sposobnost vlasti da obezbijedi širi politički i društveni konsenzus oko reformi koje zahtijeva evropski proces. Istakla je da evropske integracije ne mogu biti uspješne ukoliko se posmatraju isključivo kao projekat jedne Vlade, ili jedne parlamentarne većine.
“Istovremeno, pred institucijama ostaju ozbiljni izazovi kada je riječ o administrativnim kapacitetima, profesionalizaciji javne uprave i smanjenju partitokratskog uticaja na institucije”, kazala je Đukanović.
Ona je istakla da dodatni problem predstavlja činjenica da se politička pažnja često usmjerava na izborne cikluse i kratkoročne političke interese, umjesto na sprovođenje zahtjevnih reformi koje daju rezultate tek na duži rok.
“Pored toga, i dalje svjedočimo nedovoljnom poznavanju demokratskih procedura i institucionalnih procesa, što često usporava donošenje odluka i otežava postizanje kompromisa čak i oko pitanja za koja postoji načelna saglasnost”, istakla je Đukanović.
Dina Bajramspahić je ocijenila da je ključni izazov za završetak pregovora nedovoljna politička volja da se sprovedu reforme koje umanjuju prostor za politički uticaj - u kombinaciji sa generalnim dilemama nekih država članica oko proširenja EU.
“Vladavina prava ostaje krhka. Vlast je bila i ostala najupornija u ignorisanju obaveza koje zadiru u poluge moći i kojima se detaljnije normira odlučivanje o važnim pitanjima”.
Ona je istakla da su diskreciona ovlašćenja u brojnim oblastima čak i proširena u odnosu na period vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), jer nove vlasti nisu mogle da ispune čak ni široke kriterijume prethodne.
U zastoju su, kako je ocijenila, ustavne promjene, izborna reforma, popunjavanje pravosudnih i ustavnih funkcija, vizna politika, ispravljanje zakona u oblasti bezbjednosti, odsustvo političkog dijaloga vlasti i opozicije...
Istakla je da sprovođenje završnih mjerila za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) mora da bude prioritet.
“Zatvaranje poglavlja nastavlja da bude presporo i da budi skepsu da ćemo uspjeti da završimo sve do kraja godine”, kazala je Bajramspahić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je tokom nedavne radne posjete Irskoj saopštila da je dogovor da se u julu, odmah nakon što Irska preuzme polugodišnje predsjedavanje Savjetom EU, održi Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU.
To, kako je istakla, predstavlja nastavak ubrzane dinamike pristupnih pregovora i potvrdu podrške država članica evropskom putu Crne Gore. Međuvladina konferencija će biti održana neposredno nakon što Irska 1. jula preuzme šestomjesečno predsjedavanje Savjetom Evropske unije, tokom kojeg će imati važnu ulogu u usmjeravanju rada Savjeta i sprovođenju ključnih evropskih politika, uključujući i politiku proširenja.
Politička volja nije dovoljna
Đukanović je ocijenila da politička volja svakako predstavlja jednu od najvećih prednosti koje Crna Gora trenutno ima. Istakla je da je važno što postoji spremnost da se iskoristi otvorenost Evropske unije prema proširenju i činjenica da je članstvo ponovo visoko na evropskoj agendi.
“Međutim, politička volja sama po sebi nije dovoljna. Evropske integracije nijesu samo pitanje ispunjavanja formalnih obaveza ili zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već prije svega izgradnje funkcionalnih i odgovornih institucija koje će trajno primjenjivati evropske standarde”, ocijenila je Đukanović.
Istakla je da je upravo zato ovaj period trebalo iskoristiti ne samo za ubrzavanje pregovora, već i za sprovođenje reformi koje će ostati i nakon članstva. U suprotnom, kako je ocijenila, postoji rizik da evropske integracije postanu dominantno politički projekat, umjesto procesa koji suštinski unapređuje kvalitet upravljanja i svakodnevni život građana.
“Mislim da je važno naglasiti i da će uspjeh Crne Gore na evropskom putu zavisiti od toga da li će evropske integracije ostati zajednički državni cilj ili će postati predmet dnevnih političkih nadmetanja. Što budu manje korišćene za međusobno političko pozicioniranje, a više za sprovođenje stvarnih reformi, veće su šanse da će i proces biti uspješniji”, naglasila je Đukanović.
Dina Bajramsphić je istakla da se 40 odsto završnih mjerila u pregovorima odnosi na jačanje kadrovskih kapaciteta u poglavljima. Pomaci, kako je ocijenila, nisu još uvijek vidljivi, budući da partijsko zapošljavanje nastavlja da dominira i da derogira kvalitet rada uprave.
“Nezadovoljavajući administrativni kapaciteti Crne Gore nastaviće da budu problem i nakon eventualnog članstva jer jednostavno nećemo uspijevati da se odupremo konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama u EU, a sa slabim upravljačkim kapacitetima državne uprave nećemo povlačiti sredstva koja će nam biti ponuđena”, kazala je Bajramspahić.
Ona je ocijenila da je jedan od faktora koji ključno doprinosi favorizovanju članstva Crne Gore to što naša zemlja neće biti ozbiljan teret za građane EU.
“Punopravno članstvo naše zemlje koštalo bi građane evropskog bloka u prosjeku 1,86 eura za sedam godina, odnosno 27 centi godišnje. Međutim, pitanje je da li ćemo uspjeti sve te milijarde da povučemo, ako znamo da ne uspijevamo da realizujemo ni skromne kapitalne budžete koje sada imamo”, upozorila je Bajramspahić.
Bajramspahić: Trebaće decenije da usvojene reforme puste korijenje
Bajramspahić je istakla da laici danas potcjenjuju vrijeme koje je bilo potrebno za otvaranje poglavlja.
“Radi se o tome da su postojala mjerila za otvaranje, odnosno kriterijumi i konkretne obaveze koje je trebalo ispuniti. Poglavlja nisu otvarana po automatizmu. To što su pregovori trajali ovoliko dugo je takođe bio javni interes”. Istakla je da iako su benefiti članstva ogromni, sam proces harmonizacije je bio neophodan da postavi administraciju na nove osnove.
“Otpor prema promjenama u javnoj upravi je bio i ostao veliki. Trebaće još decenije da reforme koje su usvojene puste korijenje”.
Hronologija pregovora
29. jun 2012 - zvanični početak pregovaračkog procesa između Crne Gore i EU;
18. decembar 2012 - Poglavlje 25 - Nauka i istraživanje otvoreno i privremeno zatvoreno;
15. april 2013 - Poglavlje 26 - Obrazovanje i kultura otvoreno i privremeno zatvoreno;
18. decembar 2013 - otvorena poglavlja 5 - Javne nabavke, 6 - Privredno pravo, 20 - Preduzetništvo i industrijska politika, 23 - Pravosuđe i temeljna prava, 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost;
31. mart 2014 - otvorena poglavlja 7 - Pravo intelektualne svojine, 10 - Informaciono društvo i mediji;
24. jun 2014 - otvorena poglavlja 4 - Sloboda kretanja kapitala, 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, 32 - Finansijski nadzor;
16. decembar 2014 - otvorena poglavlja 18 - Statistika, 28 - Zaštita potrošača i zdravlja, 29 - Carinska unija, 33 - Finansijske i budžetske odredbe;
30. mart 2015 - otvorena poglavlja 16 - Porezi i 30 - Vanjski odnosi;
22. jun 2015 - otvorena poglavlja 9 - Finansijske usluge, 21 - Transevropske mreže;
21. decembar 2015 - otvorena poglavlja 14 - Saobraćajna politika i 15 - Energetika;
30. jun 2016 - otvorena poglavlja 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i 13 - Ribarstvo;
13. decembar 2016 - otvorena poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 - Socijalna politika i zapošljavanje;
20. jun 2017 - otvorena poglavlja 1 - Sloboda kretanja robe i 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; Privremeno zatvoreno Poglavlje 30;
11. decembar 2017 - otvorena poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika i 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga;
25. jun 2018 - otvoreno Poglavlje 17 - Ekonomska i monetarna unija;
10. decembar 2018 - otvoreno Poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene;
30. jun 2020 - otvoreno pregovaračko Poglavlje 8 - Konkurencija;
16. decembar 2024 - zatvorena poglavlja 7 - Pravo intelektualne svojine, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika.
27. jun 2025 - zatvoreno pregovaračko Poglavlje 5 - Javne nabavke.
16. decembar 2025 - privremeno zatvoreno poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 13 - Ribarstvo
26. januar 2026 - zatvoreno pregovaračko poglavlje 32 - Finansijski nadzor
17. mart 2026 - privremeno zatvoreno poglavlje 21 Trans-evropske mreže
15. jun 2026 - privremeno zatvoreno poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika i poglavlje 28 - Zaštita potrošača i zdravlja
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
