INTERVJU Satler za “Vijesti”: Svako glasanje o reformama je mini-referendum o EU

Svako od predstojećih skupštinskih glasanja o ključnim reformama u oblasti vladavine prava i imenovanjima od značaja za evropski put Crne Gore za koja je potrebna kvalifikovana većina, u suštini predstavlja svojevrsni mini-referendum o pristupanju Evropskoj uniji, poručio je ambasador EU u Podgorici Johan Satler.

On je u intervjuu “Vijestima”, govoreći o izmjenama Ustava, o kojima bi prvo glasanje trebalo da bude sjutra, rekao da je uvjeren da će nacionalni interes i zajednička ambicija da se građanima Crne Gore obezbijedi evropski kvalitet života prevagnuti, te da će pronaći kompromis potreban da država napravi odlučujući iskorak na svom evropskom putu.

Ocijenio je da odgovornost za te odluke dijele svi politički akteri.

“Zato će ostvarenje istorijske prilike da Crna Gora postane članica EU ili biti zajednički uspjeh, ili niko neće imati prilike da se bilo čime pohvali”, istakao je.

Crna Gora treba da usvoji set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke. Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028...

U srijedu ste pozvali “sve proevropske političke snage” da prije ljetnje pauze u radu parlamenta obezbijede dvotrećinsku većinu za izmjene Ustava (povezane s EU integracijama), izbor nedostajućih sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, te usvajanje “preostalog izbornog zakonodavstva”. U Skupštini je dan kasnije počela rasprava o promjenama Ustava, ali većine potrebne za to nema na vidiku. Šta je, konkretno, potrebno da uradi vlast, a šta opozicija da bi se obezbijedila potrebna podrška, i šta Vi možete da učinite da dođe do nje?

Crna Gora je raznoliko i pluralističko društvo, i njen Ustav odražava tu stvarnost. Za najvažnije odluke potrebna je dvotrećinska većina, upravo kako bi se obezbijedio širok konsenzus o pitanjima koja se tiču funkcionisanja, nezavisnosti i integriteta ključnih demokratskih institucija države, uključujući pravosuđe. To nije samo proceduralni zahtjev. To je jedan od temelja demokratskog sistema Crne Gore.

Kroz istoriju Crne Gore, neke od najvažnijih odluka za opstanak i dobrobit naroda donosile su se na guvnu - mjestu gdje su se okupljali plemenski prvaci i predstavnici zajednica kako bi zajednički raspravljali i odlučivali. Ti glavari se nijesu oko svega slagali, ali su uspijevali da se ujedine kada bi se suočavali sa zajedničkim izazovima i kada je trebalo djelovati u opštem interesu. Danas je Crnoj Gori ponovo potreban taj isti duh - ne u formi, već u suštini. Skupština treba da postane “savremeno guvno”, mjesto na kojem politički lideri zajedno donose istorijske odluke koje su državi potrebne.

Ono o čemu će se odlučivati na predstojećim glasanjima od značaja za evropski put Crne Gore nije samo napredak Crne Gore ka članstvu u EU. U pitanju je i sposobnost države da obezbijedi puno funkcionisanje institucija, uključujući i Ustavni sud, kadrih da zaštite prava građana i osiguraju vladavinu prava uz puni legitimitet i autoritet. To je moguće ostvariti samo ako vlast i opozicija djeluju zajedno u nacionalnom interesu, čak i kada među njima postoje značajne političke razlike.

Obje strane dijele odgovornost za evropsku budućnost Crne Gore i dobrobit njenih građana. Ne postoji alternativa dogovoru. Prilika je tu, ali neće trajati zauvijek. Sada je vrijeme za djela.

Kako gledate na to što dio opozicije predvođen DPS-om pitanje obezbjeđivanja dvotrećinske većine za procese važne za put države u EU uslovljava podrškom njihovoj platformi kojom se, između ostalog, traži revizija spornih bezbjednosnih zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u? Smatrate li da bi vlast, kako bi došlo do dogovora o dvotrećinskoj većini, trebalo da prihvati zahtjev opozicije i izmijeni te zakone ili da makar omogući opoziciji kontrolu nad sprovođenjem tih propisa?

Svjesni smo primjedbi koje su opozicija i organizacije civilnog društva iznijele u vezi sa dva zakona iz oblasti bezbjednosti. Evropska komisija je takođe zaključila da ti zakoni još nijesu u potpunosti usklađeni sa standardima EU, a nadležni organi su se obavezali da će unijeti potrebne izmjene kako bi se obezbijedila puna usklađenost. Pozdravljam dijalog koji je u toku o ovom pitanju i ohrabrio sam obje strane da pronađu obostrano prihvatljivo rješenje koje će biti u potpunosti usklađeno sa pravom i standardima Evropske unije. Istovremeno, pozvao sam sve političke aktere da imaju u vidu širu sliku i prepoznaju značaj ovog trenutka i prilike koja je pred Crnom Gorom.

Kakve god razlike postojale među proevropskim akterima u Crnoj Gori, ma koliko bile duboke ili opravdane, one su daleko manje od razlika između onih koji su posvećeni evropskoj budućnosti Crne Gore i spoljnih aktera koji bi radije vidjeli usporavanje ili neuspjeh Crne Gore na njenom evropskom putu.

Zato obje strane dijele ne samo odgovornost, već i zajednički strateški interes da pokažu da je Crna Gora otporna na spoljne uticaje i čvrsto opredijeljena za svoju evropsku budućnost.

Šta će, konkretno, biti posljedice ako izmjene Ustava i nedostajuće sudije Ustavnog suda ne budu izglasani do kraja ljetnje pauze u radu Skupštine? Može li to da uspori put države u EU, odnosno dovede u pitanje članstvo Crne Gore na kratak i srednji rok, onemogući zatvaranje nekih pregovaračkih poglavlja (kojih) i sl.? Djeluje li Vam da ni vlast ni opozicija ne shvataju važnost trenutka u kom se Crna Gora nalazi?

Svako od predstojećih skupštinskih glasanja o ključnim reformama u oblasti vladavine prava i imenovanjima od značaja za evropski put Crne Gore za koja je potrebna kvalifikovana većina, u suštini predstavlja svojevrsni mini-referendum o pristupanju Evropskoj uniji. Nema te dobre volje, niti podrške Evropske unije i njenih država članica, koja će zamijeniti one političke odluke koje može donijeti jedino sama Crna Gora.

Kroz intenzivne kontakte koje imam sa svim relevantnim političkim akterima, znam da i vlast i opozicija u potpunosti razumiju koliki je značaj trenutka i kakvu odgovornost nose. Zato sam uvjeren da će nacionalni interes i zajednička ambicija da se građanima Crne Gore obezbijedi evropski kvalitet života prevagnuti, te da će pronaći kompromis potreban da Crna Gora napravi odlučujući iskorak na svom evropskom putu.

Ko će biti odgovoran ako se proces vezan za izmjene Ustava ne realizuje - vlast, opozicija ili i jedni i drugi?

U Crnoj Gori se najvažnije odluke koje određuju osnovna prava građana i pravac razvoja države mogu donositi samo kroz širok politički konsenzus. Zato odgovornost za te odluke dijele svi politički akteri. Zato će ostvarenje istorijske prilike da Crna Gora postane članica EU ili biti zajednički uspjeh, ili niko neće imati prilike da se bilo čime pohvali.

Sada je trenutak da svi proevropski politički akteri pokažu odgovornost i posvećenost. Građani Crne Gore neće imati puno koristi od bilo kakve naknadne rasprave o tome ko snosi veću, a ko manju odgovornost, ako političke elite ne uspiju da postignu dogovor o evropskoj budućnosti zemlje, pitanju od najvišeg nacionalnog interesa koje podržava oko 80 odsto građana.

U svom obraćanju od srijede pozvali ste i na usvajanje “preostalog izbornog zakonodavstva”. Na izmjene kojih izbornih propisa ste mislili i kako očekujete da se to desi ako skupštinski Odbor za izbornu reformu ne postoji duže od pola godine?

Pod “preostalim izbornim zakonodavstvom” mislim na paket izbornih reformi koje se Crna Gora obavezala da sprovede u skladu sa evropskim standardima i dugogodišnjim međunarodnim preporukama, uključujući preporuke OEBS/ODIHR-a. Te reforme su od ključnog značaja za dalje jačanje integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u izborni proces. One treba da budu praćene i blagovremenim imenovanjem predsjednika i članova Centralne izborne komisije, koja ima ključnu ulogu u pripremi i sprovođenju izbora 2027. godine.

Proces reformi se već predugo odlaže. Politički sagovornici uvjerili su me da ključno pitanje nije postojanje posebnog skupštinskog odbora, već politička volja da se ove reforme sprovedu. Bilo kroz Odbor za izbornu reformu ili neki drugi skupštinski mehanizam, najvažnije je da se posao završi bez daljih odlaganja, kroz dijalog i široki konsenzus.

Crna Gora je u pregovorima sa EU zatvorila 16 od 33 pregovaračka poglavlja, a kroz desetak dana “precrtaće” još neka. Kolike šanse dajete tome da sva poglavlja budu zatvorena do kraja godine, što najavljuje Vlada i šta će se desiti ako to ne bude slučaj?

Podsjetiću na riječi predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen na nedavnom samitu u Tivtu - punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji je nadohvat ruke, ukoliko se održi tempo reformi. Napredak u pregovaračkim poglavljima je dobar, ali, kao što smo više puta isticali, ukupna dinamika procesa zavisi od napretka u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Upravo zato su predstojeća glasanja u Skupštini za koja je potrebna kvalifikovana većina od presudnog značaja.

Ukratko, u ovoj fazi politički predstavnici Crne Gore drže ključ procesa u svojim rukama. Očekujem da će taj ključ i iskoristiti i omogućiti zemlji da brzo nastavi svoj evropski put.

Finansijski paket EK pokazuje da EU planira članstvo Crne Gore

Evropska komisija je u utorak usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU. Paket je vrijedan 3,2 milijarde eura. Koliko je odluka Komisije važna i da li to znači da je proces učlanjenja Crne Gore u EU nepovratan?

Nakon početka rada na Ugovoru o pristupanju, predlog Evropske komisije o finansijskom paketu predstavlja još jednu važnu prekretnicu za Crnu Goru. On jasno pokazuje da Evropska unija planira članstvo Crne Gore i da se ozbiljno priprema za njen ulazak u Uniju. Istovremeno, važno je biti precizan: riječ je o predlogu Evropske komisije za naredni Višegodišnji finansijski okvir, o kojem tek treba da raspravljaju i postignu dogovor Savjet Evropske unije i Evropski parlament. Taj predlog ne prejudicira ishod pristupnih pregovora.

Crna Gora i dalje mora da sprovede svoju reformsku agendu i okonča proces pristupanja na osnovu sopstvenih zasluga. Finansijski paket samo pokazuje šta bi članstvo značilo u praktičnom budžetskom smislu. On nije garancija članstva, ali je jasan signal u kojem pravcu se proces kreće, ukoliko Crna Gora uspješno sprovede sve neophodne reforme.