Kompromis iz nužde pod pritiskom: Dogovor vlasti i opozicije omogućio početak procesa izmjena Ustava, građani pobjednici

Ako sporazum vlasti i opozicije kojim je omogućen početak procedure izmjena Ustava obezbijedi nastavak evropskih reformi i otkloni blokade koje su usporavale proces, onda su najveći dobitnici građani Crne Gore. Iako je posrijedi možda i najodgovorniji potez političkih aktera u posljednje vrijeme, teško da bi do njega došlo da se u dijalog nije uključila Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

To su ocijenile sagovornice “Vijesti”, odgovarajući na pitanje da li dogovor vlasti i opozicije oko brojnih pitanja koja su ih dijelila, a što je bila uvertira za jučerašnje glasanje u Skupštini koje je označilo početak procesa izmjena najvišeg pravnog akta, “win-win” situacija - i za vlast i za opoziciju, ali i za građane.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa i, između ostalog, da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, kao i na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka. Prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Prvi korak, koji je napravljen juče, pozdravili su brojni akteri na političkoj sceni, uključujući premijera Milojka Spajića i šefa parlamenta Andriju Mandića, kao i lidere opozicije - Danijela Živkovića (Demokratska partija socijalista) i Damira Šehovića (Evropski savez).

ĐUKANOVIĆ: DOSLJEDNO SPROVODITI DOGOVOR

Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović, rekla je “Vijestima” da je ovo jedan od rijetkih slučajeva kad nije ni korisno, ni potrebno tražiti političkog pobjednika. Navela je da, ako sporazum omogući nastavak evropskih reformi i otkloni blokade koje su usporavale proces, onda su najveći dobitnici građani Crne Gore.

“Vlast je pokazala spremnost na kompromis, opozicija je uspjela da dio svojih zahtjeva ugradi u sporazum, a država je izbjegla novu institucionalnu krizu u trenutku kada je evropski put prioritet. U tom smislu, ovo može biti ‘win-win’ situacija, ali samo ukoliko se dogovor bude dosljedno sprovodio, a ne ostane samo politička deklaracija”, ocijenila je ona.

Sagovoronica je podsjetila da sporazum između dvije strane predviđa i nastavak rada na ključnim reformama, uključujući izborna pravila (iako za to gotovo da nema vremena) i imenovanja za koja je potreban širi konsenzus.

Dogovor vlasti i opozicije podrazumijeva da se do 31. jula izmijene zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), da se do 4. septembra proces izmjena Ustava privede kraju, te da se bez odgađanja izaberu preostale dvije sudije Ustavnog suda. Dogovorena je i popuna mjesta u institucijama za koje je potrebno glasanje u parlamentu, poput Sudskog i Fiskalnog savjeta, kao i Savjeta Radio televizije Crne Gore. Izmjene propisa o policiji i tajnoj službi koje su usaglašene na sastancima prethodnih dana, uz posredstvo Delegacije EU, odnosiće se na proceduru obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, kao i na jačanje mehanizama sudske kontrole.

Đukanović je rekla da dogovor pokazuje da su i vlast i opozicija, uprkos višemjesečnim sukobima, prepoznale da postoje pitanja oko kojih kompromis nije politički poraz, već institucionalna obaveza, dodajući da je u pitanju pozitivan signal, posebno u procesu evropskih integracija, gdje se, prema njenim riječima, od političkih aktera očekuje sposobnost dijaloga.

“Istovremeno, činjenica da je do dogovora došlo tek nakon dugotrajnih tenzija pokazuje da politička kultura kompromisa u Crnoj Gori još nije dovoljno razvijena. Često se do dijaloga dolazi tek kada postane jasno da su politički i međunarodni troškovi nastavka konflikta, odnosno institucionalne krize, veći od troškova dogovora”, podvukla je ona.

Na pitanje šta postizanje sporazuma u “minut do 12” i činjenica da se Delegacija EU morala uključiti govori i o vlasti i o opoziciji, Đukanović je odgovorila da to pokazuje dvije stvari. Istakla je da je prva pozitivna - kad postoji dovoljno snažan politički podsticaj, kompromis je moguć. Druga je, kaže ona, manje ohrabrujuća, a to je da domaće institucije i politički akteri još nemaju dovoljno kapaciteta i međusobnog povjerenja da samostalno rješavaju najvažnija politička pitanja.

“Činjenica da je Delegacija EU imala važnu posredničku ulogu govori da evropske integracije i dalje predstavljaju najsnažniji zajednički imenitelj crnogorske politike. To je dobro kad je riječ o očuvanju evropskog kursa, ali dugoročno nije dobro da ključni politički dogovori zavise od spoljnog posredovanja. Održiv demokratski sistem podrazumijeva da vlast i opozicija same razviju kulturu dijaloga i odgovornosti, a ne da do kompromisa dolaze tek kada ih na to podstaknu međunarodni partneri”, konstatovala je Đukanović.

BEŠIĆ: SPOLJNI PRITISAK BIO KLJUČAN

Građanska aktivistkinja Milena Bešić kazala je “Vijestima” da je za građane i za Crnu Goru veoma važno što je do sporazuma ipak došlo, jer je pitanje izmjena Ustava direktno povezano s nastavkom evropskog puta i zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

U tom smislu, Bešić je ocijenilla da sporazum jeste pozitivna vijest i vjerovatno najodgovorniji potez koji je javnost od političkih aktera vidjela u posljednje vrijeme. Međutim, sagovornica je istakla da je teško da bi do dogovora došlo bez snažnog pritiska i direktnog uključivanja Delegacije EU i i njenog šefa Johana Satlera.

“Da smo čekali isključivo domaće demokratske kapacitete, spremnost na dijalog i političku zrelost, vjerovatno bismo i dalje gledali međusobne ucjene i trgovine”, poručila je ona.

Bešić tvrdi da se to najbolje vidjelo tokom premijerskog sata održanog prekjuče.

“Umjesto ozbiljne rasprave, građani su ponovo gledali međusobna prepucavanja i političare koji jedni drugima prebacuju ranije političke i interesne aranžmane. To dovoljno govori o nivou političke kulture i stvarnim motivima velikog dijela aktera”, navela je ona.

Premijerski sat obilježila je rasprava lidera i poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića (Pokret Evropa sad). Knežević je tvrdio da je Pejović, dok je bio član bivšeg Demokratskog fronta, zagovarao četničku politiku, da je “odjednom postao evropejac”. Pejović je odgovorio da je Knežević “ćaci”, te da je u Podgorici u koaliciji s Demokratskom partijom socijalista (DPS).

Bešić je ukazala da niko nije želio da preuzme odgovornost da baš zbog njega dođe do blokade evropskog procesa u susret izborima 2027. godine, dodajući da vlast svakako želi da eventualni ulazak Crne Gore u EU predstavi kao svoju istorijsku zaslugu i ključnu izbornu kartu, a da DPS i Evropski savez nisu smjeli sebi da dozvole da budu označeni kao oni koji su zakočili proces koji godinama javno podržavaju.

“U tom smislu, dogovor jeste neka vrsta političkog kompromisa iz nužde, više nego rezultat istinskog povjerenja ili demokratske zrelosti”, podvukla je ona.

Sagovornica je poručila da su zato najveći “pobjednici” ipak građani i evropski proces, ali ne zahvaljujući političkoj odgovornosti i kulturi domaćih aktera, već prije svega zbog snažnog spoljnog pritiska i činjenice da niko nije smio da preuzme politički rizik za eventualni neuspjeh.

Knežević: DNP jedina opozicija

U parlamentu je juče za početak procedure izmjena Ustava glasalo 74 poslanika, dok tri parlamentarca bili protiv.

“Za” su glasali vladajući Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa, kao i opozicioni DPS, Evropski savez, Građanski pokret URA, Hrvatska građanska inicijativa, Demokratska unija Albanaca, kao i nezavisni poslanici Nikola Janović, Miodrag Laković, Radinka Ćinćur i Maja Vučelić.

Protiv su bili poslanici DNP-a Milan Knežević, Vladislav Bojović i Jelena Kljajević.

Knežević je juče na sjednici kazao da su on i njegove partijske kolege “jedina opozicija”.

“Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Satlera i Feltena”, dodao je on.

Čelnik parlamenta Andrija Mandić poručio je da je on juče htio da se glasa o nedostajućim sudijama Ustavnog suda, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.