Strah ili želja za kontrolom tužilaca? VDT odbacuje nove kritike dijela poslanika da ima preveliku moć u sistemu vlasti

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) odbacilo je kritike dijela poslanika da ta institucija ima preveliku moć i da se ponaša kao “četvrta grana vlasti”, poručujući da je riječ o samostalnom državnom organu čiju nezavisnost treba dodatno jačati.

Iz VDT-a su poručili i da treba izbjegavati kvalifikacije koje podrivaju povjerenje u tu instituciju.

“Ni u kom slučaju se ne može govoriti o tome da je Državno tužilaštvo ‘četvrta grana vlasti’. Ono nije dio bilo koje vlasti, već je sastavni dio pravosuđa sa jasno definisanim ustavnim položajem i nadležnostima”, rekli su Vijestima iz institucije na čijem je čelu Milorad Marković.

Kako su istakli, u demokratskom društvu legitimno je voditi stručne rasprave o normativnim rješenjima i načinu organizacije pravosuđa, pa tako i o pitanjima koja se odnose na sastav ili način funkcionisanja Tužilačkog savjeta.

Međutim, kako kažu, od izuzetne je važnosti da se u tim raspravama poštuje ustavni položaj Državnog tužilaštva i da se izbjegavaju kvalifikacije koje mogu dovesti u pitanje njegovu ulogu i povjerenje javnosti u njegov rad.

Koordinator nevladinog udruženja Centar za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić ocjenjuje da je neosnovana bojazan da bi Tužilaštvo moglo uticati na rad izvršne vlasti, ali i da “zakucavanje” sastava Tužilačkog savjeta ustavnom normom nije dobra ideja.

Skupština je u četvrtak sa 70 glasova za usvojila tekst Nacrta amandmana na Ustav koji se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa (sastav Tužilačkog i Sudskog savjeta), kao i na pitanje nezavisnosti Centralne banke. Protiv izmjena bili su poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Nakon usvajanja Nacrta amandmana, slijedi javna rasprava koja će trajati najmanje mjesec. Nakon završene javne rasprave, Ustavni odbor utvrđuje predlog amandmana, o kojima će Skupština još jednom glasati, a za usvajanje promjena ponovo će biti potrebna dvotrećinska većina. Amandmani koji se odnose na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, ostavljene su za sljedeće izmjene Ustava, kojih će, kako su Vijestima rekli iz opozicije, biti još u skladu sa obavezama Crne Gore na putu ka EU.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava).

"Faraoni" i "ministri u fiokama"

Tokom rasprave u Skupštini u četvrtak, čule su se primjedbe na izmjene koje se odnose na izbor članova Tužilačkog savjeta.

Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Zoran Mikić pozvao je da se preispita predlog za izmjene Ustava koji predviđa da vrhovni državni tužilac bude na čelu Tužilačkog savjeta i pozvao da se “obrati pažnja da se ne formira četvrta grana vlasti”, odnosno da se velika moć daje u ruke vrhovnog državnog tužioca.

Poslanik i lider DNP-a Milan Knežević poručio je poslanicima da su glasajući za izmjene Ustava stvorili dva faraona - (specijalnog državnog tužioca) Vladimira Novovića i (vrhovnog državnog tužioca) Milorada Markovića.

“Stvorili ste četvrtu granu vlasti gdje će dva čovjeka da opredjeljuju glasanje i da prijete ‘ima te u fiokama, ima te na Skaju i onda ćemo da svi živimo u atmosferi straha”, rekao je Knežević.

On je ustvrdio da se neki funkcioneri Vlade nalaze u fioci za koruptivne poslove, ali Novović neće da ih procesuira.

“Što kažemo mi - drži ih na kvačilu”, kazao je.

Lider i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je rekao da je “najopasnije kad Ustavom omogućite monopol bilo koje vlasti”.

Kazao je da su tačne tvrdnje Kneževića da postoje slučajevi u fioci koji su spremni za izvršavanje u ovom momentu i da se radi o nekoliko ministara iz Vlade.

“To što tužilaštvo ne pokreće je pitanje vremenskog intervala u zavisnosti kad im bude trebala statistika za zaokruživanje poglavlja 31”, rekao je.

Oštre kritike na račun VDT-a čule su se u Skupštini i krajem prošle godine i to iz vladajućih klupa. Tada predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, tokom rasprave o Izvještaju državnog tužilaštva za 2024, pozvao Markovića da podnese ostavku, kritikujući ga da se “bavi nekim drugim stvarima” i da ta institucija pokušava neustavno da bude “četvrta grana vlasti”.

Marić: Neosnovan strah od tužilaštva

Boris Marić ocjenjuje da je neosnovana bojazan da bi Tužilaštvo moglo uticati na rad izvršne vlasti, te kreirati njen rad na bilo koji način, osim ako se neki član izvršne vlasti ogriješi o zakon.

“I sada i ubuduće Tužilaštvo sa posebnom pažnjom mora da prati rad najviših predstavnika izvršne vlasti, odnosno zakonitost njihovog postupanja. Tu postoji još puno prostora za doradu kapaciteta Tužilaštva, ali i drugih antikorupcijskih institucija poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)”, rekao je Marić Vijestima.

S druge strane, smatra da “zakucavanje” sastava TS-a ustavnom normom nije dobra ideja i da je to pitanje prvenstveno zakonska materija.

Prema njegovim riječima, da je takav odnos snaga u TS-u, a to je puna kontrola TS-a od strane VDT-a ostao na snazi nakon promjene vlasti (2020. godine) i da nije bilo izmjena Zakona o tužilaštvu zasigurno da bi promjene koje su se tada desile bile malo vjerovatne.

“Stoga stojim na stanovištu da je nepotrebna ustavna dopuna i da će otvoriti potrebu za uspostavljanjem jačih parlamentarnih mehanizama kontrole nad radom Državnog tužilaštva”, kazao je Marić.

Ustavni amandman koji se tiče sastava, izbora i mandata Tužilačkog savjeta, predviđa da to tijelo ima predsjednika i deset članova.

Članovi TS, prema tom amandmanu, su pet državnih tužilaca koje bira i razrješava konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti tužilaštava i tužilaca, dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela. Članovi su i jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija kojeg bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela, jedan ugledni pravnik iz reda advokata kojeg bira Skupština na predlog Advokatske komore i jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde.

Amandman predviđa i da sastav TS proglašava predsjednik Skupštine i da mandat Savjeta traje četiri godine.

Tijelo koje liči na crnogorski Tužilački savjet imaju Srbija (Visoki savjet tužilaštva), Kosovo (Kosovski tužilački savjet), Sjeverna Makedonija (Savjet javnih tužilaca), Albanija (Visoki tužilački savjet), Slovenija (Državnotožilački savjet), Hrvatska (Državnoodvjetničko vijeće)...

Postoje i zemlje koje nemaju poseban Tužilački savjet, ali imaju širi savjet magistrature/pravosuđa koji obuhvata i tužioce. Tu spadaju, na primjer, Francuska, gdje Visoki savjet magistrature ima ulogu u pravosuđu i magistraturi, uključujući tužioce, ali nije odvojen tužilački savjet. Italija ima Visoki savjet magistrature, koji garantuje autonomiju i nezavisnost redovne magistrature, a tužioci su dio magistrature.

“Nezavisnost tužilaštva treba da se čuva i unapređuje”

Iz VDT-a podsjećaju da Evropska komisija u svojim izvještajima kontinuirano ukazuje da su upravo rezultati u oblasti vladavine prava, a posebno rezultati rada Državnog tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i drugih krivičnih djela, među ključnim kriterijumima za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Navode da istovremeno, evropski standardi i preporuke jasno naglašavaju da je potrebno kontinuirano jačati nezavisnost i samostalnost tužilaštva, što je od važnosti za efikasno funkcionisanje pravosuđa i vladavinu prava.

“Nezavisnost Državnog tužilaštva treba da se čuva i unapređuje, uz puno uvažavanje ustavnog poretka i principa podjele vlasti, jer samo samostalno i profesionalno tužilaštvo može ostvariti rezultate koje očekuju građani Crne Gore i naši evropski partneri”, poručili su iz Vrhovnog državnog tužilaštva.