Predstavnici partija vlasti i opozicije nisu juče umjeli - ili željeli - precizno da odgovore na pitanje zašto u tekstu nacrta amandmana na Ustav nema predloga Vlade da se njenim članovima ukine imunitet za koruptivna krivična djela, iako je taj zahtjev, kao i prihvaćeni predlozi za izmjene najvišeg pravnog akta u dijelu pravosuđa i Centralne banke, važan za pregovore države s EU.
Ni jedni ni drugi nisu zvanično željeli da govore o tome, dok su neslužbeno skidali odgovornost sa sebe zbog toga što to pitanje nije na dnevnom redu.
Iz nekih stranaka vladajuće većine nezvanično su tvrdili da je izvršna vlast tražila da se predlog povuče, odnosno da se o njemu sad ne odlučuje, ali su istakli da je ovo, ipak, tema za šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija).
S druge strane, iz opozicije su sugerisali novinaru “Vijesti” da je adresa za njegova pitanja skupštinska većina - s obzirom na to da ona, kako su rekli, određuje šta će biti na dnevnom redu - a tvrdili su i da izmjene Ustava u dijelu imuniteta predsjednika i članova Vlade nisu bitne za EU agendu i da ni kabinet Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) nije “forsirao” to pitanje.
Pojedini poslanici vlasti i opozicije od reportera lista su saznali da u tekstu nacrta amandmana za koji su glasali prošle sedmice nema predloga koji se tiče imuniteta članova izvršne vlasti.
Koprivica: Predlog bitan zbog EU
Da je to pitanje važno za pregovore Crne Gore s EU, potvrdio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica (Demokrate), koji je, u ime Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, predložio Spajićevom kabinetu pomenute izmjene Ustava.
Koprivica je kazao redakciji da je to jedna od preporuka Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), te da je samim tim i od značaja za EU integracije, jer je, kako je objasnio, akcioni plan za implementaciju tih preporuka sastavni dio Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) u pregovorima s Briselom.
“Ovom prilikom apelujem da i to Skupština treba da ima u vidu, da se ne bi stvorio utisak da su samo norme o pravosuđu i Centralnoj banci od značaja za članstvo u EU, iako te norme jesu direktnije postavljene kao preduslov (za članstvo)”, istakao je on.
Koprivica u odgovoru “Vijestima” nije naveo zna li razlog zašto se “zagubio” predlog o imunitetu, ali je podsjetio da je taj zahtjev “prošao” Ustavni odbor, te je apelovao da se što hitnije nastavi dalja procedura u najvišem zakonodavnom domu.
“Na Vladi je predlog jednoglasno podržan (nakon čega je upućen Skupštini prim. aut), i stoga nema dileme u pogledu pune podrške parlamentarne većine. Skupština je pokazala kapacitet da ostvaruje opšti interes, i ne sumnjam da će se u nastavku njenog vrlo zahtjevnog i opsežnog rada naći vrlo brzo i ovaj predlog, od značaja za vladavinu prava i EU integracije”, naveo je on.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju saopštio je da je ukidanje imuniteta predsjedniku i članovima Vlade za koruptivna krivična djela - antikorupcijska mjera najvišeg ranga. Ta promjena Ustava, prema njegovim riječima, znači da onaj ko vodi državu mora prvi da odgovara, i da obavljanje najviših javnih funkcija podrazumijeva punu odgovornost za svaku donesenu službenu odluku, bez ikakvog izuzetka. To je, dodaje, kapitalna vrijednost te promjene.
“Čvrsto stojimo iza predloga, polazeći od stava da javna funkcija ne smije biti zaklon od primjene zakona. To bi bila kapitalna antikorupcijska norma za budućnost. Prevencija korupcije zahtijeva upravo ovako snažne norme... Najbolji vid borbe protiv korupcije jeste sistem koji stvara snažne podsticaje da se striktno poštuje pravo. Takav sistem, čist od korupcije, stvara sigurnost i predvidivost, i to bi bila najvažnija komparativna prednost Crne Gore i na međunarodnom ekonomskom planu”, konstatovao je Koprivica.
Bajramspahić: Slika antikorupcije
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da je, bilo da se radi o slučajnom ili namjernom “zagubljenju” amandamana, navedena situacija slika i prilika antikorupcijske politike izvršne vlasti i vladajuće većine.
Mora se, kaže ona, postaviti pitanje šta je sporno u ukidanju imuniteta članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti.
“Crna Gora ozbiljno stagnira kad su u pitanju antikorupcijski napori, i to potvrđuju svi relevantni međunarodni izvještaji - od ‘Transparensi internešnal’ do ‘Fridom hausa’. Amandman koje se ‘zagubio’ mogao je pomoći da se godišnje ocjene poprave, jer bi slao poruku da ministri u Vladi ne strahuju da će biti uhapšeni zbog korupcije. Čini se da, ipak, nije tako, i da zato neće sjeći granu na kojoj sjede”, rekla je Bajramspahić redakciji.
Ova situacija je, prema njenim riječima, i tipična ilustracija toga kako Vlada doživljava reforme - sprovodi se, objašnjava, samo ono za šta EU kaže da će u suprotnom kompletni pregovori biti blokirani. Sve drugo se, tvrdi, zanemaruje, čak i ako je obavezno kao mjera iz Poglavlja 23.
“Vlada koja vjeruje da je korupcija neprihvatljiva, usvojila bi ovu politiku bez obzira na to da li ima dovoljno vanjskog pritiska oko konkretno ovog pitanja. Reforme u Crnoj Gori svele su se na ispunjavanje bazičnih administrativnih obaveza, kao što je popunjavanje visokih funkcija, jer je sve drugo očigledno prezahtjevno”, podvlači sagovornica.
Strijele ka tužilaštvu
Da je amandman o imunitetu namjerno “zagubljen”, nema dokaza, ali prošlonedjeljne poruke iz parlamenta, sa sjednice na kojoj je usvojen nacrt teksta za promjene Ustava, otvaraju pitanje je li u bilo čijem interesu da se članovima izvršne vlasti oduzme “štit” za korupciju.
Iako se nije direktno bavio pitanjem imuniteta, poslanik i lider doskora vladajuće Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je poslanicima da su glasajući za početak procedura izmjena najvišeg pravnog akta stvorili “dva faraona” - glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.
“Stvorili ste četvrtu granu vlasti, gdje će dva čovjeka da opredjeljuju glasanje i da prijete ‘ima te u fiokama, ima te na Skaju’, i onda ćemo da svi živimo u atmosferi straha”, ocijenio je on, dodavši da se neki funkcioneri Vlade nalaze ‘u fioci’ za koruptivne poslove, ali da Novović neće da ih procesuira.
Poslanik i predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, kazao je da je “najopasnije kad Ustavom omogućite monopol bilo koje vlasti”. Naveo je da su tačne tvrdnje Kneževića da postoje slučajevi “u fioci” koji su spremni za izvršavanje, i da se radi o nekoliko ministara.
Skupština je prošlog četvrtka (9. jul) sa 70 glasova “za” usvojila tekst nacrta amandmana na Ustav, koji se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (sastav Tužilačkog i Sudskog savjeta), kao i na pitanje nezavisnosti Centralne banke. Protiv izmjena bili su poslanici DNP-a.
U proceduru izmjena najvišeg pravnog akta ušlo se nakon dogovora vlasti i opozicije kojem je “kumovala” Delegacija EU u Crnoj Gori. Dvije strane sporazumom su odredile da sve procedure oko izmjena Ustava realizuju najkasnije do 4. septembra.
Nakon usvajanja nacrta amandmana slijedi javna rasprava koja će trajati najmanje mjesec. Poslije okončanja javne rasprave, Ustavni odbor Skupštine utvrđuje predlog amandmana, o kojima će parlament još jednom glasati (prethodno je glasao za pokretanje procesa izmjene Ustava i nacrt amandmana), a za usvajanje promjena biće, kao i u prethodnim rundama odlučivanja, potrebna dvotrećinska većina - najmanje 54 glasa.
Koga sve štiti imunitet
Prema Ustavu (član 86), imunitet, osim poslanika i predsjednika i članova Vlade, uživaju šef države, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac.
O imunitetskim pravima odlučuje Skupština, što znači da se bez njenog odobrenja protiv navedenih funkcionera ne može pokrenuti krivični postupak, niti im se može odrediti pritvor - osim ako su zatečeni u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
