INTERVJU Ambasador Irske Kevin Kolgan za “Vijesti”: Snažno smo za proširenje EU, Crna Gora je prva sljedeća članica

Irska odlučna da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU ostvari značajan napredak u radu ad hoc radne grupe za ugovor o pristupanju Crne Gore

Već ste završili ogroman dio posla potrebnog za usklađivanje s pravnom tekovinom EU, uključujući i ključne ustavne amandmane

Nijesmo tražili prelazni period za slobodno kretanje crnogorskih radnika

8741 pregleda 1 komentar(a)
EU šalje snažan signal da Crna Gora napreduje ka članstvu: Kolgan, Foto: DFA
EU šalje snažan signal da Crna Gora napreduje ka članstvu: Kolgan, Foto: DFA

Crna Gora je danas bliža članstvu u Evropskoj uniji (EU) nego ikad ranije, a Irska je spremna da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU snažno podrži nastavak njenog pristupnog procesa - poručio je irski nerezidentni ambasador za Crnu Goru, Kevin Kolgan.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da je Irska oduvijek bila snažan zagovornik proširenja EU i da taj proces vide kao ključni izraz njihovih vrijednosti i kao ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet širom Evrope.

Kolgan je kazao da je Crna Gora nesumnjivo glavni favorit da bude sljedeća zemlja koja će pristupiti EU, da se “osjeća stvaran zamah” i da on smatra da je to ohrabrujuće ne samo za Crnu Goru, već i za sam proces proširenja.

Istakao je da je Crna Gora već završila ogroman dio zakonodavnog posla potrebnog za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, uključujući i ključne ustavne amandmane usvojene prošle sedmice (u formi nacrta).

Ocijenio je da je bilo veoma pozitivno vidjeti da je članstvo u EU postalo zajednički nacionalni cilj, bez obzira na političke podjele, dodajući da će biti “važno da Crna Gora nadogradi to jedinstvo sprovođenjem dodatnih ključnih reformi, dok se približava završnoj fazi pristupnog procesa”.

Koji će biti prioriteti irskog predsjedavanja Savjetom EU?

Irskoj je čast da osmi put predsjedava Savjetom EU. Tu odgovornost preuzimamo u trenutku kad se Evropa suočava sa značajnim geopolitičkim, ekonomskim i bezbjednosnim izazovima. Tokom predsjedavanja djelovaćemo nepristrasno, kao pošten posrednik među državama članicama. Naš rad biće usmjeren na opšte interese i potrebe Unije, njenih članica i građana širom Evrope.

Naše predsjedavanje biće fokusirano na tri blisko povezana prioriteta: konkurentnost, vrijednosti i bezbjednost. Kroz agendu konkurentnosti, jačaćemo jedinstveno tržište, uklanjati prepreke unutrašnjoj trgovini, pomagati evropskim kompanijama i malim i srednjim preduzećima da se šire širom kontinenta i unaprijediti njihov pristup finansiranju koje će im omogućiti rast. Usmjeravaćemo rad Savjeta na sprovođenju Mape puta “Jedna Evropa, jedno tržište” i na ostvarivanju odlučujućeg napretka tokom 2026. godine. Sarađivaćemo s partnerima kako bismo ostvarili ciljeve utvrđene tom mapom puta.

Kad je riječ o bezbjednosti, znamo da nijedna država sama ne može odgovoriti na sve postojeće i nove bezbjednosne izazove. Irsko predsjedavanje će aktivno doprinositi daljem razvoju bezbjednosne i odbrambene politike EU.

Kroz fokus na vrijednosti, obezbijedićemo poštovanje temeljnih prava i posebnu pažnju posvetiti onima kojima je zaštita najpotrebnija. Naše vrijednosti biće osnova predsjedavanja. Radićemo na očuvanju vladavine prava širom EU i u zemljama kandidatima, uz poseban fokus na jačanje otpornosti evropskih demokratija. Proces proširenja vidimo kao ključni izraz naših vrijednosti i kao ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet širom Evrope.

Moto našeg predsjedavanja je “Ní neart go cur le chéile” - “Snaga je u jedinstvu”. On odražava naše uvjerenje da snaga Evrope proizlazi iz zajedničkog djelovanja, posebno u izazovnim vremenima.

Ima li Crna Gora podršku Irske u procesu pristupanja EU? Kakvo je raspoloženje među građanima Irske kad je riječ o proširenju?

Irska je oduvijek bila snažan zagovornik proširenja Unije. Predsjedavali smo EU 2004, tokom istorijskog “velikog praska” proširenja, kad se Uniji pridružilo deset država. Proces proširenja vidimo kao ključni izraz naših vrijednosti i kao ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet širom Evrope. Pozdravljamo obnovljeni zamah politike proširenja u cijeloj Evropskoj uniji, naročito nakon uspješnog Samita EU i Zapadnog Balkana.

Zemlje kandidati sprovele su značajne reforme, dok države članice sve više prepoznaju strateški značaj stabilne, prosperitetne i potpuno integrisane Evrope. Naravno, pristupanje mora ostati proces zasnovan na zaslugama. Napredak zavisi od reformi, njihove primjene i ispunjavanja dogovorenih kriterijuma. Irsko predsjedavanje radiće na očuvanju tog zamaha i podržavaće zemlje koje su uložile veliki trud kako bi napredovale na evropskom putu.

Crna Gora je ostvarila značajan napredak i trenutno je najnapredniji kandidat u procesu pristupanja. Irsko predsjedavanje jasno je stavilo do znanja da smo spremni da pomognemo pristupanje Crne Gore na svaki mogući način. U Irskoj postoji široka javna podrška EU, a približno 80 odsto građana i dalje podržava naše dugogodišnje članstvo. Tokom više od 50 godina članstva, EU je bila ključna za mir i prosperitet na našem ostrvu. Od članstva smo imali ogromnu korist. Naše društvo, uticaj i ekonomija doživjeli su transformaciju. Zbog toga želimo da i drugi imaju koristi kakve smo mi imali, pod uslovom da sprovedu neophodne reforme.

Kako ocjenjujete dinamiku pristupanja Crne Gore EU? Je li realno da sva poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine, kako bi članstvo bilo ostvareno 2028?

Crna Gora je nesumnjivo glavni favorit da bude sljedeća zemlja kandidat koja će pristupiti EU. Osjeća se stvaran zamah, a mislim da je to ohrabrujuće ne samo za Crnu Goru, već i za sam proces proširenja. Podržavamo ambiciju Crne Gore da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Predstoji još mnogo napornog rada, ali vjerujemo da je to moguće ako Crna Gora nastavi da ostvaruje rezultate kao do sada. EU je uvijek jasno isticala da je pristupanje proces zasnovan na zaslugama. Tamo gdje se reforme sprovode, napredak treba priznati. To je važno za kredibilitet politike proširenja.

Irska dosljedno podržava proširenje EU jer vjerujemo da ono Evropu čini snažnijom, bezbjednijom i prosperitetnijom. Iz sopstvenog iskustva znamo koliko članstvo u EU može biti transformativno i vjerujemo da i drugi zaslužuju da imaju koristi kakve smo mi imali, pod uslovom da ulože potreban trud. Tokom irskog predsjedavanja želimo da zadržimo sadašnji zamah. Blisko ćemo sarađivati s evropskim partnerima kako bismo osigurali da proširenje ostane prioritet i da zemlje koje ostvaruju stvaran napredak, poput Crne Gore, nastave da napreduju evropskim putem.

Kad je riječ o 2028, konačna odluka je na svim državama članicama EU i zavisiće od toga da li će Crna Gora ispuniti sve dogovorene kriterijume. Međutim, nema sumnje da je Crna Gora danas bliža članstvu nego ikad ranije, a Irska se iskreno nada nastavku tog napretka.

Gdje vidite glavne probleme u procesu pristupanja Crne Gore? Da li su to organizovani kriminal i korupcija ili nedostatak saglasnosti vlasti i opozicije o ključnim pitanjima...?

Crna Gora je već završila ogroman dio zakonodavnog posla potrebnog za usklađivanje s pravnom tekovinom EU, uključujući i ključne ustavne amandmane usvojene prošle sedmice (u formi nacrta prim. aut). Pristupanje EU zahtijeva podršku cijelog društva i bilo je veoma pozitivno vidjeti da je članstvo u Uniji postalo zajednički nacionalni cilj, bez obzira na političke podjele. Biće važno da Crna Gora nadogradi to jedinstvo sprovođenjem dodatnih ključnih reformi, dok se približava završnoj fazi pristupnog procesa.

Irska vjeruje da je EU prije svega zasnovana na skupu vrijednosti, a “vrijednosti” su jedan od tri stuba našeg predsjedavanja, uz konkurentnost i bezbjednost. Prirodno je da članice EU žele da im se pridruže zemlje koje dijele naše osnovne vrijednosti, uključujući demokratiju, jednakost, ljudska prava i vladavinu prava.

Te temeljne zajedničke vrijednosti prožimaju sve aktivnosti Unije, utvrđene su pravom i prihvaćene od svake države članice. To podrazumijeva nezavisno pravosuđe, kontinuirani napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i snažne i odgovorne institucije. To nijesu samo tehnički zahtjevi, već pitanja od suštinskog značaja za povjerenje građana u javne institucije.

Sve češće se navodi da bi novi ugovor o pristupanju Crne Gore mogao postati model za buduće članice. Može li novi pristup uključivati dodatne zaštitne mjere, prelazne aranžmane ili postepeno uvođenje prava iz članstva? Smatrate li da bi Crna Gora trebalo na to da pristane? Kad očekujete da će ugovor o pristupanju biti završen?

Irska je bila među najsnažnijim zagovornicima formiranja ad hoc radne grupe za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore i pozdravili smo dogovor o njenom osnivanju u aprilu. Formiranje te radne grupe pokazuje koliko je Crna Gora napredovala na putu ka članstvu u EU. To je prvi put da je EU pristupila pripremi ugovora o pristupanju od početka rada na ugovoru koji je doveo do ulaska Hrvatske u Uniju 2013, a Irska sa zadovoljstvom predvodi taj posao tokom svog predsjedavanja.

Dostizanje ove prekretnice uzbudljiv je razvoj događaja i pokazuje da se EU i njene države članice pripremaju za završetak pristupnog procesa Crne Gore, uspostavljanjem pravnog okvira potrebnog za njeno članstvo. Naravno, zaštitni mehanizmi nijesu novost i bili su uključeni i u ranije ugovore o pristupanju. Iako je još rano govoriti o konkretnim rješenjima, Irska je odlučna da tokom svog predsjedavanja ostvari značajan napredak u radu ad hoc radne grupe za ugovor o pristupanju Crne Gore. Irska je takođe usredsrijeđena na ostvarivanje značajnog napretka na formalnom putu Crne Gore ka članstvu.

Ministar za evropske poslove Irske Tomas Bern je 14. jula bio domaćin još jedne međuvladine konferencije s premijerom (Milojkom) Spajićem, na kojoj su zatvorena još dva poglavlja sa Crnom Gorom. To se dogodilo samo dvije sedmice nakon što smo preuzeli predsjedavanje i, kao odraz prioriteta koji dajemo proširenju, prvi put od 2002. četiri međuvladine konferencije održane su istog dana.

Evropska komisija je nedavno odlučila da Crnoj Gori dodijeli finansijski paket u okviru novog finansijskog okvira. Šta to konkretno znači za Podgoricu i proces integracija?

Pozdravljam nedavni napredak u vezi s finansijskim paketom za pristupanje Crne Gore EU, što predstavlja još jedan značajan korak na putu ka punopravnom članstvu u EU. Finansijski paket za Crnu Goru predstavlja indikativni bruto iznos sredstava EU koja bi zemlja mogla primati u okviru Višegodišnjeg finansijskog okvira - sedmogodišnjeg budžeta EU - zajedno s budžetskim prilagođavanjima potrebnim za njeno pristupanje. Paket utvrđuje način na koji bi budžet EU bio preraspodijeljen kad nova članica, u ovom slučaju Crna Gora, pristupi EU. Njime se nastoji procijeniti iznos sredstava koje bi Crna Gora primala u okviru svake oblasti politike. Ovaj finansijski paket pripada Poglavlju 33 (finansijske i budžetske odredbe) u okviru formalnog pristupnog procesa Crne Gore i o njemu će pregovarati Savjet.

Kako je navela Komisija, paket je osmišljen kako bi se obezbijedilo puno učešće Crne Gore u politikama i budžetu EU. Njegov cilj je da spriječi prekide u finansiranju i smanji nepotreban administrativni teret. To će pomoći ubrzanju ekonomskog približavanja Crne Gore, podržati održivi rast i dodatno ojačati njenu integraciju u jedinstveno tržište EU. Crna Gora na taj način dobija veću finansijsku izvjesnost o tome kako će članstvo izgledati u praksi, a institucijama se omogućava da se blagovremeno pripreme. To takođe pomaže da, kad Crna Gora pristupi, tranzicija bude glatka i da građani, kompanije i lokalne zajednice od prvog dana mogu koristiti programe EU.

Ovim paketom, kao i formiranjem radne grupe za izradu ugovora o pristupanju, EU šalje snažan signal da Crna Gora napreduje ka članstvu. Kao predsjedavajuća, Irska će naporno raditi da snažno podrži Crnu Goru na njenom putu ka EU.

Kako trenutna geopolitička situacija, posebno rat u Ukrajini, utiče na proces proširenja EU?

Ruska invazija na Ukrajinu punog obima trebalo bi svima jasno da pokaže da je politika proširenja najbolji instrument EU za očuvanje bezbjednosti našeg kontinenta. Bezbjednost je jedan od tri prioritetna stuba irskog predsjedavanja. Evropa se suočava s najtežim bezbjednosnim okruženjem u posljednjih nekoliko decenija - od ruskog rata protiv Ukrajine, preko sajber prijetnji i hibridnih napada, do nestabilnosti u drugim djelovima našeg susjedstva. To su izazovi sa kojima nijedna država članica ne može sama da se izbori. Upravo ta logika inspirisala je moto našeg predsjedavanja... On odražava naše uvjerenje da snaga Evrope proizlazi iz zajedničkog djelovanja, naročito u izazovnim vremenima.

Tokom predsjedavanja sarađivaćemo s evropskim partnerima kako bismo ojačali otpornost Evrope, produbili saradnju u oblasti bezbjednosti i odbrane i unaprijedili naš zajednički odgovor na te izazove. Irska i Evropa ostaju čvrste u podršci Ukrajini.

Tokom našeg predsjedavanja, Ukrajina će ostati prioritet, radićemo na unapređenju njenog puta ka EU. Pozdravili smo nedavno otvaranje pregovora u Klasteru 1 i nadamo se da ćemo raditi na otvaranju preostalih klastera. Irska će podržati snažne i ciljane sankcije Rusiji, uz obezbjeđivanje finansijske podrške Ukrajini koja joj je potrebna da se odbrani od kontinuirane nezakonite ruske agresije. Naš krajnji cilj je da pomognemo izgradnju Evrope koja je bezbjednija, snažnija i bolje pripremljena za izazove koji slijede, uz zadržavanje otvorenih vrata za zemlje spremne da pristupe EU.

Da li je Irska zabrinuta zbog malignog uticaja Rusije u Crnoj Gori?

Ruska invazija na Ukrajinu punog obima iz temelja je promijenila bezbjednosno okruženje u Evropi. Takođe je širom EU povećala svijest o važnosti zaštite demokratija od stranog miješanja, dezinformacija i hibridnih prijetnji. To su izazovi koji pogađaju mnoge zemlje širom Evrope.

Crna Gora je napravila jasan strateški izbor. U velikoj mjeri se uskladila sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i dosljedno pokazuje posvećenost evropskom putu. Irska pozdravlja tu posvećenost. Umjesto fokusiranja na bilo koju pojedinačnu zemlju, Irska vjeruje da je najefikasniji odgovor jačanje demokratskih institucija, očuvanje vladavine prava, podrška nezavisnim medijima i izgradnja povjerenja javnosti. To su temelji otpornih demokratija i istovremeno su u samoj srži procesa pristupanja EU. Proširenje je najbolji instrument EU za osiguravanje bezbjednosti kontinenta. Podržavanjem reformi i bliže integracije pomažemo izgradnji snažnijih institucija i bezbjednije i prosperitetnije Evrope za sve.

Kako se Crna Gora bude približavala članstvu, rašće poslovne prilike

Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju Irske i Crne Gore? Gdje vidite prostor za njeno unapređenje?

Mislim da su ekonomski odnosi Irske i Crne Gore prilično pozitivni, iako svakako postoji značajan prostor za dalji rast. Zadovoljni smo uspješnom saradnjom kompanije Er Rianta internešenel (Aer Rianta International), irske kompanije koja upravlja bescarinskim prodavnicama, i kompanije Montenegro Duty Free, koja nastavlja da pruža visok nivo usluge na aerodromima u Podgorici i Tivtu.

Vidim značajne mogućnosti za jačanje ekonomskih veza, promociju turizma i podsticanje saradnje u oblasti inovacija i obrazovanja. Približavanjem naših kompanija, institucija i građana možemo nadograditi snažne temelje koji već postoje i razviti još dinamičnije i obostrano korisno partnerstvo u godinama koje dolaze. Vjerujem da postoje stvarne mogućnosti za jačanje poslovnih veza i podsticanje novih ulaganja u oba pravca.

Kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU, očekujem dalji rast poslovnih prilika. Veća integracija u jedinstveno tržište EU učiniće zemlju još privlačnijom za investitore i nadam se da će sve više irskih kompanija prepoznati Crnu Goru kao mjesto za poslovanje.

Irska je imala koristi od slobodnog kretanja ljudi unutar EU

Crna Gora je prošlog mjeseca zatvorila Poglavlje 2 (sloboda kretanja radnika). Koji je prelazni period Irska tražila u pogledu slobode kretanja radnika?

Irska nije tražila prelazni period za slobodno kretanje radnika iz Crne Gore i veoma nam je drago što je u tom poglavlju ostvaren napredak.

Irska je dosljedno imala koristi od slobodnog kretanja ljudi unutar EU, i kao zemlja iz koje su mnogi ljudi emigrirali i kao država koja je primila radnike iz cijele Evrope.

Pogledajte još: