Dio članova Opštinskog odbora Demokrate Crne Gore iz Kotora žestoko je danas prozvao centralu te partije, ali i njene kolaicione partnere na državnom nivou zbog opstrukcije rasprave u Skupštini Crne Gore o predlogu izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru koji je iniciralo šest primorskih opština.
„More nije sezonska tema, a Kotor nije čekaonica parlamentarne većine. Upravo je sezona vrijeme kada se najjasnije vidi koliko je besmisleno da se o našoj obali, našem prostoru i životu koji smo vezali za more odlučuje daleko od gradova koji sa posljedicama tih odluka žive svakog dana. Kotoru je svejedno iz kog ministarstva dolazi centralizacija, kad su partijski centri moći odlučili da ova tema za njih ni ove godine nije pitanje koje će im privući pažnju“, saopštili su juče članovi OO Demokratske Crne Gore iz Kotora, Radosav Tujković, Vuk Bojat, Dejan Dudić, Darko Vorotović, Špiro Vulović, Ognjen Vukasović i Mirko Božović.
Tujković, Bojat i Dudić su, uz to, i odbornici Demokrata u aktuelnom sazivu SO Kotor.
Sedmorica lokalnih funkcionera Demokrata koji su svoje reagovanje dostavili „Vijestima“ naveli su da ne govore u ime partije, niti u ime odbora.
„Govorimo u svoje ime, javno i bez partijskog prevođenja, jer je u partijama dozvoljeno imati mišljenje pod uslovom da se ono ne čuje. Oglašavamo se jer nam je dosta da se o Kotoru i Boki govori svečano i sa uvažavanjem, a da se odlučuje bez našeg glasa. Predlog izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru nastao je iz zajedničke inicijative svih šest primorskih opština i dobio je zeleno svjetlo matičnog i Zakonodavnog odbora Skupštine. Ipak, 31. jula 2026. godine o njemu nije bilo ni rasprave, a kamoli glasanja, nakon što je predsjednik Skupštine zatražio odlaganje jer unutar parlamentarne većine nije postignuta saglasnost. Šest primorskih opština su se dogovorile. Podgorica nije. U normalnom poretku stvari to bi bio razlog da se glasa. U našem je postalo razlog da se glasanje odloži. Sada bi Boka i primorje trebali mirno da čekaju dok se partije dogovore šta će sa njenom obalom. Neće moći“, poručili su oni.
Zakonski predlog primoraca iza kojeg je stala i Zajednica opština Crne Gore, a koji predviđa značajnu decentralizaciju i vraćanje primorskim opštinama nadležnosti za upravljanje sopstvenom obalom, odnosno ukidanje aktuelnog JP Morsko dobro i njegovo svođenje na regulatornu agenciju koja bi ispred države nadgledala dešavanja na obali, u međuvremenu je dobio „zeleno svjetlo“ Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.
Uprkos obećanju da će se rasprava o ovom predlogu održati posljednjeg dana jula, predsjednik parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) je na samoj toj sjednici zatražio da se rasprava odgodi uz ocjenu da će ta zakonska tačka „biti kvalitetnije razmatrana kada prođe sezona“.
Mandić je kazao da unutar parlamentarne većine postoje različiti pogledi na model decentralizacije u oblasti upravljanja morskom obalom i podsjetio da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu njegov stranački kolega Slaven Radunović, priprema sopstveni potpuno novi, sistemski Zakon o morskom dobru.
NSD, čiji su kadrovi na čelu JP Morskog dobra inače, nastoji da po svaku cijenu zadrži presudni uticaj države i centralne vlasti nad upravljanjem obalom, pri čemu je ta partija potpuno pogazila svoja ranija deklarativna zalaganja za decentralizaciju i ukidanje JP Morsko dobro koje je u kontinuitetu dok je bila u opoziciji, a vlast držao DPS.
Ovakvim zalaganjima NSD-a, prema nezvaničnim informacijama, naginje i dio centrala drugih partija koje čine aktuelnu vladajuću koaliciju na državnom nivou, zbog čega narasta nezadovoljstvo lokalnih funkcionera i članova ovih partija u primorskim opštinama.
Formalni predlagači izmjena i dopuna zakona o morskom dobru su poslanici Amer Smailović, Mehmed Zenka, Artan Çobi, Momčilo Leković i Ilir Çapuni, a i iza njega su stali gradonačelnici svih šest primorskih opština koji dolaze iz različitih partija. Među njima su i dvojica visokih funkcionera Demokrata – predsjednici opština Kotor Vladimir Jokić i Herceg Novi Stevan Katić.
Primorske opštine su za ove zakonske izmjene dobile i podršku od specijalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjana Šareca. On se složio sa inicijatorima zakonskih izmjena da je način na koji je trenutno regulisana ova oblast u Crnoj Gori isuviše centralizovan i da se kosi sa principima afirmacije lokalnih samouprava i demokratije na lokalnom nivou kakvi su uobičajena praksa u zemljama EU.
Zakonu o morskom dobru iz 1978. godine, koji je bio u primjeni do 1992. godine, upravljanje morskim dobrom bilo u nadležnosti primorskih opština, dok je od 1992. godine još uvijek aktuelnim zakonom uspostavljen potpuno centralizovan model upravljanja. Vraćanje dijela nadležnosti opštinama u pogledu upravljanja ovim resursom, uz jasno definisanu podjelu poslova između državnog i lokalnog nivoa, bilo bi, naglašavaju podnosioci inicijative za izmjene zakona, u skladu sa principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, preporukama Kongresa Savjeta Evrope, ali i praksom brojnih država regiona.
„Kada se Kotor, Herceg Novi, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, čije vlasti čine ljudi iz različitih partija i političkih blokova, slože oko istog pitanja, onda to nije stranačka inicijativa. To je glas primorja. Ko taj glas odlaže za jesen, ne odlaže samo jednu tačku dnevnog reda, već pravo naših gradova da upravljaju sopstvenim životom. To će vam reći svako ko živi uz more, a kome je danas više nego ikad atakovano na mir i slobodu uživanja u moru stotinama ležaljki, pontonima za bezbroj komercijalnih plovila ili glasnom muzikom sa nekog šanka. To će vam reći svaki ribar čija posta nije održavana decenijama ili koji nema gdje da veže barku koju ima u porodici generacijama. Podgorici je obala resor, a Kotoru život. Gospodo poslanici, bio vas je red da glasate. Pa i da odbijete, ako zakon ne valja. I ako vam basta“, poručili su danas nezadovoljni funkcioneri OO Demokrata Kotora.
Najavili su da na ovoj temi oni neće štedjeti ni sopstvenu partiju.
„Nije dovoljno što je poslanik Demokrata među predlagačima zakona. Od stranke kojoj pripadamo očekujemo da ovaj predlog brani do rasprave i glasanja, a ne samo do granice prve koalicione neprijatnosti ili dobre prilike da se ovim pitanjem istrguje za nešto zvučnije. Partijska knjižica nije povez preko očiju, niti je pripadnost stranci zakletva na ćutanje. Narod kaže da je potkošulja bliža od košulje. Nama je naša kuća bliža od svake partijske centrale, Boka važnija od koalicione matematike ili mira u bilo čijoj partijskoj organizaciji. To važi za sve stranke, pa i za našu“, poručili su Tujković, Bojat, Dudić, Vorotović, Vulović, Vukasović i Božović.
Naglasili su da „sve partije vole decentralizaciju dok je izgovaraju u kampanji i sve su se one za decentralizaciju morskog dobra zalagale dok su bile opozicija“.
„Kada treba vratiti stvarne nadležnosti, prihode i odgovornost lokalnim zajednicama, odjednom se javljaju ‘različiti pogledi’, ‘potreba za dodatnim vremenom’ i neko novo rješenje koje samo što nije. Prevedeno sa partijskog na narodni jezik, decentralizacija je dobra sve dok niko u centrali ne mora da ispusti ključeve. Ta predstava je odavno pročitana i više nije ni duhovita“, naveli su oni, dodajući da ne pristaju „da Boka bude dovoljno dobra da se njome diči Crna Gora kao njenim najljepšim dijelom, a nedovoljno sposobna da svojom obalom i svojom kućom upravlja“.
„Ne pristajemo ni da se šest primorskih opština tretira kao šest mjesnih zajednica Podgorice. Zato tražimo da Predlog izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru bude stavljen na raspravu i glasanje na prvoj narednoj sjednici Skupštine. Javno, bez novih fioka, odlaganja i izgovora. Neka svaki poslanik imenom i prezimenom pokaže da li mu je bliži interes primorskih gradova ili udobnost partijskog dogovora“, naveo je sedam lokalnih funkcionera Demokrata iz Kotora.
Ističu da njihovo reagovanje „nije nelegitiman poziv ni na kakve revolucije“.
„Ovo je odbijanje da bilo koja partija bude iznad Kotora. Ko tu razliku ne razumije, nije razumio ni Boku. Ako vam je dobro, onda ništa“, zaključili su sedmorica članova OO Demokrata Kotor.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA