Nema jagme za provjerom integriteta: Šta će biti s predlogom za izmjenu Ustava u dijelu izbora Vlade

Ideja da Vladu ne može napraviti i u nju ući neko ko ne prođe provjeru integriteta, teško će, prema dosadašnjim porukama partija vlasti i opozicije, biti prihvaćena i unesena u Ustav.

Ključni činioci parlamentarne većine - Pokret Evropa sad i Nova srpska demokratija - ćute na pitanje o tome da li će podržati predlog za izmjenu najvišeg pravnog akta koji je izvršna vlast utvrdila prošle sedmice i dostavila Skupštini, dok su glavni opozicioni akteri rezervisani, poručujući da nijesu sigurni ni da će vlast glasati za to. Sigurnu podršku zasad su jedino najavili iz Demokrata i Albanskog foruma, dok je poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni rekao da načelno podržava ideju.

Predlogom za izmjene Ustava, koji je Vlada jednoglasno utvrdila prije pet dana, planirano je da šef države predlaže mandatara za sastav Vlade nakon sprovedene provjere integriteta, u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, te da za mandatara ne može biti predložena osoba koja ne ispunjava uslove provjere integriteta. Isto bi trebalo da važi i za buduće članove izvršne vlasti.

Akt kojim je detaljnije propisano kako se vrši provjera integriteta je zakon o Vladi, koji se (u formi predloga) pola godine nalazi u fioci prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića. Predlogom tog propisa predviđeno je da se postupak provjere integriteta vrši popunjavanjem upitnika i davanjem izjave na propisanom obrascu, kao i da te podatke provjeravaju Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i organ uprave nadležan za naplatu poreza. Propisano je i da kandidat za mandatara upitnik i obrazac dostavlja predsjedniku, koji to bez odgađanja šalje nadležnim organima koji imaju rok od tri radna dana da proslijede mišljenje o tačnosti podataka.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebna je dvotrećinska podrška u najvišem zakonodavnom domu - najmanje 54 glasa. Do tog broja vlast ne može doći bez “ruku” opozicije.

Demokrate i AF "za", opozicija skeptična

Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), “Vijestima” su juče rekli da je Ustav najviši pravni akt, a ne igračka “dokonog” potpredsjednika Vlade Moma Koprivice (koji je predstavio predlog za izmjenu Ustava), pa da svako malo bude predmet izmjena i promjena. Dodaju da nijesu sigurni da li će predlog podržati i predsjednik Vlade Milojko Spajić.

“... Budući da bi on prvi bio žrtva ovakvih izmjena, jer test integriteta ne bi prošao čovjek koji je lagao da nema državljanstvo druge države. Ipak, što se konačnog stava tiče, sačekajmo da predlog bude na dnevnom redu, pa ćemo se izjasniti”, rekli su iz DPS-a.

Njihove kolege iz opozicionih klupa, Evropski savez, kazali su redakciji da je izazov kod ovakvih predloga činjenica da će se detaljni kriterijumi, način i postupak provjere integriteta, nadležnost organa, rokovi, prava kandidata i pravna zaštita urediti zakonom, “koji u ovom trenutku nije prezentovan javnosti i poslanicima”.

“Ustavne i zakonske mehanizme treba definisati na način da ne budu potencijalni alat za zloupotrebe od bilo koje vlasti ili institucije, niti da budu potencijalni alat za opstrukciju formiranja vlasti”, naveli su, dodajući da bi voljeli i da je izvršna vlast predložila i zakon o Vladi i ovaj predlog na način da se ta rješenja primjenjuju i na postojeću izvršnu vlast.

“Time bi svakako pojačali kredibilitet predloga, a posebno ako se ima u vidu da je Vlada najbrojnija u Evropi i među najbrojnijim u svijetu sa 33 člana, da ima sedam potpredsjednika koji s premijerom imaju preko 30 savjetnika i da ministri imaju oko 200 najbližih saradnika”, podvukli su.

S druge strane, šef poslaničkog kluba vladajućih Demokrata Boris Bogdanović istakao je da ta partija podržava Vladin predlog, navodeći da je Crna Gora dobila više nego dovoljno razloga da uvede takav mehanizam.

“Svjedočili smo tome da su mnogi od najviših funkcionera bivšeg režima optuženi za najteža krivična djela, uključujući djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije... Građani moraju imati najveći mogući stepen sigurnosti da osoba kojoj se povjeravaju državna moć, budžet, bezbjednosni sistem i najosjetljivije informacije nema kriminalne, koruptivne, bezbjednosno rizične ili druge veze koje je mogu učiniti zavisnom od interesa suprotnih interesima države”, kazao je on “Vijestima”.

Bogdanović je ocijenio da, ako se provjera integriteta zahtijeva od ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru, onda je potpuno neprihvatljivo da od takve provjere budu izuzeti oni koji tim sistemom politički upravljaju.

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum) rekao je listu da je stav partije koju predstavlja jasan kada je u pitanju podrška promjenama Ustava koje predstavljaju uslov za zatvaranje poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU).

“Znači - da. Tako vidimo i predloge koje jednoglasno usvaja Vlada, jer ovoj Vladi je i te kako stalo do ispunjavanja svih EU očekivanja. Inače, lično sam i te kako podržavalac ovakvih predloga koji garantuju da u Vladi ne može biti mjesta za kandidate bez integriteta, a mislim da takvima se ne smije odobriti mjesto ni na najnižim slojevima izvršne vlasti, pa ni lokalnog karaktera”, podvukao je on.

Marić: Kompenzacija

Koordinator Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić ovaj predlog vidi kao kompenzaciju zato što se u tekstu nacrta amandmana na Ustav nije našao predlog Vlade da se njenim članovima ukine imunitet za krivična djela u oblasti korupcije. Naveo je da novi predlog sadrži pozitivne stvari, te da smatra da će doći na dnevni red.

“Da li će biti usvojen? Ja bih mu dao određene šanse, s obzirom na to da se ova materija obrađuje u nesuđenom zakonu o Vladi, ali bi moralo da se preispita šta to piše u članovima tog propisa... Dao bih mu šansu da bi mogao da bude usvojen, ali otvara niz drugih pitanja, rizika i dilema...”, rekao je on “Vijestima”.

Predlog izmjena najvišeg pravnog akta da se članovima izvršne vlasti ukine imunitet za krivična djela u oblasti korupcije utvrdila je Vlada, ali se on nije našao u tekstu amandmana na Ustav, koji je definisan krajem jula. Iako je to pitanje važno za pregovore s Briselom, zvaničnog objašnjenja za njegovo izostavljanje iz nacrta teksta amandmana - nije bilo. Koprivica je prošle sedmice izjavio da će se i taj predlog uskoro naći pred poslanicima.

Na pitanje kako gleda na proces provjere integriteta, Marić je odgovorio da se radi o formalnoj proceduri koja ne liči na suštinsku provjeru.

“Ne bih u potpunosti isključio njen značaj, ima tu određenih stvari koje mogu biti dobre, međutim, ona je prilično formalizovana... Suštinska provjera integriteta bi bila odgovor na niz pitanja. Prvo i osnovno je da definišete integritet, drugo - ko je taj nezavisni organ koji će ga provjeravati, mimo ASK-a i poreskih organa. Popunjavanje upitnika i obrasca nije dovoljno, to se mora razraditi...”, ukazao je sagovornik.

Marić kaže da se otvara i pitanje ko i na koji način sprovodi provjere, te koliko bi to trebalo proširiti, koje baze podataka koristiti, ali i šta se tačno smatra rizikom po integritet. Upitao je i da li je odluka eliminaciona ako je “prvi nalaz” integriteta negativan, ili postoji mogućnost da se sporna tačka otkloni u razumnom roku.

“Otvara se bezbroj pravnih pitanja i mislim da je propuštena ključna stvar, a to je jedna ozbiljna i stručna i opšta javna rasprava koja je mnoge ove stvari mogla da definiše prije nego što smo ušli u proceduru...”, poručio je on.

Čapuni: Načelna podrška nije konačna odluka

Poslanik vladajuće Albanske alijanse Ilir Čapuni kazao je da ta koalicija načelno podržava predlog Vlade, navodeći da takvo rješenje može doprinijeti prevenciji korupcije, većoj odgovornosti nosilaca izvršne vlasti i jačanju povjerenja građana u institucije.

Međutim, napominje da načelna podrška ne znači da su već donijeli konačnu odluku.

“Prije toga moramo pažljivo razmotriti predloženi tekst, način sprovođenja provjere, instituciju koja bi je vršila, kriterijume odlučivanja i mehanizme zaštite od moguće političke zloupotrebe”, dodao je.

Čapuni je naglasio da je za njih veoma važan i redosljed političkih prioriteta, navodeći da smatraju da Skupština i Vlada prije otvaranja novih ustavnih pitanja moraju da završe reforme koje neposredno utiču na život građana i funkcionisanje lokalnih zajednica.

"Među njima je reforma sistema upravljanja Morskim dobrom, koju jednoglasno traže sve primorske opštine", ukazao je on.