Crna Gora može po ulasku u Evropsku uniju (EU) organizovati ustavotvornu skupštinu i donijeti novi ustav, kako to najavljuje šef parlamenta Andrija Mandić, ali samo učlanjenje u evropsku zajednicu nije razlog za pisanje novog najvišeg pravnog akta.
To proizilazi iz stava pravnika upućenog u ustavnu materiju, koji je za “Vijesti” komentarisao nedavnu poruku Mandića - da je uvjeren da će država nakon eventualnog priključenja EU imati i novi ustav.
“Vidimo da naši partneri iz EU uočavaju manjkavosti ovog Ustava koji je na snazi. Gotovo sam uvjeren da će neka nova generacija, neki novi parlamentarni saziv, ovdje imati ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja Crne Gore EU imati i novi ustav, koji će oslikavati sve ono što je potrebno građanima Crne Gore. Želeći najbolje svima, posebno vama mlađim kolegama, radovaćemo se novoj ustavotvornoj skupštini kad postanemo članica EU”, rekao je Mandić u ponedjeljak, na sjednici Skupštine na kojoj su izglasane izmjene Ustava koje se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.
Nakon njegove izjave, na nekim stranicama na društvenim mrežama koje važe za bliske partijama opozicije, poručivano je da Mandić obmanjuje svoje birače jer se, prema tvrdnjama administratora tih stranica, po učlanjenju u EU, Ustav može jedino mijenjati kako bi bio usklađen sa zakonodavstvom Unije.
"Lažni Ustav"
Mandić i njegova Nova srpska demokratija (NSD) osporavaju aktuelni Ustav od njegovog donošenja 2007. godine, tvrdeći da je usvojen preglasavanjem, bez šireg društvenog konsenzusa.
Mandić je svojevremeno pozivao pripadnike srpskog naroda “da javno i u svakoj prilici iskažu prezir i nepoštovanje” prema tom “lažnom i nasilničkom dokumentu”.
Šef parlamenta kazao je i sredinom decembra 2025, na svečanosti povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore, da sadašnji Ustav ne oslikava stvarno stanje u državi.
“Vlast, da bi bila legitimna, mora biti ograničena zakonima i usmjerena ka opštem dobro. Upravo zato koristim priliku da kažem da sadašnji Ustav, donesen od jedne parlamentarne većine, ne označava realno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom, a posebno želim da istaknem status srpskog jezika”, saopštio je Mandić tom prilikom.
Naveo je da “građani ne traže čudo”, već da “najviši pravni akt predstavlja stvarno stanje”.
“Niko ne želi da se status drugih jezika mijenja, ali je vrijeme da se ispravi istorijska nepravda...”, dodao je.
Uz NSD, još nekoliko prosrpskih stranaka zalaže se za promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog. Srpski je (uz bosanski, albanski i hrvatski), prema Ustavu, u službenoj upotrebi, dok je crnogorski službeni jezik. U dijelu sadašnje vladajuće većine čula se ideja i da bosanski jezik bude službeni.
No, dio Mandićevih koalicionih saveznika je nakon izjave iz decembra, poručio da pitanja poput statusa srpskog jezika ne treba pokretati sad, naglašavajući da je bavljenje takvim temama kontraproduktivno, te da ih stoga treba ostaviti za period nakon ulaska Crne Gore u EU.
Mogu i izmjene i novi Ustav
Pravnik kog su konsultovale “Vijesti”, objasnio je da aktuelni Ustav izričito predviđa mogućnost da se predlogom za njegovu promjenu može predložiti - izmjena ili dopuna pojedinih odredbi najvišeg akta, ili donošenje novog.
“U oba slučaja, predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik države, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Dakle, postojeći Ustav jasno definiše na koji način se može kako izmijeniti, tako i donijeti novi. Da bi pomenuti predlog bio prihvaćen i da bi se krenulo u proceduru izmjene ili donošenja novog ustava, potrebna je dvotrećinska podrška poslanika. Promjena članova koji se odnose na osnovna načela, državnu teritoriju, državljanstvo, jezik, biračko pravo, itd. konačna su kad se na referendumu za njihovu promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača”, podsjeća sagovornik.
Kako navodi, ono što je interesantno je da postojeći Ustav detaljno uređuje proceduru za sopstvenu izmjenu (vrši se amandmanima, skupštinsko tijelo sačinjava nacrt akta, postoji javna rasprava s rokovima...), ali ne propisuje detaljan postupak izrade novog ustava, nakon što bi takav predlog bio prihvaćen.
Ipak, dodaje da je jasno da trenutni Ustav jasno propisuje na koji način i u kojoj proceduri je moguce otpočeti postupak donošenja novog.
Za EU članstvo dovoljne promjene
Prema ocjeni sagovornika, potencijalni ulazak Crne Gore u EU sam po sebi ne stvara ustavnopravnu potrebu za donošenjem novog ustava.
Objašnjava da činjenica da država članstvom prenosi određena ovlašćenja na institucije EU, ne znači da prestaje da bude suverena, niti da mijenja svoj državnopravni status.
“Riječ je, prije svega, o dobrovoljnom i ustavno utemeljenom prenosu vršenja određenih nadležnosti na nadnacionalni nivo, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva država članica u okviru EU kao nadnacionalne međunarodne organizacije”, navodi sagovornik.
Ukazuje da je najvišim pravnim aktom već predviđen ustavni osnov kad je u pitanju odnos s međunarodnim organizacijama. Podsjeća da član 15 propisuje da Crna Gora može stupati u međunarodne organizacije, a da Skupština odlučuje o načinu pristupanja EU.
Prema tome, napominje on, članstvo u međunarodnoj, odnosno nadnacionalnoj organizaciji nije koncept koji je izvan postojećeg ustavnog sistema Crne Gore.
“Naprotiv, Ustav već polazi od mogućnosti da Crna Gora dio svojih nadležnosti ostvaruje u okviru međunarodnih organizacija”, dodaj je pravnik.
Taj sagovornik dalje pojašnjava da eventualno usklađivanje Ustava sa članstvom u EU treba posmatrati kao ustavno prilagođavanje postojećeg ustavnog poretka novim međunarodnim obavezama, a ne kao situaciju koja nužno zahtijeva njegovu potpunu zamjenu.
“Ukoliko bi određene ustavne odredbe bile neusklađene s obavezama koje proizlaze iz članstva u EU, takva neusklađenost može se otkloniti ustavnim amandmanima, odnosno izmjenama i dopunama pojedinih odredbi, bez potrebe za donošenjem novog ustava. To je važno i sa stanovišta načela ustavnog kontinuiteta”, kazao je pravnik “Vijestima”.
Ima li "ustavotvornog događaja"
Sagovornik podvlači da donošenje novog ustava predstavlja izuzetno ozbiljan zahvat u postojeći ustavni poredak i da je opravdano onda kad postojeći ustavni okvir više ne može da odgovori na temeljne promjene u organizaciji zemlje, njenom državnom statusu ili osnovnim principima njenog ustavnog uređenja. Sam čin pristupanja EU, tvrdi on, ne proizvodi po sebi takvu posljedicu.
Prema njegovim riječima, moglo bi se zaključiti da pristupanje EU nije samo po sebi “ustavotvorni događaj” koji zahtijeva donošenje novog ustava, već prije svega međunarodnopravni i ustavnopravni proces koji može zahtijevati određene izmjene postojećeg.
“Potreba za novim Ustavom ne proizlazi iz same činjenice članstva u EU, već bi morala biti zasnovana na dodatnom, samostalnom zaključku da postojeći ustavni okvir više nije adekvatan za funkcionisanje države”, zaključio je sagovornik.
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su u ponedeljak Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku Crne Gore (CBCG).
Skupština Crne Gore trebalo bi na sjednici zakazanoj za 2. septembar da se izjasni o predlogu da se Ustav promijeni na način da se predsjedniku i članovima Vlade ukine imunitet za krivična djela u oblasti korupcije, kao i predlogu kojim se uvodi obavezna provjera integriteta kandidata za mandatara i članove izvršne vlasti.
Slovenija i Hrvatska nisu donosile nove ustave po ulasku u EU
Stav da članstvo u EU nije “ustavotvorni događaj”, sagovornik potkrepljuje i primjerima iz regiona.
“Ni Slovenija ni Hrvatska nijesu donosile nove ustave nakon pridruživanja EU. Obje današnje države članice izmijenile su svoje ustave 2003. odnosno 2010. godine - prije pristupanja EU i to u cilju postupka prenošenja ovlašćenja i prilagođavanja novom pravnom okviru”, naveo je sagovornik.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
