Eventualno usvajanje inicijative predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko za izmjenu poslovnika te institucije - kako bi se znalo kako je koji sudija glasao, te ko su izvjestioci u predmetima - ne može se smatrati pritiskom na sudije koje “čuvaju” pravni poredak, već doprinosom povećanju transparentnosti rada suda, zato što sudije više neće moći da se “kriju” iza svojih odluka.
To proizlazi iz izjava sagovornika “Vijesti”, pravnika i nekadašnjeg ministra pravde Dragana Šoća i slovenačkog eksperta za ustavno pravo Gala Gračanina.
Armenko je prošle sedmice, gostujući u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti, rekla da je podnijela inicijativu za izmjene Poslovnika Ustavnog suda, da bi se objelodanilo ko je sudija izvjestilac u svakom predmetu i kako koji sudija glasa.
“Smatram da ovim izmjenama možemo umnogome da doprinesemo rastu povjerenja javnosti u rad Ustavnog suda. Ne možemo pod plaštom slobodnog sudijskog uvjerenja dozvoliti da neki važni predmeti u društveno-političkom trenutku ostanu bez reakcije, a da zapravo ne znamo da li je to opravdan razlog... To ne smatram pritiskom - ako se u Skupštini zna kako koji poslanik glasa, ne vidim zašto bi se skrivali iza institucija”, istakla je Armenko.
Da se zna ko su sudije izvjestioci, javnost bi s pravom mogla da pita zašto pojedini predmeti iz normative čame u “fiokama” godinama, a pitanje je i da li bi doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić slučajeve “stanovi” i “neradna nedjelja” mogla da “drži” nekoliko godina. Ustavni sud je odluke u ta dva predmeta donio ove godine, iako su obje inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete 2019.
Iz Ustavnog suda “Vijestima” su juče rekli da se o inicijativi Armenko raspravljalo prošlog petka, kao i da će se rasprava nastaviti na nekoj od narednih sjednica.
“Ustavni sud je na sjednici održanoj u petak, 11. septembra, razmatrao predlog izmjena Poslovnika Ustavnog suda, koji je podnijela predsjednica Suda Snežana Armenko. Predloženim izmjenama bilo bi omogućeno objavljivanje podataka o glasanju sudija i identitetu sudije izvjestioca. Nakon rasprave, Sud je ocijenio da je potrebno ostaviti dodatno vrijeme za analizu predloženih rješenja. Razmatranje predloga biće nastavljeno na nekoj od narednih sjednica”, piše u odgovoru redakciji.
Šoć: Ne vidim problem
Dragan Šoć rekao je listu da u inicijativi za promjenu Poslovnika Ustavnog suda ne vidi ništa neobično.
“To nije ništa specijalno, sudija ‘taj i taj’ je izdvojio mišljenje, ovi drugi su glasali za to... Znači, ako kažete da je neki sudija izdvojio mišljenje, onda možete reći i da su ova četvorica glasali za to”, naveo je on.
Na pitanje kako gleda na izjavu bivšeg sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, koji je kazao da bi inicijativa Armenko izložila pritisku sudije Ustavnog suda, imputirajući da bi to moglo da utiče na donošenje odluka, Šoć je odgovorio da njemu takva ocjena nije jasna.
“Ne znam po čemu bi bio pritisak... To nije redovni sud, nema pravnog lijeka tih odluka... Ja ne vidim tu problem. Kad se pokrene neka inicijativa, recimo i ono što se dešavalo prekjuče ispred suda (protest roditelja koji smatraju da država ne bi smjela da uslovljava pristup predškolskom obrazovanju vakcinalnim statusom), kako biste to nazvali osim pritisak na sud? Svako ko pokrene neku inicijativu želi da postigne uspjeh. Ne vidim kako bi to sad bio posebno pritisak na sud”, naveo je on.
Šoć je kazao da je Ustavni sud specifična institucija, podsjećajući i da političari mogu da pokrenu pitanje ocjene ustavnosti određenog akta, ali da se to ne gleda kao pritisak na sud.
“Onda bi svaka inicijativa Ustavnom sudu bila pritisak, ali to nije nedozvoljeni pritisak na sud, bar ja tako držim”, ocijenio je sagovornik.
Gračanin: Tradicija u Sloveniji
Ukoliko bi inicijativa Armenko bila uspješna, Crna Gora bi slijedila praksu koja postoji u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji i Hrvatskoj.
Slovenački ekspert za ustavno pravo Gal Gračanin rekao je “Vijestima” da je u poslovniku slovenačkog Ustavnog suda gotovo od samog početka odredba kojom je propisano da se zna ko je kako glasao i ko je izvjestilac u konkretnom predmetu.
Međutim, dodao je da postoje i pozitivne i negativne strane te prakse.
“Pozitivna strana je to što znate kako su sudije glasale, što je važno zbog transparentnosti. Ali, ima i negativnih strana jer onda neki političari ili mediji mogu da prozivaju sudije. Ali mislim da pozitivne strane prevazilaze negativne”, istakao je on.
Gračanin je kazao da će reakcija u svakom slučaju biti, da će pojedinci uvijek biti nezadovoljni odlukama, ali da je to dio posla na koji se mora pristati.
“Kao sudija Ustavnog suda ne presuđujete isključivo na osnovu zakona, već i na osnovu svog pogleda na svijet, da tako kažem. Neki bi mogli reći da je privatna svojina važnija, neki bi mogli reći da su porezi važniji... Svaki ustav je veoma neodređen, tako da morate da ga tumačite. Tako da, mislim da je transparentnost ovdje važnija od kritike koju bi sudije mogle dobiti”, poručuje Gračanin.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
