Na izbore prije nego „Euro model” dođe na naplatu: Opozicija tvrdi da nije iznenađena izjavom Mandića

U opoziciji tvrde da nijesu iznenađeni najavom šefa parlamenta Andrije Mandića da će državni izbori biti za šest mjeseci, ukazujući da je postojala neformalna saglasnost da se na birališta, ako političke okolnosti ostanu redovne, izađe u junu 2027. godine.

Iz Evropskog saveza (ES) kažu da Mandićevu izjavu tumače kao signal da vlast razmatra raniji izlazak na birališta, dok iz Demokratske partije socijalista (DPS) tvrde da do njih dolaze informacije o mogućem glasanju već u februaru ili martu.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović ističe da je od samog termina izbora mnogo važnije pitanje da li bi parlamentarne i opšte lokalne izbore trebalo održati istog dana.

“Upravo je uvođenje jedinstvenog termina lokalnih izbora trebalo da bude jedan od rijetkih konkretnih iskoraka izborne reforme. Ako bi se sad išlo ka tome da se parlamentarni izbori namjerno uklope u isti termin s lokalnim, izgubio bi se jedan od važnih demokratskih efekata te reforme”, kazala je ona “Vijestima”.

Mandić je u utorak u Skupštini rekao da je do parlamentarnih izbora ostalo šest mjeseci, što je prvi put da neko od zvaničnika nagovijesti termin izlaska na birališta.

Prema nezvaničnim informacijama iz vladajuće većine, nije bilo dogovora o terminu izbora i navodno se očekuje da oni budu u junu, kad i lokalni.

Iz Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li je izjava šefa parlamenta zasnovana na dogovoru unutar parlamentarne većine, i ako jeste - kad će se na birališta. Na pitanja nijesu odgovorili ni Pokret Evropa sad (PES) ni Demokrate.

Da bi izbori mogli da budu prije juna, za kad su zakazani svi lokalni, govori i iznenadna najava premijera Milojka Spajića (PES) o povećanju plata i penzija od 1. januara 2027. godine.

DPS: NOVCEM IZ BUDŽETA NA VOLJU GRAĐANA

Iz DPS-a tvrde da je shodno dogovoru vlasti i opozicije o izbornom zakonodavstvu, neformalno postignuta saglasnost da, ako slijed stvari bude redovan, izbori budu u jednom danu 2027. Podsjećaju da je za lokalne izbore taj datum preciziran za 13. jun.

“Dolaze do nas određene informacije o navodnim planovima parlamentarne većine za održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora u februaru ili martu naredne godine. Namjera je očigledna - pokušaj da se s nekoliko stotina eura većim platama u prvih par mjeseci pokuša namaći koji procenat više za stranke aktuelne vlasti”, kazali su “Vijestima”.

Poručuju da kao “najjača politička stranka u zemlji”, nemaju problema s tim da izbori budu i sjutra. Međutim, ističu da se legitimitet izbora zasniva na slobodno izraženoj volji građana koja može biti dovedena u pitanje kad se na dva mjeseca pred izbore pokuša uticati na birače novcem iz državnog budžeta.

“Zbog toga, ovakav potez vlasti i ovakav scenario - koji predstavlja pokušaj jeftinog političkog nadmudrivanja - imao bi očigledne posljedice i značajno bi produbio političku i institucionalnu krizu”, rekli su iz DPS-a.

ES: “EURO MODEL” - IZBORNI MODEL

U Evropskom savezu smatraju da je očigledno da je “i sve tanjoj” vladajućoj većini jasno da se vlast “raspada kao kula od karata” i da vrijeme radi protiv njih.

Zato, dodaju, ne bi bilo nikakvo iznenađenje da vlast izbore organizuje “navrat-nanos”, prije nego što građani do kraja vide cijenu njihove nacionalističke i populističke politike.

“Zato bi sasvim logično bilo da pokušaju da pobjegnu na izbore prije nego što na naplatu stigne njihov tzv ‘Euro model’, koji je očigledno izborni model”, rekli su.

Upozoravaju da će posljedice politike “foteljaške većine” građani platiti kroz produbljavanje podjela, suštinsko udaljavanje društva od civilizacijskih, odnosno evropskih vrijednosti, nove talase poskupljenja, otpuštanja radnika i zatvaranje preduzeća, još jednu brutalnu prevaru penzionera...

“Ako lider većine Mandić već odbrojava mjesece do izbora, onda je jasno da vlast najbolje zna šta joj poslije Nove godine dolazi na naplatu. U martu ili junu, svejedno...”, kazali su.

RAZMIŠLJAJU O IZBORIMA, A NEMA CIK-A

Nikoleta Đukanović ocijenila je da izjavu Mandića o mogućim izborima za šest mjeseci prije treba tumačiti kao političku procjenu i pokušaj otvaranja teme prijevremenog glasanja, nego kao najavu zasnovanu na već postignutom dogovoru većine.

“Meni se čini da smo već ušli u period političkog pozicioniranja za izbore, bez obzira na to kad će oni tačno biti održani”, rekla je Đukanović.

Prema njenim riječima, pitanje sad nije samo ko će uspjeti da odredi za sebe najpovoljniji datum, već hoće li institucije do tog trenutka biti spremne da sprovedu nova izborna pravila i hoće li se sačuvati jedna od važnih ideja izborne reforme - da lokalna demokratija konačno dobije sopstveni politički prostor, umjesto da ponovo bude potpuno potisnuta parlamentarnom kampanjom.

Đukanović ističe da lokalni izbori konačno moraju postati izbori na kojima se govori o lokalnim politikama, kvalitetu lokalne uprave, razvoju gradova i opština i odgovornosti lokalnih vlasti, a ne još jedno glasanje o nacionalnim liderima, identitetskim podjelama i odnosima partija na državnom nivou.

Zato bi, smatra ona, bilo veoma loše da se, nakon svih razgovora o izbornoj reformi, pronađe politički način da se suštinski ponovo proizvede ono od čega se navodno željelo odustati.

Sagovornica ukazuje da je drugi problem što se govori o mogućnosti izbora za šest mjeseci, a ključni elementi nove izborne infrastrukture još nijesu uspostavljeni. Podsjetila je da Crna Gora još nema formiranu Centralnu izbornu komisiju (CIK).

“A kad tome dodamo pitanje novih opštinskih izbornih komisija, biračkog spiska i drugih dugo neriješenih problema izbornog procesa - teško možemo govoriti o elementarnim preduslovima za održavanje fer i demokratskih izbora”, tvrdi Đukanović.

POZICIONIRANJE

Na pitanje kako u kontekstu priče o izborima tumači najavu povećanja plata i penzija kroz Spajićev “Euro model”, odgovorila je da je teško zanemariti političku i izbornu dimenziju programa koji građanima donosi značajno nominalno povećanje primanja upravo nekoliko mjeseci prije perioda u kom bi trebalo da budu održani izbori.

“Zato bih ‘Euro model’ posmatrala i kao dio političkog pozicioniranja za naredne izbore”, kazala je Đukanović.

Podsjeća da je povećanje zarada bilo jedno od glavnih političkih obilježja Spajićevog PES-a i ranije, pa je razumljivo da će ta partija nastojati da ponovo politički kapitalizuje temu na kojoj je već ostvarivala podršku.

“Ali upravo zbog toga javnost mora insistirati na ekonomskoj računici i održivosti, posebno jer su poslodavci već otvorili pitanja efekata modela na poslovanje, dok su iz dijela stručne javnosti zatražene procjene fiskalnog uticaja”, poručila je Đukanović.

Šef Vlade saopštio je prije petnaestak dana da će od 1. januara naredne godine minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem biti 1.000 eura, za zaposlene sa srednjim obrazovanjem 1.250, dok će minimalna zarada za radna mjesta s visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Trenutna minimalna zarada u Crnoj Gori je 600 eura, odnosno 800 za one pozicije za koje se traži fakultetsko obrazovanje.

Programom koji predlaže, a čiji detalji i mehanizmi održivosti nisu poznati, biće, kako tvrdi, obuhvaćeno više od 250 hiljada zaposlenih.

Premijer nije zaboravio ni penzionere, rekavši da će se njihova primanja od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratila rast zarada.

Milatović ne bi da tumači šta je Mandiću “na umu”

Komentarišući Mandićevu najavu, predsjednik države Jakov Milatović juče je kazao da ne bi da tumači “šta Mandić ima na umu”.

“Ali ono što ja mogu da kažem je da je Skupština konstituisana, čini mi se, u julu 2023. godine. To znači da bi izbori morali da budu u nekom periodu od aprila do juna naredne godine”, rekao je Milatović novinarima nakon konferencije “Reforma lokalne samouprave na putu ka EU”, koju je organizovala Zajednica opština Crne Gore.

Zbog “rupa” u propisima, ne postoji najraniji datum kad se izbori mogu raspisati, što znači da potencijalno mogu uslijediti mnogo ranije nego što se očekuju.

Zakonom o izboru odbornika i poslanika predviđeno je da se izbori moraju održati 15 dana prije isteka mandata parlamenta, koji u ovom slučaju traje do 27. jula naredne godine, što znači da je najkasniji datum kad bi glasanje moglo biti održano 12, odnosno 11. jul, jer je tog datuma nedjelja.

Propisano je i da izbori moraju biti raspisani u periodu od 60 do 100 dana prije njihovog održavanja, tj. u ovom slučaju od 2. aprila do 12. maja. To znači da je 12. maj posljednji datum kad bi izbori mogli biti raspisani, a da se poštuje zakon.

Međutim, izbori bi mogli da uslijede mnogo ranije u slučaju da se skrati mandat parlamentu ili da “padne” Vlada.