Milatović: Zahtjev Hrvatske nije realan, evropski put Crne Gore ne smije biti uslovljen

Zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan, ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović i poručio da evropski put Crne Gore ne smije biti uslovljen otvorenim bilateralnim pitanjima.

Milatović je, odgovarajući na pitanja novinara tokom posjete Beranama, kazao da bi volio da odnosi Crne Gore i Hrvatske budu najbolji mogući, navodeći da dvije države treba da se fokusiraju na zajedničku budućnost u okviru Evropske unije (EU).

„Hrvatska je naš partner i prijatelj. Dajte da više fokusa stavimo na stvari koje nas spajaju, a mnogo manje na one koje su nas razdvajale u prošlosti. Dajte da zajedno završimo ovaj naš evropski put i da se zajedno nađemo u EU“, rekao je Milatović.

On je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, podsjetio da su zvaničnici evropskih institucija više puta poručili da evropski put Crne Gore ne treba da bude uslovljavan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.

„Svjedoci smo da se Poglavlje 31 već više mjeseci ne zatvara, iako je, čini mi se, tehnički spremno za zatvaranje, upravo zbog određenih bilateralnih stavova, prije svega iz Hrvatske“, kazao je Milatović.

On je rekao da očekuje da Crna Gora do ljeta naredne godine potpiše Ugovor o pristupanju EU nakon čega bi uslijedio proces ratifikacije u državama članicama.

„Čin potpisivanja Ugovora o pristupanju između Crne Gore i EU suštinski će biti velika kulminacija rada koji smo pokrenuli tokom prethodnih nekoliko godina“, kazao je Milatović.

Prema njegovim riječima, evropske integracije imaju tehničku i političku dimenziju, i zato je važno kontinuirano jačati podršku Crnoj Gori u svim državama članicama Unije.

„Evropske integracije imaju svoj tehnički aspekt. Mislim da Crna Gora tu ide svojim tempom naprijed. To bi trebalo da bude brže i bolje, ali sasvim sigurno idemo naprijed. Evropske integracije imaju i svoj politički aspekt“, kazao je Milatović.

On je istakao da konačne odluke donose države članice, zbog čega su diplomatska aktivnost i bilateralni razgovori sa evropskim liderima od posebnog značaja.