Đurović: Otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom, trebalo bi odvojiti od pregovaračkog procesa

Otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom, koja zbog složenosti nije moguće riješiti u kratkom roku, trebalo bi odvojiti od pregovaračkog procesa, smatra predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović, dok vršilac dužnosti generalnog direktora za Evropsku uniju (EU) u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Ivan Ivanišević poručuje da je optimista da će se rješenje naći kroz pregovore i dijalog.

Đurović i Ivanišević su u intervjuu Agenciji MINA ocijenili da postoji prostor za optimizam uoči završnice pristupnih pregovora.

Ivanišević je podsjetio da su Crna Gora i Hrvatska prvi susjedi i saveznice u NATO-u, kao i da je Zagreb od početka crnogorskih evropskih integracija pružao značajnu podršku Podgorici, od prevoda pravne tekovine EU do ekspertske pomoći.

“Naša relacija sa Hrvatskom je relacija prvih susjeda, relacija partnera u okviru NATO-a i budućih saveznica u okviru EU”, naveo je Ivanišević.

Upitan da li očekuje da Crna Gora i Hrvatska postignu dogovor koji će omogućiti da do kraja ove godine bude zatvoreno poglavlje 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Crna Gora sa tehničke strane ispunila ono što je Brisel od nje očekivao.

„Segment o kojem sada razgovaramo smješten je u jednu dimenziju koja se kolokvijalno percipira kao blokada. Iz ugla posla kojim se bavim, prije bih to definisao kao prostor da se dodatno odrade pregovori i usaglase pozicije o temama koje su obostrano značajne“, rekao je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, bilateralni odnosi sa Hrvatskom razvijaće se bez obzira na integracioni proces Crne Gore, a pitanja koja već duže vrijeme, nekoliko decenija ostaju otvorena između dvije države rješavaće se bez obzira na našu evropsku integraciju.

“Ja sam uvjeren da će okvir za pregovore biti zaokružen i poglavljem 31 i da će obje strane, koje u pregovore o raznim temama ulaze nekad sa različitih pozicija, a nekad su to samo nijanse razlike, ipak naći način da to zaokruže na način koji je obostrano prihvatljiv. Dakle, ostajem optimista da će kroz pregovore i dijalog, koji se vodi na više nivoa, biti nađeno rješenje“, kazao je Ivanišević.

Ambicija Crne Gore je, kako je naveo, da sva pregovaračka poglavlja budu zatvorena do kraja ove godine, ali eventualno zatvaranje Poglavlja 31 u prvim mjesecima naredne godine ne bi, kako je ocijenio, predstavljalo značajnu tehničku razliku, ukoliko bi prethodno bila postignuta saglasnost dvije države.

„Da li će se to tehnički riješiti 15 dana prije ili 15 dana poslije, manje je bitno“, poručio je Ivanišević, ocjenjujući da prioritet u ovom momentu mora biti rad pregovaračkih timova, ministarstava vanjskih poslova i drugih državnih institucija na pronalaženju rješenja.

Đurović je podsjetila da je Crna Gora odavno ispunila tehničko mjerilo koje je bilo potrebno za zatvaranje poglavlja 31, a koje se odnosilo na statut Međunarodnog krivičnog suda.

Ona je rekla da je nakon pogoršanja bilateralnih odnosa, a usljed usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, došlo do trenda širenja broja zahtjeva Hrvatske.

Kako je navela Đurović, prije petnaestak godina među ključnim otvorenim temama uglavnom su se izdvajali granica i školski brod „Jadran“, dok se danas govori o više od deset pitanja.

Crna Gora, kako je kazala, pokušava da ta pitanja rješava čuvajući pregovaračko dostojanstvo i državni dignitet, ali istovremeno uvažavajući činjenice i tražeći kompromisna rješenja.

Đurović smatra da bi osnovni princip u završnici pregovora trebalo da bude odvajanje pitanja koja se ne mogu riješiti do planiranog završetka pregovaračkog procesa od samog procesa pristupanja EU.

Takva pitanja bi, kako je rekla, mogla biti riješena kroz druge raspoložive mehanizme koje poznaje međunarodno pravo, uz jasnu i obavezujuću političku izjavu Podgorice i Zagreba o tome kako će biti rješavana nakon završetka pristupnih pregovora.

„Osnovni princip bi trebalo da bude ono što se sad već nagovještava: da se ona pitanja koja nije moguće riješiti u ovom kratkom roku, a to je, znači, neka tri mjeseca do tog ciljanog datuma, na obostrani dogovor izmjeste iz procesa pregovaranja i kroz druge mehanizme koje poznaje međunarodno pravo rješavaju, ili kroz neki drugi proces bilateralnih pregovora ili na međunarodnim sudovima, arbitražama“, navela je Đurović.

Ona je podsjetila i na deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2011. godine, usvojenu nakon iskustva Hrvatske sa slovenačkom blokadom zbog graničnog spora, kojom je promovisano načelo da bilateralna pitanja, uključujući granice, ne bi trebalo da budu prepreka evropskim integracijama država kandidata.

Đurović je ocijenila da se značajan dio otvorenih pitanja može riješiti do završetka pregovora, dok bi pitanja koja se odnose na granicu i brod Jadran trebalo rješavati po mehanizmima koji su obostrano prihvatljivi.

Ona je kao primjer konkretnog pomaka u pregovorima navela rješavanje pitanja Doma kulture u Tivtu, koji je poklonjen hrvatskoj zajednici.

Ivanišević je kazao da crnogorsko MVP odnose sa Hrvatskom i rješavanje otvorenih pitanja tretira kao jedan od prioriteta.

On je rekao da diplomatske pregovore u ovoj fazi drže dalje od nepotrebne medijske izloženosti.

“Dakle, otvoreni smo da u svakom segmentu ponudimo odgovore koji su mogući da zadovolje interes javnosti i pravo javnosti da zna, ali ne želimo da bilo kojim svojim gestom, kroz prezentaciju onoga što je urađeno, što je ponuđeno, što bi moglo biti neko rješenje, opteretimo prostor i jednoj i drugoj strani da nađu element za dogovor”, naveo je Ivanišević.

Kada je riječ o granici, on je podsjetio da između Crne Gore i Hrvatske više od dvije decenije bez problema i uz poštovanje sa obje strane funkcioniše privremeni režim uz južnu granicu.

Hrvatska je, kako je naveo, 2013. godine postala članica EU uz isti režim granice koji je i danas na snazi.

„To je jedan od primjera dobrosusjedske saradnje – kako su dvije države našle model da pitanje koje jeste otvoreno, o kojem i razmišljaju na različiti način, riješe u duhu dobrih odnosa”, dodao je Ivanišević.

Komisija za granicu, kako je kazao, redovno zasijeda, održavaju dijalog sa hrvatskom stranom po tom pitanju, a predstavnici MVP-a nedavno su vodili diplomatske razgovore u Zagrebu.

Ivanišević je poručio da Crna Gora ne bi trebalo da računa na pritisak Evropske komisije (EK) ili drugih članica EU na Hrvatsku, već prvenstveno na sopstvenu sposobnost da sa Zagrebom pronađe zajedničko rješenje.

“Moja je preferencija i svih u MVP da mi nađemo zajedničko rešenje, kroz prijateljski, otvoren, srdačan razgovor”, istakao je Ivanišević.

Ukoliko dogovor o pojedinom pitanju nije moguć, smatra da postoje međunarodne instance kojima se dvije države mogu obratiti.

„Treba da pokažemo zrelost i sa jedne i sa druge strane i pronađemo rješenje, bez pretjeranih očekivanja da nam neko donese magično rješenje sa strane“, kazao je Ivanišević.

Đurović smatra da EK u završnici pregovora ima važnu ulogu u facilitiranju razgovora.

„Nije dobar osjećaj ako mi treba za domaće političke potrebe često da pozivamo – “pomozite nam”, ali za ovako osjetljive stvari, u finišu pregovora, oni pažljivo prate taj proces“, navela je Đurović.

Hrvatska je, kako je kazala, veoma dobar pregovarač, čiji su početni zahtjevi ponekad nerealno visoki.

“Zato što je njihov cilj da dobiju maksimalno. I vrlo je teško s takvim pregovaračima, ako je asimetrična pregovaračka snaga, da radite onda bez facilitacije. Neko, ipak, treba malo da izbalansira te pozicije”, dodala je Đurović.

Ona je ukazala na to da su odnosi dvije države mnogo širi od otvorenih pitanja i da postoje brojni primjeri međusobnog razumijevanja i podrške.

Sagovornici smatraju i da predstojeći izborni ciklus u Crnoj Gori ne bi trebalo da ugrozi završnicu evropskih integracija.

Ivanišević je kazao da je sa zadovoljstvom pročitao vijest i dobio informaciju o tome da je termin mogućeg potpisivanja pristupnog ugovora sa Crnom Gorom planiran prije održavanja parlamentarnih izbora.

“A mislim da bi, imajući u vidu političku podršku koju u crnogorskoj javnosti ima projekat učlanjenja Crne Gore u EU, za bilo kojeg političkog aktera bio loš odabir ukoliko sve svoje snage ne bi posvetio finalizaciji procesa”, rekao je Ivanišević.

On je ukazao na to da, nakon zatvaranja pregovora, slijedi rad na konačnom tekstu pristupnog ugovora, uključujući zaštitne klauzule, a zatim i zahtjevan proces ratifikacije i snažne diplomatske akcije prema parlamentima država članica EU.

Đurović takođe smatra da Crna Gora treba da potpiše pristupni ugovor što prije, između ostalog i zbog brojnih izbornih ciklusa koji predstoje u državama članicama EU.

Ona je podsjetila da je u slučaju Hrvatske proces ratifikacije pristupnog ugovora trajao oko 18 mjeseci.

“Mislim da bi za Crnu Goru bilo jako dobro da što prije potpiše pristupni ugovor, a svaka partija onda to neka koristi na svoj način. Mislim da sve proevropske stranke u Crnoj Gori mogu da to valorizuju u svojim programima i naravno da samim činom podrške u crnogorskom parlamentu potvrde da je to njihova opcija i da je to bila njihova želja”, navela je Đurović.

Kako je rekla, EK već paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja radi na pripremi elemenata budućeg pristupnog ugovora, što omogućava da se proces nakon završetka pregovora dodatno ubrza.

Ipak, upozorila je da brzina ne smije ići na štetu kvaliteta dogovora. „Ne treba da bude – što je brzo, to je kuso “, kazala je Đurović.

Ona je rekla da Crna Gora i u finišu pregovora ima prostor da zaštiti svoje interese, podsjećajući da je i tokom ranijih pregovora sa EU uspijevala da pronađe rješenja za pitanja koja su u tom trenutku izgledala veoma zahtjevno.

Kao primjer je navela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i pitanje korišćenja eura, kada je crnogorska pregovaračka strana uspjela da obrazloži zbog čega je nastavak korišćenja te valute u interesu države.

Ivanišević je kazao da je u završnici evropskih integracija posebno značajna jasna i predvidiva spoljnopolitička orijentacija Crne Gore.

Crna Gora je, prema njegovim riječima, u toj oblasti izgradila dobar rezultat, prije svega kroz dugogodišnje potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući primjenu restriktivnih mjera.

“Danas kad se govori o Crnoj Gori, govori se uvijek uz napomenu da je to država koja već čitav niz godina, od samog otvaranja pregovaračkog procesa, stoprocentno poštuje i pridržava se zajedničke vanjske i bezbjednosne politike”, istakao je Ivanišević.

Takvo opredjeljenje, dodao je, ugrađeno je i u nedavno usvojenu Strategiju vanjskih poslova, koju prati akcioni plan sa konkretnim mjerama za naredne tri godine.

Ivanišević smatra da je izuzetno važno da spoljnopolitički kurs ostane stabilan i čvrst nakon završetka pregovora.

Đurović je kazala da Poglavlje 31, za razliku od nekih ekonomskih poglavlja, građanima ne donosi lako mjerljivu korist, ali doprinosi ukupnoj bezbjednosti države.

Njegovo zatvaranje, kako je navela, znači da Crna Gora vodi spoljnu politiku usklađenu sa EU, dijeli evropske vrijednosti i postaje dio zajedničkog sistema politika koji građanima donosi sigurniju i predvidljiviju budućnost.

Tekst je nastao u okviru projekta „EU Reality Check", koji realizuje agencija MINA.

Projekat je podržan kroz širi program „MedIA-Lit" koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tiranskim centrom za novinarsku izvrsnost (TCJE) iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva za regionalni razvoj, investicije i saradnju sa NVO Vlade Crne Gore.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost MINA i ne odražava nužno stavove Evropske unije, Ministarstva, niti CGO-a i projektnih partnera.