EK: Neophodno je da Crna Gora okonča ustavne reforme, intenzivira proaktivne istrage i krivično gonjenje...

U godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2026. godinu, navodi se da Cna Gora treba da poveća broj pravosnažnih osuđujućih presuda, da obezbijedi efikasnije procesuiranje i oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću i dodatno ojača nezavisnost i efikasnost pravosuđa

719 pregleda 0 komentar(a)
Zastave Crne Gore i EU (Ilustracija), Foto: Shutterstock
Zastave Crne Gore i EU (Ilustracija), Foto: Shutterstock

Crna Gora u okviru pregovaračkih poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, ima dobar nivo pripremljenosti i ostvarila je dobar napredak, ali je neophodno da okonča ustavne reforme, intenzivira proaktivne istrage i krivično gonjenje, posebno u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala.

Država treba da poveća i broj pravosnažnih osuđujućih presuda, da obezbijedi efikasnije procesuiranje i oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću i dodatno ojača nezavisnost i efikasnost pravosuđa.

To se navodi u godišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2026. godinu.

U dokumentu se napominje da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti za primjenu pravne tekovine Evropske unije (acquis) i evropskih standarda u ovoj oblasti i da je ostvarila dobar napredak u cjelini:

"Poseban fokus sada treba staviti na djelotvornu primjenu sprovedenih zakonodavnih reformi i dalje jačanje administrativnih kapaciteta u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija i osnovnih prava", navodi se u izvještaju.

Jačati nezavisnost pravosuđa

Kada je riječ o funkcionisanju pravosuđa, navodi se da pravosudni sistem Crne Gore ima dobar nivo pripremljenosti i da je ostvario dobar napredak.

Podsjeća se da je Crna Gora usvojila ustavne amandmane kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, u skladu sa preporukama EU i Venecijanske komisije, kao i izmjene zakona kojima se uređuje rad pravosuđa, u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a. Navodi se da je imenovanjem sudija Ustavnog suda i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta obezbijeđen njihov puni sastav i unaprijeđeno funkcionisanje ovih institucija, te da su institucionalna stabilnost i rukovodstvo Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva dodatno unaprijeđeni kroz ciljane reforme.

U dokumentu se navodi da su preporuke Komisije iz prošle godine uglavnom sprovedene, ali da bi u narednoj godini, Crna Gora posebno trebalo da obezbijedi djelotvornu primjenu ustavnih amandmana kroz usklađivanje podzakonskih akata, odnosno Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu, kao i imenovanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Komisija preporučuje da Crna Gora nastavi sa jačanjem nezavisnosti pravosuđa i obezbijedi punu i djelotvornu primjenu unaprijeđenog strateškog i zakonodavnog okvira, uključujući Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.

Preporučeno je i da država dodatno unaprijedi efikasnost pravosudnog sistema kroz jačanje kadrovskih, finansijskih, infrastrukturnih i IKT (informaciono-komunikacionih tehnologija) kapaciteta, uz punu primjenu Plana racionalizacije pravosudne mreže i Strategije digitalizacije pravosuđa.

Broj pravosnažnih osuđujućih presuda i dalje je nizak

Kada je riječ o borbi protiv korupcije, EK navodi da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti borbe protiv korupcije i da je ostvaren dobar napredak u sprovođenju reformi.

“Proces usvajanja dva seta izmjena Ustava je u toku. U Skupštini su održana dva od ukupno tri potrebna glasanja za usvajanje ustavnog amandmana kojim se ukida imunitet predsjedniku Vlade i ministrima za sva krivična djela povezana sa korupcijom”, navodi EK.

EK, između ostalog, podsjeća da je Skupština započela postupak usvajanja ustavnog amandmana kojim se uvode prethodne provjere integriteta kandidata za funkcije predsjednika Vlade i ministara, u skladu sa ključnom preporukom VK, ali da oba ustavna amandmana još nisu konačno usvojena. Njihovo usvajanje , kako ističe Komisija, predstavlja važan korak u ispunjavanju dugogodišnjih preporuka GRECO-a i VK.

“Institucionalni okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije je uspostavljen. Ljudski resursi i kapaciteti u oblasti borbe protiv korupcije su povećani, ali su Specijalnom državnom tužilaštvu i dalje potrebni dodatni resursi”, navodi se u izvještaju.

EK navodi da je ostvaren napredak u rezultatima u borbi protiv korupcije, posebno u pogledu pravosnažnih presuda i osuđujućih odluka u predmetima visoke korupcije.

"Složenost istraga i optužnica ukazuje na posvećenost tužilaštva i organa za sprovođenje zakona u procesuiranju najtežih slučajeva", ističe EK.

Ek navodi da su djelotvornost i koordinacija tužilačkih organa i organa za sprovođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije nastavile da se unapređuju. “Međutim, broj pravosnažnih osuđujućih presuda i dalje je nizak i potrebno ga je povećati”.

Navodi se da su potrebni dodatni napori kako bi se ubrzalo sprovođenje strateškog okvira.

Preporuke Komisije iz prošle godine su, kako se ističe, uglavnom sprovedene i preporučeno je šta bi država trebalo da uradi u narednoj godini.

Navodi se da bi Crna Gora posebno trebalo da nastavi sa punom i djelotvornom primjenom unaprijeđenih strateških i zakonodavnih okvira (uključujući konačno usvajanje ustavnih amandmana), da ojača prevenciju, transparentnost i odgovornost u oblastima sa visokim rizikom od korupcije, između ostalog, obezbjeđivanjem operativnih kapaciteta i finansijske nezavisnosti Agencije za sprečavanje korupcije.

Crna Gora, preporučuje EK, treba da nastavi sa unapređenjem rezultata u proaktivnim istragama, krivičnom gonjenju i osuđujućim presudama u predmetima korupcije, posebno u slučajevima visoke korupcije.

"Crna Gora treba hitno da ojača djelotvornu primjenu postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane Državnog tužilaštva i sudova, obezbjeđujući djelotvorne i odvraćajuće kazne, otklanjajući kašnjenja u krivičnim postupcima i hitno unapređujući kadrovske kapacitete i uslove rada Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici", navodi se u izvještaju.

EK preporučuje i da država treba da obezbijedi punu primjenu unaprijeđenog pravnog okvira za finansiranje političkih partija i izbornih kampanja, uz otklanjanje ključnih nedostataka utvrđenih u preporukama OEBS/ODIHR-a i GRECO-a, te da nastavi sa usklađivanjem sa pravnom tekovinom EU (acquis) i evropskim standardima.

Država da unaprijedi pravni okvir za rad Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

Komisija navodi da su zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti osnovnih prava u velikoj mjeri uspostavljeni, a Crna Gora nastavlja da u značajnoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.

“Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se obezbijedila puna primjena ovog okvira, kao i pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno kada je riječ o grupama koje se nalaze u ranjivom položaju”, navodi se u dokumentu EK.

Npaominje se da su grupe koje se nalaze u najranjivijem položaju u društvu, uključujući Rome i Egipćane, pripadnike rasnih ili etničkih manjina, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ+ osobe i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Komisija je konstatovala da su prošlogodišnje preporuke djelimično sprovedene i pozvala Crnu Goru da nastavi sa primjenom preostalih preporuka međunarodnih tijela, unaprijedi položaj Roma i Egipćana i ispuni obaveze iz Poznanjske deklaracije, te obezbijedi punu primjenu zakonodavstva o zaštiti podataka o ličnosti i unaprijedi pravni okvir za rad Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

Država da nastavi sa zaštitom novinara od nasilja

Kada je riječ o slobodi izražavanja i slobodi medija, Komisija je navela da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja, te da je ostvaren dobar napredak u sprovođenju reformi.

“Crna Gora nastavlja da sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima i medijskim radnicima, dok je neophodno usvojiti poseban zakon kojim se uređuju tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja (SLAPP)”, navodi EK.

U dokumentu se ističe da je transparentnost vlasništva nad medijima unaprijeđena uspostavljanjem javnog registra, “mada i dalje postoje određeni nedostaci kada je riječ o onlajn medijima”.

“Iako je transparentnost vlasništva nad medijima unaprijeđena, povećana je zabrinutost zbog snažnog spoljnog uticaja na medije u Crnoj Gori”, navodi EK.

Komisija je konstatovala da su prošlogodišnje preporuke u potpunosti sprovedene, ali da očekuje da Crna Gora nastavi sa zaštitom novinara od nasilja, da obezbijedi punu primjenu medijskog zakonodavstva i očuva nezavisnost medijskih savjeta, uz dalje usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU, uključujući Evropski akt o slobodi medija.

Poglavlje 24 – Spriječiti uticaj organizovanog kriminala na institucije koje sprovode zakon

Komisija je konstatovala da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.

“Ostvaren je dobar napredak, posebno u oblasti usklađivanja vizne politike, kao i u razvoju kapaciteta za upravljanje granicama, kroz instaliranje nove opreme, završetak izgradnje nove infrastrukture i zapošljavanje novih službenika u graničnoj policiji”.

Podsjeća se da je Crna Gora izmijenila Uredbu o viznom režimu kako bi je u potpunosti uskladila sa listom trećih zemalja za čije državljane je potrebna viza za ulazak u EU, sa stanjem na dan 31. oktobra 2026. godine.

Preporuke Komisije iz prošle godine su, kako se navodi, u velikoj mjeri sprovedene.

U narednoj godini, prema prpeorukama EK, Crna Gora treba dodatno ojača kapacitete za upravljanje granicama, kroz završetak infrastrukture za upravljanje granicama i nabavku opreme za nadzor državne granice i da preduzme odlučne korake u cilju povećanja i unapređenja prihvatnih kapaciteta za podnosioce zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

EK preporučuje i da država ublaži rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona, uključujući graničnu policiju i pravosuđe, primjenom čvrste politike prevencije i integriteta, kao i obezbjeđivanjem odlučnog sudskog odgovora na otkrivene slučajeve.

Borba protiv teškog i organizovanog kriminala

“Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala. Ostvaren je dobar napredak, posebno imenovanjem direktora Uprave policije u punom mandatu u decembru 2025. godine i imenovanjem četiri pomoćnika direktora Uprave policije u julu 2026. godine, kao i zapošljavanjem dodatnih službenika u Specijalnoj policijskoj jedinici, Kancelariji za povraćaj imovine, Finansijsko-obavještajnoj jedinici i Kancelariji za upravljanje imovinom”, navodi se u izvještaju EK.

Komisija podsjeća da je u aprilu 2026. godine završena izgradnja dugo očekivanih novih prostorija za Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje.

Navodi se da su preporuke Komisije iz prošle godine uglavnom su sprovedene.

U narednoj godini, Crnoj Gori je preporučeno da poveća efikasnost krivičnog gonjenja i presuđivanja u predmetima teškog i organizovanog kriminala, posebno u predmetima pranja novca, da riješi problem dugotrajnog trajanja suđenja i čestih odlaganja ročišta u predmetima organizovanog kriminala, kao i da obezbijedi da sudovi i tužilaštvo primjenjuju ključne pravne institute, kao što su samostalno pranje novca i standardi kvaliteta dokaza.

Komisija prpeoručuje i da država obezbijedi oduzimanje i konfiskaciju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću sistematskim praćenjem tokova novca, efikasnim i dosljednim sprovođenjem posebnih dokaznih radnji i primjenom instituta proširenog oduzimanja imovine.

Preporuka je i da se popune preostala upražnjena radna mjesta u Specijalnoj policijskoj jedinici, Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Višem sudu u Podgorici, Kancelariji za upravljanje imovinom i Finansijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ), kao i da reorganizuje odjeljenje za posebne istražne mjere.

Država, kako je prpeoručila EK, treba i da obezbijedi da sva oduzeta roba i predmeti, uključujući opojne droge, budu sistematski popisani u skladu sa standardizovanom metodologijom.

Pogledajte još: