EK: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, kvalitet optužnica nastavio da se unapređuje

Evropska komisija (EK) je u dijelu poglavlja 23 ocijenila je da Crna Gora ostvaruje napredak u reformi pravosuđa, procesuiranju ratnih zločina i borbi protiv korupcije, ali upozorava da su i dalje neophodni snažnija institucionalna nezavisnost, bolji kadrovski i infrastrukturni kapaciteti i dosljednija primjena zakona.

U izvještaju EK o napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) se navodi da je potrebno ubrzati i dovršiti sprovođenje Strategije digitalizacije pravosuđa za period 2025–2028. godine i pratećeg Akcionog plana za period 2025–2026. godine, čak i u uslovima smanjenog budžeta za realizaciju aktivnosti u 2026. hodini.

Komisija navodi da Crna Gora mora pronaći trajno rješenje za neadekvatne uslove rada, opremljenost i prostorne kapacitete Sudskog i Tužilačkog savjeta. Napominje se da usvojeni budžet za 2026. godinu za Sudski savjet iznosi 2,7 miliona eura (2025: 2,8 miliona eura), dok budžet Tužilačkog savjeta iznosi 0,98 miliona eura (2025: 0,9 miliona eura).

EK navodi da su nezavisnost, samostalnost i institucionalna stabilnost pravosudnog sistema nastavile da jačaju.

“Odlučne i konkretne mjere koje su preduzeli rukovodioci Vrhovnog suda, Vrhovni državni tužilac i predsjednik Tužilačkog savjeta već su dale konkretne pozitivne rezultate i doprinijele unapređenju institucionalnog učinka i koordinacije, smanjenju procesnih neefikasnosti i obezbjeđivanju dosljednije primjene pravnih standarda”, navodi se u izvještaju.

U dokumetu se navodi da je nakon hapšenja bivšeg ministra u februaru (Vesna Bratić), rukovodstvo Skupštine javno kritikovalo rad Državnog tužilaštva, što je dovelo do podnošenja pritužbe Tužilačkom savjetu. Tužilački savjet je, podsjeća se, donio odluku kojom je utvrđeno da takve javne izjave predstavljaju miješanje u nezavisnost državnog tužioca, na šta je Skupština reagovala kritikovanjem odluke Savjeta.

Komisija je konstatovala da ovi događaji ukazuju na hitnu potrebu da se i izvršna i zakonodavna vlast uzdrže od postupanja kojima se narušava načelo podjele vlasti.

U izvještaju se konstatuje da su unapređenje i primjena etičkih i profesionalnih standarda među sudijama i državnim tužiocima nastavili da se razvijaju, uključujući etički i disciplinski okvir, kao i nove etičke kodekse za sudije i državne tužioce.

“Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nastavila je da unapređuje provjeru izvještaja o imovini i prihodima sudija i državnih tužilaca. Potrebno je dodatno ojačati disciplinsku praksu Sudskog i Tužilačkog savjeta, posebno kako bi se obezbijedila veća dosljednost u postupanju u slučajevima nepodnošenja potpunih izvještaja o imovini i prihodima Agenciji za sprečavanje korupcije”, navodi se u izvještaju.

Navodi se da su pravosudnom sistemu i dalje potrebna veća strateška ulaganja u ljudske resurse, informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) i infrastrukturu.

“Broj opredijeljenih sudnica, radni prostor i opremljenost, kao i uslovi rada, uključujući i uslove za sudske službenike i savjetnike, i dalje su neadekvatni u Višem sudu u Podgorici i Vrhovnom sudu. Crna Gora mora ovom pitanju pristupiti hitno i odlučno”, poručila je EK.

Komisija je navela da je broj neriješenih izvršnih predmeta pred sudovima i dalje bio mali.

“Na kraju 2025. godine bilo je 612 neriješenih izvršnih predmeta (1.204 u 2024. godini). Tokom 2025. godine formirano je 59.200 predmeta (59.157 u 2024. godini), dok je na kraju godine broj neriješenih predmeta iznosio 34.574 (34.965 u 2024. godini)”, piše u dokumentu.

Komisija je naglasila da su potrebni dodatni napori kako bi se unaprijeđeni informacioni sistem sudova u potpunosti implementirao, u cilju podrške efikasnijem sistemu dodjele predmeta, revizije postojećeg postupka nasumične dodjele predmeta i boljeg korišćenja sudske statistike. “Sistem, za čije je funkcionisanje odgovoran Sudski savjet, trebalo bi da postane jedinstvena baza podataka u pravosuđu”, navodi EK.

Crna Gora nastavila da unapređuje postupanje u predmetima ratnih zločina na nacionalnom nivou

Komisija navodi da je Crna Gora nastavila da unapređuje postupanje u predmetima ratnih zločina na nacionalnom nivou, čime je učvršćen pozitivan trend uspostavljen prethodnih godina.

“To se zasniva na kontinuiranom proaktivnom pristupu tužilačkih organa, koji ostvaruju uvjerljive i kontinuirane rezultate u djelotvornom istraživanju, krivičnom gonjenju i procesuiranju predmeta ratnih zločina, uključujući i predmete protiv visokorangiranih lica, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima”, navodi EK.

Podsjeća se da je u toku sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027, te da je Akcioni plan za period 2026–2027. godine usvojen u aprilu tekuće godine.

Navodi se da Specijalno državno tužilaštvo trenutno postupa u 24 predmeta koja se odnose na ratne zločine. Od tog broja, u 22 predmeta izviđaj je u toku, u jednom predmetu sprovedena je istraga, dok je u jednom predmetu potvrđena optužnica.

Borba protiv korupcije

Komisija navodi da je tokom 2025. godine ostvaren napredak u rezultatima u borbi protiv korupcije, u pogledu pravosnažnih sudskih odluka i osuđujućih presuda u predmetima korupcije na visokom nivou. Složenost istraga i optužnica, kako se navodi, potvrđuje posvećenost tužilaštva i organa za sprovođenje zakona u procesuiranju najtežih slučajeva.

“Složenost predmeta nastavila je da raste, što zahtijeva odlučnu posvećenost tužilačkih organa i organa za sprovođenje zakona, kao i unapređenje specijalizacije i strateške koordinacije, uključujući i na međunarodnom nivou”.

Komisija konstatuje da je kvalitet optužnica nastavio značajno da se unapređuje, posebno u pogledu usklađenosti činjeničnih opisa sa pravnim kvalifikacijama. “Tokom 2025. godine potvrđeno je 99 odsto optužnica. To doprinosi razvoju sudske prakse i jurisprudencije u ovoj oblasti, uključujući i kroz primjenu standarda i sudske prakse razvijenih u Evropi”, navodi EK.

Podsjeća se da je u martu 2026. godine, Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu iz aprila 2025. godine u takozvanom predmetu korupcije na visokom nivou „Koverta“ i vratio predmet Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje. Apelacioni sud je prihvatio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva.

Komisija navodi da je do jula 2026. godine, Specijalizovano odjeljenje Višeg suda u Podgorici ostvarilo značajan napredak u rješavanju zaostalih predmeta korupcije na visokom nivou, dostigavši stopu rješavanja predmeta od 90 odsto:

“Međutim, kontinuirani nedostatak kadra i dalje ograničava njegove kapacitete za efikasno postupanje u sve većem broju predmeta”.

Komisija navodi da je potrebno dodatno unaprijediti administrativne kapacitete Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), imajući u vidu proširena ovlašćenja u sprovođenju izviđaja i istraga u predmetima korupcije na visokom nivou. Od ukupno 80 sistematizovanih radnih mjesta popunjena su 52, dok su postupci zapošljavanja u toku.

“Prostorni uslovi u kojima rade SDT i SPO i dalje su znatno ispod minimalnih evropskih standarda, što ovim institucijama onemogućava da svoje dužnosti obavljaju djelotvorno, efikasno i nezavisno. Isto se odnosi i na opremu i tehnološka sredstva, koja je potrebno dodatno unaprijediti, jer njihova neadekvatnost u cjelini ograničava efikasnost rada ovih institucija”, konstatuje se.

Osnovna prava

Komisija je konstatovala da Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava, ali da su potrebni dodatni napori u sprovođenju preporuka međunarodnih tijela za praćenje stanja ljudskih prava.

“Crna Gora je ratifikovala većinu ključnih međunarodnih instrumenata u oblasti ljudskih prava, ali još uvijek nije ratifikovala Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, kao ni Protokol iz 2014. godine uz Konvenciju Međunarodne organizacije rada iz 1930. godine o prinudnom radu”, navodi EK.

Podsjeća se da je u septembru 2026. godine, Skupština usvojila novi Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kojim je ojačana administrativna i finansijska nezavisnost, kao i samostalnost institucije i obezbijeđeno djelotvornije postupanje po njenim preporukama.

EK navodi da Crna Gora mora nastaviti sa daljim usklađivanjem zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije i raditi na unapređenju statusa svoje nacionalne institucije za ljudska prava na nivo „A“.

“Postupanje po preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je unaprijeđeno, ali još uvijek nije dosljedno u svim javnim institucijama. Budžet institucije za 2026. godinu i dalje je adekvatan i održiv. Institucija je i dalje dostupna građanima, a njen mandat obuhvata i zaštitu prava osoba sa invaliditetom”, navodi EK.

Ukupni učinak rada ASK i dalje ograničen na administrativne provjere, nakon imenovanja direktora rad unaprijeđen

Komisija konstatuje da su rezultati u oblasti prevencije korupcije nastavili da se poboljšavaju u kvantitativnom smislu, iako je ukupni učinak rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i dalje ograničen na administrativne provjere.

Ističe se da je nakon imenovanja novog direktora u punom mandatu, rad Agencije unaprijeđen, uprkos nedovoljnim administrativnim kapacitetima.

Tokom 2025. godine, ASK je , kako se navodi, sprovela administrativne i tehničke provjere 10.931 izvještaja o prihodima i imovini, dok je u prvom kvartalu 2026. godine primila 8.218 izvještaja.

Komisija je navela da su unaprijeđene procedure za provjeru imovine i prihoda, u skladu sa evropskim standardima.

Konstatuje se da je Agencija izdala 202 izvještaja o nespojivosti funkcija i sukobu interesa, na osnovu kojih su 24 javna funkcionera podnijela ostavke. ASK, je kako se navodi u izvještaju, primila 156 prijava zviždača i 180 prijava o ugrožavanju javnog interesa, od kojih je dio proslijeđen tužilaštvima i drugim nadležnim institucijama.

Komisija je konstatovala da broj neriješenih prijava zviždača iz prethodnih godina, koji je sredinom 2026. iznosio 297, ukazuje na potrebu za efikasnijim postupanjem Agencije.

“Tokom 2025. godine, Agencija je podnijela 789 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, što predstavlja smanjenje od 37,4 odsto u odnosu na 2024. godinu, čime je nastavljen trend opadanja prisutan tokom prethodne četiri godine. To odražava intenziviranje preventivnih aktivnosti i preciznije definisanje uloga javnih funkcionera”, konstatovala je EK.