Gorčević: Izmjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti nisu obaveza na evropskom putu

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (PES) je kazala da su izmjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore teme o kojima treba razgovarati i otvoriti dijalog u parlamentu, ali da one ne predstavljaju obavezu na evropskom putu.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je pitala ministarku jesu li izmjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti posljednji uslov za evropsku integraciju države, odnosno njeno pregovaranje.

„U pisanom odgovoru Vi ste u stvari prepoznali političku provokaciju. Ja mogu da Vam kažem da je trebalo da prepoznate političku ironiju, pa čak i sarkazam. Šteta što nijeste prepoznali predlagače toga zakona. Predlagači su kolega Bogdan Božović i koleginica Slađana Kaluđerović, dakle poslanici Socijalističke narodne partije, što znači i vaši partneri u vlasti”, rekla je poslanica DPS-a.

Vuković Kuč je navela da se slaže sa stavom da Crna Gora u Evropsku uniju treba da uđe sa svojim državnim simbolima, ali je zatražila od ministarke da pojasni smisao inicijative koju su pokrenuli njeni politički partneri u vlasti. Ona je pitala da li je podržava i smatra li da je pravi trenutak za njeno pokretanje, imajući u vidu da su preostala još dva mjeseca do očekivanog završetka pregovora i zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.

Gorčević je kazala da njen odgovor nije imao namjeru da isprovocira poslanicu DPS-a ni da je okarakteriše kao nekog ko pokušava „da skrene pažnju sa nekih tema, iako tako zaista djeluje“.

Ona je kazala da je iznenađuje da ova tema dolazi od poslanice DPS-a, iz razloga što je ovo tema oko koje su već postojali dijalozi u prethodnom periodu.

“Podsjetiću negdje na 2011. godinu, kada je ona dolazila možda iz redova vaše političke partije, upućena opoziciji. Ja mislim da su ovo teme o kojima treba razgovarati i o kojima treba da postoji upravo ovdje u parlamentu neki dijalog. Ali ovo nije obaveza na evropskom putu", kazala je Gorčević.

Šta su predložili poslanici SNP-a

Izmjene Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore su poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predali su prije nešto više od deset dana.

Prema njihovom predlogu, istorijske zastave (državni i vojni simboli Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Crne Gore, simboli Narodne Republike Crne Gore i Socijalističke Republike Crne Gore i simboli Republike Crne Gore) mogu biti istaknuti na zgradi Skupštine, na rezidenciji predsjednika države, u dane drzavnih praznika.

Takođe, mogu biti istaknuti i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, prilikom proslava, svečanosti, kulturnih, sportskih i drugih manifestacija, na zgradama državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i drugih nosilaca javnih ovlašćenja.

U objašnjenju predloga, navodi se da se predloženim dopunama otklanjaju pravne dileme u pogledu načina upotrebe istorijskih simbola u Crnoj Gori.

U saopštenju koje su dali nakon što su ga predali, poručili su da je "došlo vrijeme da se kroz institucije sistema otvori dijalog o mjestu narodne zastave - trobojke u savremenoj Crnoj Gori".

"Trobojka nije 'uvezeni' simbol, već istorijska realnost i ponos Crne Gore. Ona je bila zvanična narodna zastava po članu 39 Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, gdje jasno stoji: 'Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela'. Trobojka je zastava pod kojom je kralj Nikola gradio državu, trobojka je bila i njegova dvorska zastava", kazali su tom prilikom.

Trobojka je, rekli su, bila i simbol antifašističke Crne Gore "na koju su s pravom, posebno ponosni".

"Pod trobojkom Crna Gora je bila članica velike Jugoslavije, a pod tim simbolom uveden je i višestranački sistem u Crnoj Gori. Imamo li pravo da sve ovo zaboravimo? Mi smatramo da nemamo i zato je naša obaveza da to nasljeđe čuvamo i da omogućimo da se prema njemu odnosimo sa dužnim poštovanjem", kazali su poslanici SNP-a.