Babić Galić: Rastužuje me kada se spominje kako Hrvatska blokira Crnu Goru, ne blokira, ne ucjenjuje

Hrvatska ne blokira niti ucjenjuje Crnu Goru, već je vrlo jasno, transparentno i na vrijeme rekla šta od nje očekuje, poručila je posebna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova, Vanda Babić Galić.

On je to kazala u Podgorici, na regionalnoj konferenciji PLENUM 2026, pod nazivom „Crna Gora na pragu Evropske unije (EU): Evropska budućnost Zapadnog Balkana između demokratije i geopolitike“.

Babić Galić je rekla da Crna Gora ima istorijsku priliku i otvorenu i prijateljsku ruku Hvratske.

„Rastužuje me kada se Hrvatska spominje kako ona blokira Crnu Goru. Hrvatska ne blokira Crnu Goru, ne ucjenjuje Crnu Goru, vrlo jasno, transparentno i na vrijeme je rekla Crnoj Gori šta od nje očekuje i šta od nje traži“, navela je Babić Galić.

Ona je kazala da su dva pitanja, koja se odnose na ploču u Morinju i ime bazena u Kotoru, „ispunjena na papiru“, odnosno djelimično riješena.

Babić Galić je navela da je za rješavanje pitanja koja se odnose na pronalazak nestalih i procesuiranje ratnih zločina potrebno vrijeme i poručila da Hrvatska tu može pomoći.

Ona je rekla da su četiri otvorena pitanja vrlo jasno iskomunicirana od predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, jer "oni vode zajedničku politiku Vlade Hrvatske, a to je da Crna Gora treba da ispuni ove zahtjeve kako bi završila pregovarački proces".

Babić Galić je rekla da bi voljela da Crna Gora do kraja godine završi pregovore.

Govoreći o rješavanju imovinskih prava hrvatskih porodica, ona je kazala da nije evropska vrijednost uzeti i izbrisati nekome zemlju iz katastra.

Babić Galić je rekla da granica na kopnu nije problem, već granica na moru.

„Crna Gora je napravila problem od nečega što nije bio problem, pa sada Hrvatska isključivo traži, insistira i uslovljava Poglavlje 31 sa sporazumom o granici na kopnu, koji je nešto što je činjenično određeno i davno riješeno. Dakle, nema razloga da se Crna Gora tome opire, a čini mi se da se opire, ali pokazaće sljedeća dva mjeseca je li to tako“, navela je Babić Galić.

Ona je kazala da Hrvatska razgovara sa Crnom Gorom.

„Hrvatska požuruje, ali Crna Gora ide puževim korakom, a trebala bi letjeti s obzirom na to da ona očekuje da zatvori poglavlja do kraja ove godine. Mi vremena imamo, tako da sve je u rukama crnagorske vladajuće strukture“, rekla je Babić Galić.

Ona je kazala da je posljednji sastanak o granici bio 2015. godine.

„Uskoro, možda tokom ovog mjeseca ćemo imati prvi sastanak dvije komisije o granicama, a to zaista nije zavisilo od hrvatske strane, jer odavno imamo članove komisije, nego od crnogorske“, navela je Babić Galić.

Ona je dodala da je Hrvatska ta pitanja rješavala mnogo ranije.

„Na stolu su bila sa svim crnogorskim politikama, dolazili smo i do konkretnih rješenja, ali nikad nijesmo dobili onaj konkretni, krajni odgovor crnogorske strane“, kazala je Babić Galić.

Prema njenim riječima, školski brod Jadran može vrlo lijepo spojiti dvije prijateljske zemlje.

„Vrijednosna pitanja su vrijednosna, suočavanje s prošlošću je nešto što je nužno“, dodala je Babić Galić.

Ona je poručila da će Hrvatska i dalje zagovarati pristupanje Crne Gore EU.

„Crna Gora treba dobro da razmisli da ovo što sad radi i žuri je ništa naspram onome što je čeka nakon ovoga. Mi smo to prošli, mi to znamo i mi smo vam prijatelji. I zato ne bi trebalo Hrvatsku smatrati nekim ko blokira, nego bi je trebalo više slušati i ne pokušavati zaobići“, navela je Babić Galić.

Hrvatska se, kako je poručila, ne može zaobići, jer je ona punopravna članica EU.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU rekao je da nema mandat da govori o pregovorima koji se vode između Zagreba i Podgorice.

„Mislim da je važno da se dođe do zajedničkih tačaka, da je dobro da se oko svakog pitanja sretnu tijela i komisije koji imaju znanje i legitimitiet da govore o tim pitanjima“, naveo je Zenović.

On je istakao da je siguran da se pregovori vode u dobroj mjeri i da vjeruje da će se doći do rješenja.

Zenović je ocijenio da je realno da Crna Gora bude članica EU 2028. godine, ukazujući na spremnost države na članstvo i nužnost politike proširenja.

„Vjerujem da će Crna Gora do 2028. biti država članica EU, uz sve stvari na kojima treba da radimo i koje treba popraviti. Vjerujem da je članstvo put za dalju transformaciju, a ne prilika da se zastavimo na promjenama koje su neophodne u društvu“, naveo je Zenović.

Crna Gora je, kako je podsjetio, ispunila svih 98 završnih mjerila u 33 pregovaračka poglavlja i dobila izvještaj Evropske komisije (EK) u kojoj je ukupna njena spremnost ocijenjena sa 3,98.

Članica Savjetodavne grupe za javnu politiku „Balkan u Evropi“ (BiEPAG) i nekadašnja potpredsjednica Vlade, Jovana Marović, smatra da Crna Gora može do kraja godine zatvoriti sva poglavlja i potpisati ugovor o pristupanju u junu.

„EK je napisala da smatra da su svi uslovi ispunjeni, ali još imamo otvorena pitanja sa Hrvatskom, i postavlja se pitanje koliko će Hrvatska uopšte insistirati na tome da se riješe sva otvorena pitanja u narednih mjesec i po“, navela je Marović.

Ona smatra da crnogorska strana treba da pokaže proaktivniji pristup i više konstruktivnosti.

„Očekujem da hrvatska strana ne bude isključivo ucjenjivačka strana u ovom cijelom dijalogu. Potrebno je definisati rokove, čak i u pristupnom ugovoru, u kojem će se reći da će dvije države na ravnopravnim osnovama insistirati na svim ovim pitanjima jednom kada Crna Gora bude članica“, navela je Marović.

Ona smatra da je to pristup gdje se, ravnopravno za pregovaračkim stolom, mogu naći najbolja rješenja.

„Naravno da sam za to da se definiše ratna odšteta i riješe sva pitanja na zadovoljstvo Hrvatske i u interesu Crne Gore, ali mjesec i po prije potencijalnog zatvaranja procesa mislim da nije u redu da to bude primarno. Uvjeravanje da su to uslovi u okviru poglavlja 31 apsolutno ne stoji, Crna Gora je u izvještaju EK dobila čistu peticu za to poglavlje“, rekla je Marović.

Ona je poručila da se moraju riješiti pitanja, ali ne na štetu pregovaračkog procesa.

Marović je istakla da se mora voditi računa i o zaštitnim klauzulama.

„Ono što je EK nedavno predstavila može biti veliki problem za Crnu Goru. Mislim da ono što piše u dokumentu EK je opasnije od toga da li ćemo imati pravo veta ili ne, jer se postavlja zaštitni period od 15 godina. U slučaju Rumunije i Bugarske je bio 16 godina. To je veoma dug period koji nama može potencijalno oduzeti pravo glasa u Savjetu“, navela je Marović.

To je, prema njenim riječima, pristup koji stvara drugorazredne članice i nije u interesu Crne Gore.

„Sljedeći korak je, prema mom mišljenju, najznačajniji, a to je ratfikacija pristupnog ugovora. Bojim se da sa potpisanim ugovorom ne provedemo i više od dvije godine, što ne odgovara nikome“, rekla je Marović.

Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je da se nada da će aktuelna Vlada, do održavanja parlamentarnih izbora, uspjeti da privede kraju prvi dio važnog procesa.

On je ukazao na, kako je naveo, diskrepancu između onoga što su deklarativni i nominalni uspjeci Crne Gore i onoga što „mi živimo u Crnoj Gori“.

„Ovu 2026. godinu u Skupštini smo dobrim dijelom proveli baveći se predlozima zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima. Na kraju smo uspjeli da „izmirimo“ ta zakonska rješenja“, rekao je Vuković.

Kako je naveo, taman kad se „slegla prašina“, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je uputio saučešće povodom smrti Ratka Mladića.

„Taman kad je opet krenula da se slegne prašina, imate inicijativu da se podigne spomenik Divni Veković“, dodao je Vuković.

On smatra da sve to govori „koliko smo mi zapravo suštinski daleko od onoga gdje bismo željeli da budimo i gdje nas vide naši evropski prijatelji“.

Vuković je poručio da će parlamentarna opozicija, na čelu sa DPS-om, biti maksimalno kooperativna u nastavku procesa pristupanja EU.

„Kad god su se donosile strateški važne odluke, mi smo bili tu, od IBAR zakona, ustavnih izmjena, do izbora Centralne izborne komisije. To za nas nije pitanje dnevne politike“, dodao je Vuković.

Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević navela je da evropske integracije moraju voditi promjeni načina upravljanja državom, funkcionisanja institucija i zaštite prava građana.

"EU ne smije biti nagrada političkim strukturama za vođenje pregovora na talasu oživljene politike proširenja, već potvrda da je društvo postalo demokratskije, institucije profesionalnije, a građani slobodniji i sigurniji“, poručila je Uljarević.

Prema njenim riječima, geopolitička važnost Zapadnog Balkana ne može biti zamjena za njegovu demokratizaciju.

Ona je ukazala na odgovornost domaćih institucija, porručujući da se reforme moraju sprovoditi zbog građana koji zaslužuju funkcionalne institucije, nezavisno pravosuđe i jednaku zaštitu prava.

Uljarević je naglasila da se uspjeh evropskog puta neće mjeriti samo datumom pristupanja, već kvalitetom institucija i njihovom otpornošću na političke pritiske.

Ona je upozorila da se brzina reformi ne smije ostvarivati nauštrb njihovog kvaliteta, kao ni da se evropska budućnost regiona ne može graditi na selektivnom odnosu prema ratnoj prošlosti.

Prodekanica za naučnoistraživački rad na Fakultetu političkih nauka (FPN) Univerziteta u Sarajevu, Valida Repovac Nikšić, poručila je da napredak Crne Gore predstavlja važan trenutak ne samo za tu zemlju, nego za sve u regionu.

"Djelotvornost politike prošrenja ne treba da se mjeri brojem otvorenih ili zatvorenih poglavlja, nego njenim stvarnim doprinosom jačanju demokratiju. Odgovornost za ove procese podrazumijeva našu političku volju, volju političkih aktera", dodala je Repovac Nikšić.

Konferenciju zajednički organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, FPN u Sarajevu i Evropski fond za Balkan (EFB).