Iznenađujuća odluka Savjeta za privatizaciju da zasada odustane od privatizacije “Luke Bar” otvorila je dilemu - da li oko toga pitanja postoji spor između šefa Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i njegovog nasljednika, premijera Duška Markovića.
Đukanović je prije četiri dana oštro kritikovao barski odbor DPS-a zbog odluke da podrži zaključke opozicije u lokalnom parlamentu prema kojima se traži prekid privatizacije, iako odluka SO ne može imati nikakvog uticaja na odluke Savjeta za privatizaciju. Pri tome, Đukanović je iz punih usta hvalio ponudu jedinog prijavljenog na tender - poljskog OTL.
Savjet za privatizaciju, na čijem je čelu Marković, prekjuče je odlučio da proglasi neuspjelim tender za privatizaciju barske kompanije. To je uradio sa obrazloženjem da cilj privatizacije ne bi mogao biti ostvaren jer ponuda “kredibilnog” partnera iz članice EU “u ovom trenutku ne obezbjeđuje ono što su u državni interesi Crne Gore na ekonomskom, društvenom i bezbjednosnom planu”.
"Tokom diskusije zaključeno je da je dosadašnji tok procesa privatizacije bio transparentan i u skladu sa propisima. Posebno je apostrofiran kvalitetan socijalni program koji je zaposlenima u Luci Bar AD Bar obezbijeđen ponudom. Ocijenjeno je, međutim, da će se završetkom obnove željezničke infrastrukture na pruzi Bar - Podgorica - Vrbnica i dalje kroz Republiku Srbiju kao i gradnjom autoputa steći povoljniji uslovi za bolju valorizacju Luke Bar kao jednog od ključnih strateških resursa Crne Gore”, saopšteno je prekjuče iz Savjeta.
Đukanović je dan prije odluke Savjeta podsjetio da je Luka Bar nakon razdvajanja na dva preduzeća 2016. godine pretovarila 1.200.000 tona.
"OTL koji se nudi kao partner nam nudi da već 2020. dođemo do 3. 200.000 tona. Uz to OTL nam nudi investiciju od 14 miliona eura u trogodišnjem periodu, dalje prihvata kolekivni ugovor u odnosu na radnike i kroz taj ugovor nudi bruto minimalnu cijenu rada i njeno povećanje sa 90 na 140 eura. Uprkos tome, ne samo političke strukture nego i sindikat se protivi toj privatizaciji. Ja se plašim da je u pitanju ono tipično crnogorsko neracionalno ponašanje kada se odupirete nekim neminovnim procesima i koracima koje treba napraviti da bi ste unaprijedili svoje šanse. Sjetimo se svih otpora Porto Montenegru gdje smo sad zaboravili na to. Jel sad vidimo prednosti Porto Montenegra?”, kazao je Đukanović.
Za lidera DPS-a bi se teško moglo reći da je dao ovakvu izjavu u susret odluke Savjeta jer je neinformisan, iako ne pokriva nijednu državnu fukciju. Primjera radi, nekadašnji premijer Igor Lukšić nije krio da mu dostavlja sve pripremne materijale za sjednice Vlade i njenih tijela.
Đukanović je kazao da sa barskim DPS-om “dijelimo ocjenu da je OTL kredibilan partner”.
“Čak ne dovodim u pitanje da ako smo došli do saznanja da bi mogli imati neke bolje partnere ili da je ova ponuda nedovoljno kvalitetna možemo razmišljati da ponovimo proces, ali brinu me poruke sa raznih adresa iz Bara”.
Dalje, odluku Savjeta za privatizaciju pred novinarima branili su potpredsjednik Vlade Milutin Simović i ministar saobraćaja Osman Nurković. To su uradili onim istim argumentima na koje su opozicija i civilni sektor ukazivali mjesecima, kao što su niska cijena ili nedovoljan iznos investicija.
Simović je tada rekao da ta odluka mora da se izmjesti iz polja političkog nadgornjavanja i politikanstva: “Ovo je tajm aut koji je potreban i iz kog ćemo svi da izvučemo pouke i poruke i da se dogovorimo šta ko treba da radi”. Marković, niti njegovi ministri, do sada nijesu javno zagovarali privatizaciju Luke Bar.
Đukanović je svojevremeno imao tihi sukob sa pokojnim premijerom Željkom Šturanovićem koji je uz pomoć SDP-a i opozicije u Skupštini uspio da minira namjeru partrijskog šefa da Termoelekranu u Pljevljima proda ruskim investitorima iza kojih je stajao Oleg Deripaska, pri čemu je Filip Vujanović tada najglasnije podržavao namjere Đukanovića.
Problemi i u Pljevljima
Crnogorski premijer bi, prema nezvaničnim informacijama, mogao odustati od projekta gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, za koji se zalagao Đukanović tokom svog mandata.
Prema informacijama “Vijesti”, Marković, navodno, ne želi da gradi drugi blok, jer nema punu podršku javnosti. Đukanović je, govoreći o drugom bloku kao jednom od većih projekata koji će podstaći ekonomski rast, više puta istakao da će proizvodnjom u drugom bloku crnogorski energetski bilans biti bolji, kvalitetniji i stabilniji, a stvoriće se i uslovi za sanaciju životne sredine u Pljevljima.
Izabrani izvođač radova Škoda Praha još nije našla kreditora za projekat, čija će ukupna cijena biti 324,5 miliona eura.
Bonus video:
