Trobojka na dugom štapu: Vlast još bez dogovora o "narodnoj zastavi"

Iz PES-a, Demokrata i BS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” kakav je njihov stav povodom normiranja “narodne zastave”

Iz DPS-a i Evropskog saveza poručuju da neće podržati predlog, kao i da je Crna Gora riješila pitanje svojih državnih simbola

93 pregleda 0 komentar(a)
Hoće li se trobojka vijoriti na zgradi Skupštine: (ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Hoće li se trobojka vijoriti na zgradi Skupštine: (ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC

Uprkos najavama pojedinih poslanika parlamentarne većine da će se oko nove godine trobojka zavijoriti na zgradi crnogorske Skupštine, vlast naizgled još nije postigla dogovor o tome da li će podržati predložene dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore koje bi to omogućile.

Na pitanja “Vijesti” kakav je njihov stav povodom predloga da trobojka bude proglašena za “narodnu zastavu”, nisu odgovorili iz vladajućih Pokreta Evropa sad (PES), Bošnjačke stranke (BS) i Demokrata. Iz partije Alekse Bečića novinara su uputili na izjavu šefa poslaničkog kluba te stranke Borisa Bogdanovića iz aprila ove godine, koji je tom prilikom kazao da “Demokrate nemaju ništa protiv da se pitanje trobojke otvori u plenumu”.

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum) rekao je listu da pitanje trobojke “zavisi od dogovora”.

Da trobojka bude proglašena za “narodnu zastavu”, predložili su krajem oktobra poslanici vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović. Oni su tada poručili da je došlo vrijeme da se kroz institucije sistema otvori dijalog o mjestu “narodne zastave”, trobojke, u savremenoj Crnoj Gori.

Dopunama propisa koji se nalaze u skupštinskoj proceduri predviđa se da istorijske zastave (državni i vojni simboli Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Crne Gore, simboli Narodne Republike Crne Gore i Socijalističke Republike Crne Gore i simboli Republike Crne Gore) mogu biti istaknuti na zgradi Skupštine, rezidenciji predsjednika države, kao i na zgradama državnih organa, državne uprave, lokalne samouprave i drugih nosilaca javnih ovlašćenja u, između ostalog, dane državnih praznika.

Predloženo je i da zastave mogu biti istaknute i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, proslava, svečanosti, kulturnih, sportskih i drugih manifestacija...

Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović kazao je prije desetak dana da će se “oko Nove godine trobojka zavijoriti na zgradi Skupštine Crne Gore”, pozvavši na strpljenje kad je u pitanju realizacija svih srpskih nacionalnih pitanja.

OPOZICIJA PROTIV

Ako vlast ne nađe podršku među svojim konstituentima, teško da će nedostajuće glasove naći u opoziciji. Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), rekli su “Vijestima” da neće podržati predlog da trobojka bude proglašena za “narodnu zastavu”.

“Ne pristajemo na to da se pod izgovorom poštovanja istorije ispred državnih instutucija ističu simboli koji su korišćeni za osporavanje crnogorske državnosti i negiranje nacionalnog identiteta. Crna Gora ima jednu državnu zastavu utvrđenu Ustavom”, piše u odgovoru redakciji.

Iz DPS-a su poručili da crvena zastava, koja je državni simbol, treba da se zavijori u Briselu, onda kad Crna Gora postane članica Evropske unije (EU), zajedno sa zastavama drugih evropskih država.

“Ne dozvoljavamo relativizaciju njenog suvereniteta, niti prihvatamo da njeni državni simboli budu predmet političke trgovine kojoj su posttridesetoavgustovski oslobodioci skloni”, istakli su.

Neće podržati predlog: poslanici DPS-a i Evropskog saveza
Neće podržati predlog: poslanici DPS-a i Evropskog savezafoto: Risto Božović

I iz Evropskog saveza rekli su da Crna Gora ima jasno uređeno pitanje državnih simbola, kao i da neće dozvoliti da ih bilo ko prekraja, relativizuje njihov značaj ili koristi za političke eksperimente. Naveli su da državni simboli nijesu ničija partijska igračka, već izraz državnog dostojanstva i suvereniteta Crne Gore.

“Nećemo pristati ni da se ponovnim otvaranjem osjetljivih identitetskih pitanja Crna Gora skreće sa evropskog puta i vraća u začarani krug podjela iz kojeg pojedini politički subjekti očigledno ne žele da izađu. Umjesto da se bavimo zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, ekonomskim razvojem i životnim standardom građana, vlast nas ponovo uvlači u rasprave koje nas dijele i udaljavaju od stvarnih prioriteta”, podvukli su.

Ocijenili su da će posebno biti interesantno čuti stav ostalih konstituenata vlasti, koji su, prema njihovim riječima, sve vrijeme uvjeravali javnost da identitetska pitanja ne treba otvarati u ovom trenutku.

“Sada imaju priliku da pokažu koliko stoje iza sopstvenih riječi. Ovo je još jedan više nego očiti pokazatelj našim partnerima u EU i Briselu ko u Crnoj Gori konstantno pokreće teme koje skreću pažnju sa EU agende i energiju i fokus potrebne za samu završnicu pregovora usmjerava na odavno riješene identitetske teme”, kazali su iz Evropskog saveza.

Poručili su da je Crna Gora pitanje svojih državnih simbola riješila i da nema nikakvog razloga da ga ponovo otvara.

“Posebno ne zbog političkih potreba onih koji bi, umjesto da državu vode ka EU, da je stalno vraćaju na pitanja koja su već riješena. Na takvo poigravanje sa državom i njenim simbolima nećemo pristati”.

Iz Građanskog pokreta URA nisu odgovorili na pitanje redakcije kakav je njihov stav u odnosu na predlog SNP-a.

“NIJE UVEZENI SIMBOL”

Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović kazali su da trobojka nije “uvezeni” simbol, već istorijska realnost i ponos Crne Gore. Tvrdili su da da je trobojka bila “zvanična narodna zastava” po članu 39 Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine, gdje je pisalo: “Narodne su boje: crvena, plavetna i bijela”.

“Trobojka je zastava pod kojom je kralj Nikola gradio državu, trobojka je bila i njegova dvorska zastava. Trobojka je bila i simbol antifašističke Crne Gore na koju smo svi, s pravom, posebno ponosni. Pod trobojkom Crna Gora je bila članica velike Jugoslavije, a pod tim simbolom uveden je i višestranački sistem u Crnoj Gori”, rekli su.

Tada su upitali imaju li pravo da sve ovo zaborave, odgovarajući da smatraju da nemaju, te da je zato njihova obaveza da to nasljeđe čuvaju i da omoguće da se prema njemu odnosi s dužnim poštovanjem.

Tvrde da im je obaveza da čuvaju nasljeđe: Kaluđerović i Božović
Tvrde da im je obaveza da čuvaju nasljeđe: Kaluđerović i Božovićfoto: SNP

Prema njihovim riječima, u vremenu kad se u Crnoj Gori razgovara o izmjenama Ustava, izbornom zakonodavstvu i ostvarivanju prava različitih naroda, potpuno je legitimno i opravdano otvoriti i pitanje vraćanja istorijske trobojke.

“Onima koji postavljaju pitanje o tome da li je vrijeme za ovu temu, odgovaramo - uvijek je pravo vrijeme kad treba uraditi pravu stvar”, naveli su.

Božović i Kaluđerović istakli su da SNP ne traži “pobjednike i poražene”, već dijalog i međusobno uvažavanje, kao i zakone koji će biti izraz zajedničke volje građana kako bi eliminisali trajne društvene podjele.

Dodali su da je njihov cilj Crna Gora u kojoj niko neće osjećati da mora da se odrekne dijela svog istorijskog nasljeđa da bi poštovao državu u kojoj živi.

“Uvjereni smo da narodna istorijska trobojka i važeća državna zastava mogu imati svoje mjesto u društvu koje poštuje sopstvenu prošlost, čuva stabilnost i gradi zajedničku evropsku budućnost. Zato pozivamo sve političke subjekte da ovaj predlog razmotre bez predrasuda, uz svijest da je čuvanje istorijskog nasljeđa Crne Gore pitanje poštovanja, a ne podjela. To je najmanje što dugujemo građanima Crne Gore, prve naredne članice EU”, kazali su Božović i Kaluđerović.

KNEŽEVIĆ NEUSPJEŠNO POKUŠAO

Predlog SNP-a da se trobojka zakonski normira nije prvi takav pokušaj ove godine. Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića je u aprilu neuspješno pokušala da uradi istu stvar. Predlog DNP-a bio je sličan onome SNP-a, ali nije dobio potrebnu podršku da se nađe na dnevnom redu parlamenta. Tada su inicijativu DNP-a, osim poslanika te stranke, podržali predstavnici NSD-a, Demokrata i SNP-a - ukupno 21 poslanik.

Trobojku koju je Knežević tada predstavio u parlamentu zakonom je zaštićen istorijski simbol - crnogorska narodna, svečarska zastava s početka 20. vijeka.

“Vijesti” su prije gotovo četiri godine, kad su se trobojke s grbom dinastije Petrović Njegoš, ali i drugi istorijski simboli Crne Gore počeli pojavljivati u kabinetima neki opštinskih funkcionera iz NSD-a, pisale da njihovo postavljanje nije precizno definisano, jer je samo jedan član Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore (član 28) posvećen tome. Njime je određeno da ti simboli uživaju istu zaštitu kao važeći državni, a pravnici s kojima je redakcija tada kontaktirala različito su tumačili šta to znači.

Tada je listu advokat Dalibor Kavarić, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi, rekao da smatra da to znači da se ona može isticati s crnogorskom državnom zastavom i da tu nema nikakvih zabrana, dok je dio pravnika s kojima su “Vijesti” razgovarale, ali koji zbog toga što tema o simbolima vidljivo polarizuje crnogorsku javnost nisu htjeli da zvanično govore, objasnio da se taj član odnosi samo na to da se istorijski simboli ne smiju paliti, cijepati i sl.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović je početkom aprila saopštio da zakon štiti crnogorska istorijska obilježja, ali da ne definiše jasno kad, gdje i na koji način ona mogu biti istaknuta. Konstatovao je da je propis “usvojen u vrijeme bivšeg režima”, u članu 28 jasno zaštitio istorijske simbole, uključujući sve crnogorske trobojke, i to na istovjetan način na koji su zaštićeni i važeći državni simboli, ali da je ostala “ozbiljna pravna praznina”.

Milan Knežević je, kad se raspravljalo o predlogu njegove partije, kazao da trobojka smeta onima koji bi da zaborave Vojislavljeviće, Balšiće, Petroviće, dok je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio da se tada u parlamentu nije radilo o inicijativi za uvođenje trobojke, već o “brakorazvodnoj parnici” koalicije “Za budućnost Crne Gore”, koju čine NSD i DNP.

Iz PES-a, čija je većina poslanika bila uzdržana o stavljanju predloga DNP-a na dnevni red, a nekolicina bila protiv, tada su poručili da se identitetskim pitanjima treba baviti nakon ispunjavanja svih obaveza iz “evropske agende”.

Vujović: Trobojka i “đurišlije” dio agende Mandićeve većine

Predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je prošle sedmice da su trobojka, čišćenje biračkog spiska od nacionalno nepodobnih i novi spomenici “đurišlijama” - hitna agenda Mandićeve (Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i NSD-a) većine.

On je naveo da se u susret izbornoj godini crta i inovirana “evropska agenda” parlamentarne većine, dodajući da je država ipak previše blizu okončanju pregovora s EU, pa da bi to trebalo “malo začiniti nacionalizmom i neočetništvom”.

“... Jer čime se drugo mogu baviti lažni evropejci, a iskreni ravnogorci. Ko zna, vjerovatno su trobojke i najave novih spomenika fašističkim kolaborantima (Divna Veković) dobar lijek za inflaciju i divljanje cijena, koje više ni Vlada, tj. njena ministarstva ne mogu da negiraju”, rekao je on.

Vujović je istakao da penzioneri takođe sigurno jedva čekaju, ne odgovore zašto su opet oni najveće žrtve inflacije, već kojih će dimenzija biti trobojka, dodajući da privreda jednako tako - “šta će drugo nego da priča o kapelama i naci spomenicima da spasi njihove biznise”.

“I tako, biće sigurno opozicija opet kriva jer nameće teme koje dijele društvo. Kao i povodom rezolucije o Jasenovcu, Pavla Đurišića, čestitke Mladiću itd. Mora i Mandić da ima svoj Euro model i da ‘nahrani’ birače. Jer nema više ‘bitaka za Nikšić’. Red populizma, red nacionalizma, a na vrhu glazura diletantizma. Srećom, brzo će izbori, pa neka ide redom. Mađarska, Srbija, Crna Gora...”, poručio je Vujović.

Pogledajte još: