Uprkos tome što je imala tri decenije na vlasti da razgraniči Crnu Goru s Hrvatskom, Demokratska partija socijalista (DPS) danas ne preuzima odgovornost za to što to pitanje nije riješeno, već umjesto toga upire prstom u novu vlast, poručujući joj kako je prekasno za arbitražu oko Prevlake, te da su preostale dvije opcije - priznati da je to poluostrvo hrvatsko ili ne prihvatiti i rizikovati završetak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da DPS ne može danas da govori samo o odgovornosti aktuelne vlasti, iako i Vlada Milojka Spajića snosi dio krivice kad je u pitanju spor oko granice s Hrvatskom, dok iz te partije ne odgovaraju konkretno na pitanje je li licemjerno da “dijele lekcije” o nečemu što sami nisu uradili.
Da je potezanje arbitraže o Prevlaci zakašnjelo, rekao je početkom sedmice poslanik DPS-a Ivan Vuković. On je naveo da Vlada ima dvije opcije kad je riječ o granici na spornom poluostrvu, dodavši da smatra “da se krenulo na vrijeme s rješavanjem otvorenih pitanja, možda ne bi bilo ovako”.
“Ovo može da se riješi na dva načina. Jedan je da se kaže da Crna Gora prihvata zaključke Badinterove komisije, prema kojima su unutrašnje granice između bivših jugoslovenskih republika postale međunarodno priznate državne granice u trenutku raspada bivše Jugoslavije. Drugi je da se, u interesu zaštite drugih principa i državnih nacionalnih interesa, sad problematizuje to pitanje, što bi povuklo nezatvaranje svih poglavlja do kraja godine, odnosno dok se taj stav ne revidira”, kazao je on.
Pitanje Prevlake nije od juče, niti je ideja o međunarodnoj arbitraži nova. Nekadašnji premijeri Crne Gore i Hrvatske, Milo Đukanović i Ivo Sanader, dogovorili su 2008. da se pitanje morske granice riješi pred Međunarodnim sudom pravde. Međutim, taj predmet nikad nije stigao u Hag.
Protokolom o privremenom režimu na Prevlaci, koji je na snazi od 2002, Hrvatska ima nadležnost nad kopnenim dijelom Prevlake i morskim pojasom ulaza u Boku Kotorsku od oko pola kilometra, dok je dio uz obalu, bližu Igalu, “ničije more”.
Crnogorski zvaničnici su u više navrata ponovili da Podgorica poštuje načela Badinterove komisije, koja je 1991. utvrdila da su nekadašnje međurepubličke granice osnov za utvrđivanje granica država nastalih raspadom Jugoslavije. Kad je u pitanju Protokol, njim je propisano da taj dokument i njegovo sprovođenje ne prejudicira razgraničenje između dviju država.
Iako je poznato da je konačno utvrđivanje granice jedan od hrvatskih zahtjeva da bi “odblokirao” Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), Zagreb je to pitanje ozbiljnije potegao tek nedavno, pojačavajući pritisak na Podgoricu koja pokušava da ispuni cilj zatvaranja svih poglavlja u pregovorima sa EU do kraja godine.
Spajićeva Vlada planira da u narednih nekoliko dana dostavi Hrvatskoj svoj predlog razgraničenja na kopnu i moru, nakon što je Zagreb početkom sedmice uputio Podgorici mapu granice koja odgovara tamošnjim vlastima.
NERIJEŠENA PITANJA NISU POČELA 2020.
Politikolog Miloš Perović kazao je “Vijestima” da je vlast DPS-a prepoznala mogućnost međunarodno-pravnog rješavanja spora oko Prevlake, ali i da o njihovim rezultatima dovoljno govori podatak da su se tadašnje međudržavne komisije za razgraničenje posljednji put sastale prije 11 godina.
Đukanovićeva Vlada osnovala je Komisiju za razgraničenje 2008, a njen sastav je mijenjan 2013, kad je premijer bio Igor Lukšić. Aktuelna izvršna vlast formirala je 12. marta novu Komisiju za razgraničenje s Hrvatskom, na čijem je čelu ministar pravde Bojan Božović.
Perović je rekao da ne misli da sadašnja vlast treba da bude oslobođena odgovornosti.
“Naprotiv, ona mora objasniti šta je uradila u prethodne tri godine, zašto nije bilo dovoljno političke i diplomatske inicijative i kako namjerava da zaštiti državne interese. Ali ne možemo prihvatiti politički narativ u kom je za sve što danas nije riješeno odgovorna vlast od 2020, dok se zaboravlja čitav period prethodne tri decenije”, kazao je on.
Sagovornik je istakao da je suština da odgovornost za neriješena pitanja s Hrvatskom nije počela 2020, pa ne može ni da se završi na toj godini. Naveo je da Crna Gora mora izvući pouku iz grešaka svih prethodnih vlada, a da ne dozvoli da se jedno od najvažnijih bilateralnih pitanja pretvori u sredstvo međupartijskog nadgornjavanja, posebno u trenutku kad se država približava članstvu u EU.
Perović je ocijenio da je problem bio u tome što se predugo vjerovalo da će se stvari riješiti same od sebe kroz bilateralne razgovore, bez dovoljno jasne strategije, rokova i političke odlučnosti da se proces završi.
“Zato DPS danas ne može govoriti samo o odgovornosti aktuelne vlasti, a zanemariti sopstveni period upravljanja državom. Bilo bi važno da je Crna Gora na vrijeme izgradila jasnu pravnu, diplomatsku i pregovaračku poziciju i insistirala na mehanizmima koji bi doveli do konačnog rješenja. To je odgovornost svake vlade, bez obzira na političku pripadnost”, podvukao je sagovornik.
VUKOVIĆ: NEODGOVORNA POLITIKA VLASTI
Ivan Vuković nije konkretno odgovorio na pitanja “Vijesti” je li licemjerno da DPS “podučava” vlast o rješavanju pitanja Prevlake, te zašto ta partija nije sama to uradila kad je bila u Vladi.
Podsjetio je da je Crna Gora započela pristupne pregovore sa EU 2012, te da je od tada do promjene vlasti na izborima 30. avgusta 2020. proteklo osam godina. Naveo je da su za to vrijeme otvorena sva pregovaračka poglavlja i zatvorena tri, dodajući da tadašnji odnos Brisela prema pitanju proširenja u cjelini, “o kom najbolje svjedoči veoma skroman učinak na planu pregovora s državama kandidatima uopšte”, govori o nedostatku entuzijazma, tj. nespremnosti Unije da već tada otvori vrata novim članicama.
“U godinama tokom kojih se Brisel suočavao s posljedicama finansijske i ekonomske krize iz 2008, migrantske krize iz 2011, te Bregzita (2016), to je, u velikoj mjeri, imalo smisla. Istovremeno, takva dinamika procesa pregovora sa EU u posmatranom periodu nudi najubjedljiviji odgovor na pitanje o eventualnoj odgovornosti tadašnje vlasti za probleme sa kojima se trenutno suočavamo”, tvrdi on.
Vuković je naveo i da je tek s početkom ruske agresije na Ukrajinu (u februaru 2022) EU poslala jasan signal spremnosti da, u perspektivi, poželi dobrodošlicu novim članicama, te da to, pored ostalog, za rezultat ima intenziviranje procesa pregovora Crne Gore sa EU, a time i potrebu da se zatvore otvorena bilateralna pitanja.
Parlamentarac DPS-a rekao je da je aktuelna Vlada, koja je građanima obećala da će pristupne pregovore završiti do kraja godine, od prvog dana mandata bila u potpunosti svjesna tog izazova, tj. zahtjeva Hrvatske.
“Činjenica da su se prvi sastanci u vezi s najosjetljivim od pomenutih pitanja dogodili nedavno, što će reći pune tri godine nakon formiranja Vlade, ubjedljivo potvrđuje ono što sam kazao prije neki dan. Dakle, premijer je, u za njega tipično prevarantskom maniru, svjesno kupovao vrijeme, uz očekivanje da će zatvaranje najvećeg broja pregovaračkih poglavlja, uz snažnu podršku Brisela, u nekom trenutku Hrvatsku dovesti ‘pred svršen čin’, odnosno primorati je da, pod pritiskom ostatka EU, popusti u pregovorima sa nama”, ocijenio je.
Prema njegovim riječima, to se, po svoj prilici, ispostavlja kao “državno katastrofalno neodgovorna politika”. U međuvremenu, dodaje Vuković, parlamentarna većina učinila je niz gestova - od usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu do telegrama saučešća šefa parlamenta Andrije Mandića porodici ratnog zločinca Ratka Mladića - čime su bitno narušeni dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom, “građeni tokom posljednje dvije decenije vlasti DPS-a”.
“Ujedno, time je pozicija Crne Gore u pregovorima sa Zagrebom značajno oslabljena. Svjesni toga, predstavnici crnogorske vlasti sad pokušavaju da za navedeno nađu krivca u Hrvatskoj, istovremeno konstruišući teorije zavjere o tome da parlamentarna opozicija negativno utiče na dinamiku ovog procesa”, rekao je Vuković.
Sagovornik ističe i da se time dodatno potvrđuje da vladajuća koalicija nema kapacitet da pristupne pregovore dovede do kraja, što su iz DPS-a, godinama unazad, uporno tvrdili.
“I zato, nimalo slučajno, pojedini konstituenti parlamentarne većine posljednjih dana otvaraju identiteska pitanja koja duboko dijele crnogorsko društvo i, u kontekstu priče o evropskoj integraciji Crne Gore, dodatno umanjuju naše šanse da proces pregovora privedemo kraju u dogledno vrijeme”, poručio je Vuković.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA




