Lasić: Predstavnici Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac i među Konavljanima zatraže oprost

"Mi u Konavlima dobro pamtimo ničim izazvan napad koji je u jesen 1991. došao s područja Crne Gore. Vjerujem da Crna Gora duguje i sebi i nama iskreno suočavanje s vlastitom ulogom u stradanju Konavala i drugih djelova tadašnje Opštine Dubrovnik", poručio je Božo Lasić načelnik Opštine Konavle

7867 pregleda 33 reakcija 33 komentar(a)
Lasić, Foto: Fejsbuk
Lasić, Foto: Fejsbuk

Pozivam predstavnike Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac pred spomenikom "Konavoska mati" i ondje, među Konavljanima, zatraže oprost, saopštio je Božo Lasić načelnik Opštine Konavle, u Hrvatskoj.

Lasić je na društvenoj mreži Fejsbuk napisao da je "podstaknut medijskim naslovima prema kojima je Crna Gora u noti upućenoj Hrvatskoj poručila da neće ustupiti ni pedalj svoje teritorije", odlučio da se kao načelnik Opštine Konavle obrati javnosti.

"Svjestan sam da nisam u poziciji da bilo što uslovljavam. Ipak, kao načelnik predstavljam sve svoje sugrađane, koji se o tim pitanjima itekako imaju pravo izjasniti, a i moje je moralno pravo javno izreći svoj stav. Koliko je meni poznato, Republika Hrvatska nikada nije tražila ni pedalj crnogorske teritorije, a ne traži ga ni danas. Poštujemo samostalnost i državnost Crne Gore i očekujemo jednako poštovanje prema Republici Hrvatskoj i njenoj teritoriji. Lično podržavam ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU) i radujem se danu kada će naša susjedna država postati njena članica", istakao je Lasić.

On je dodao da podržava stav Vlade Hrvatske da otvorena pitanja između dvije države treba riješiti.

"Kopnena granica između Hrvatske i Crne Gore jasna je i smatram suvišnim već i samo njeno spominjanje kao otvorenog pitanja. Prema ocjeni pojedinih istoričara, upravo je granica prema Crnoj Gori najstarija hrvatska državna granica. Nekadašnja republička granica postala je državna, u skladu s načelom koje je potvrdila Badinterova komisija. O toj se granici nema što pregovarati", poručio je Lasić.

On je kazao da je suvišno voditi političke rasprave i o granici na moru, te da ako postoji spor o tome kuda prolazi crta razgraničenja, treba ga riješiti u skladu s pravilima međunarodnog prava, a ako se dvije države ne mogu sporazumjeti, to pitanje mogu zajednički povjeriti međunarodnom sudu.

"Mi u Konavlima dobro pamtimo ničim izazvan napad koji je u jesen 1991. došao s područja Crne Gore. Vjerujem da Crna Gora duguje i sebi i nama iskreno suočavanje s vlastitom ulogom u stradanju Konavala i drugih djelova tadašnje Opštine Dubrovnik. Volio bih da se naši susjedi zapitaju kako bi se oni osjećali i što bi danas od nas očekivali da su Konavljani na njihovom tlu spalili 680 kuća, opljačkali njihove domove i odnijeli iz njih sve što je bilo vrijedno. Vjerujem da moramo imati snage oprostiti. Svojoj djeci ne želimo ostaviti mržnju u nasljeđe. Naša spremnost na oprost ipak ne oslobađa Crnu Goru obveze da nadoknadi barem dio štete počinjene ljudima ovoga kraja. Svojim poginulima i njihovim porodicama dugujemo istinu i poštovanje. Zato pozivam predstavnike Crne Gore da dođu u Čilipe, polože vijenac pred spomenikom "Konavoska mati" i ondje, među Konavljanima, zatraže oprost", napisao je Lasić na Fejsbuku.

On je poručio da taj poziv nije i ne može biti uslov ni za što, pa tako ni za ulazak Crne Gore u EU.

"Zatražiti oprost bio bi slobodan i iskren moralni čin. Njime bi predstavnici Crne Gore iskazali kajanje zbog patnje nanesene našim ljudima i budućim naraštajima s obje strane granice pokazali da nasilje nikome ne donosi dobro. Ako prihvate taj poziv, u Čilipima ću ih dočekati i pružiti im ruku", napisao je Lasić.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović je 20. novembra, odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa razgraničenjem Crne Gore i Hrvatske, kazao da je riječ o pitanju koje postoji više od 30 godina i poručio da građani ne treba da budu zabrinuti zbog politike koju će Vlada voditi u tom procesu.

"Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore. Nema toga cilja, nema toga benefita zbog kojeg će neko dati pedalj Crne Gore, čak i ako bi taj cilj bio Evropska unija (EU)", poručio je tada Ibrahimović.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je odgovarajući Ibrahimoviću rekao da Hrvatska ne traži tuđu teritoriju, ali da ne da svoju.

"Ne mogu do kraja razabrati o kojem se to pedlju radi. Hrvatska nikada ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoje, i to naša vlada niti bilo ko drugi u Hrvatskoj neće dati. Naša se pozicija neće promijeniti, jasna je i čista", izjavio je Plenković novinarima u Poreču, 20. novembra, prenio je N1 Zagreb.

"Vijesti" su danas objavile da crnogorska Vlada ne pristaje na zahtjev Hrvatske da se prvo utvrdi granica na kopnu, a da se razgraničenje na moru ostavi za kasnije, jer strahuje da bi time mogla ugroziti svoje interese na ulazu u Bokokotorski zaliv, ali i prava na morsko dno i prirodna bogatstva u južnom Jadranu.

Podgorica je spremna da se pitanje granice riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom, a prihvatljivo joj je i da privremeni režim razgraničenja, uspostavljen 2002. godine, postane osnova za trajno rješenje.

Hrvatska insistira da se u kratkom roku riješi pitanje razgraničenja, uslovljavajući time zatvaranje poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore sa EU. Zagreb je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) u srijedu onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (Energetika), te ponovo “stavio rampu” na Poglavlje 14 (Saobraćajna politika). Hrvatska od decembra 2024. ne dozvoljava ni zatvaranje Poglavlja 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova sa Crnom Gorom.

Hrvatska je u ponedjeljak dostavila Podgorici svoj predlog razgraničenja, nakon čega je ministar pravde Bojan Božović uputio pismo državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić, u kom je poručio da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice.

Izvor "Vijesti" iz Vlade kaže da Crna Gora ne može prihvatiti odvojeno rješavanje kopnene i morske granice, jer bi nepovoljno utvrđivanje kopnene granice moglo imati dalekosežne posljedice po njenu poziciju u pregovorima o morskom razgraničenju.

"Hipotetički, čak i ostrvo Mamula može pripasti Hrvatskoj ako rješavanje na kopnu bude nepovoljno po Crnu Goru", kazao je izvor.

Objašnjava da kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske nikada nije do kraja precizno utvrđena, jer je područje Prevlake u vrijeme bivše Jugoslavije bilo vojna zona.

Prema njegovim riječima, Crna Gora strahuje i od mogućih jednostranih poteza Hrvatske, odnosno uspostavljanja režima koji bi mogli uticati ne samo na kontrolu ulaza u Bokokotorski zaliv, već i na razgraničenje epikontinentalnog pojasa koji bi se prostirao i dalje od Boke.

Epikontinentalni pojas je dio morskog dna i podzemlja nad kojim obalna država ima posebna prava na istraživanje i iskorišćavanje prirodnih bogatstava, prije svega nafte i prirodnog gasa.

Sagovornik ističe da je Crna Gora spremna da se spor riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom.

"Ne vidimo razlog zašto takvo rješenje ne bi odgovaralo Hrvatskoj, kao prijateljskoj, susjednoj i savezničkoj državi", rekao je izvor.

Kako je dodao, zašto i da Privremeni protokol ne postane trajni, ako taj režim funkcioniše gotovo 24 godine.

Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, u saradnji sa stručnjacima i nadležnim katastarskim službama, priprema sopstveni predlog razgraničenja sa Hrvatskom, koji će dostaviti Zagrebu narednih dana.

Pogledajte još: