I ove godine je nastavljena praksa sistemskog potiskivanja svih onih koji svojim primjerom mogu podstaći mlade ljude na slobodnu misao, istakao je predstavnik cetinjskog odbora i omladinske organizacije pokreta URA Miloš Perišić.
„Poznato je da studentski dom u Beogradu nosi ime Žarka Marinovića, kao i to da se našao u Aleji zaslužnih građana grada Beograda, dok na rodnom Cetinju nije dostojan adekvatnog obilježja. Cetinjska URA je prošle godine predložila nadležnim lokalnim organima da na skupštinskom zasijedanju pokrenu inicijativu za izradu spomen obilježja ili imenovanja jedne od gradskih ulica, posvećene Žarku Marinoviću. Ipak, niko od nadležnih se nije oglasio“, istakao je Perišić.
Perišić ističe da ih takvo ponašanje uprave Prijestonice ne čudi, „znajući da slobodna misao, iskrenost i hrabrost predstavljaju vrijednosti koje njima i nisu previše bliske“.
„Vjerujući u mladost i sve izvjesnije promjene, Građanski pokret URA svim studentima čestita Dan studenata, sa željom da konačno preuzmu odgovornost za sopstvenu budućnost. Niko nije gospodar naših života, pa niko, sem nas, nema pravo da ih kreira po mjeri bilo čijih interesa“, zaključio je Perišić.
Žarko Marinović rođen je 20. jula 1911. godine u selu Očinići, kod Cetinja. Nakon završene gimnazije, odlazi na studije prava u Beograd, gdje se priključuje naprednom studentskom pokretu. Žarkova aktivnost naročito je došla do izražaja u aprilskim demonstracijama 1936. godine, povodom štrajka studenata protiv zavođenja univerzitetske policije. Tadašnja vlada je po svaku cijenu željela ugušiti ovu pobunu, usljed čega je došlo do velikih nereda od kojih je najžešći bio upravo onaj ispred zgrade Patološkog instituta Medicinskog fakulteta. Tu je Žarko, braneći svog druga, zadobio dva smrtonosna uboda i tako je Dan Žarkovog stradanja postao simbol studentske borbe i proglašen je Danom studenata.
Bonus video:
