"AVIONI NA PRODAJU, BRODOVI RIJETKO NAPUŠTAJU LUKU, 2.000 VOJNIKA"

AP: Crna Gora bi teško mogla da pomogne Zapadu u sukobu s Rusijom

Uprkos veličini i manjku vojne snage, Crna Gora je u napetoj situaciji zbog nadmetanja Zapada i Moskve za uticaj na Balkanu, a ishod bi mogao da odredi pravac cijelog regiona Balkana - ka EU, NATO i integraciji sa Zapadom ili ka Rusiji, navodi AP
115 komentar(a)
Crna Gora, helikopter, Foto: Beta
Crna Gora, helikopter, Foto: Beta
Ažurirano: 22.03.2017. 11:08h

Buduća članica NATO, Crna Gora, čija su četiri vojna aviona na prodaju, a dva operativna ratna broda rijetko napuštaju matičnu luku, teško da je impresivna vojna sila, ocijenila je danas agencija Asošijeted pres (AP).

Crna Gora sa 2.000 vojnika, stisnuta između visokih planina i Jadranskog mora, teško da bi mogla da unaprijedi odbranu Zapada u bilo kakvoj konfrontaciji sa Rusijom.

Uprkos veličini i manjku vojne snage, Crna Gora je u napetoj situaciji zbog nadmetanja Zapada i Moskve za uticaj na Balkanu, a ishod bi mogao da odredi pravac cijelog regiona Balkana - ka EU, NATO i integraciji sa Zapadom ili ka Rusiji, navodi AP.

"Jasno je da su tenzije između istoka i zapada ostavile posljedice na političku i bezbjednosnu situaciju na zapadnom Balkanu", rekao je bivši premijer Crne Gore Milo Đukanović u nedavnom intervjuu agenciji AP.

Đukanović je tada pozvao EU da zaustavi "destruktivni" uticaj Rusije na Balkanu, uključujući kampanju dezinformacijama, nakon navodnog pokušaja državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori.

Crnogorsko tužilaštvo optužilo je Rusiju i operativce njene tajne službe za pokušaj državnog udara, 16. oktobra prošle godine, na dan izbora u Crnoj Gori uključujući i planiranje ubistva Đukanovića.

Crna Gora je bila vjerni saveznik Rusije do odvajanja od Srbije na referendumu 2006. godine, kada je država sa 620.000 stanovnika napravila snažan preokret ka evro-atlantskim integracijama, podsjeća agencija AP.

Rusija se snažno protivi ekspanziji zapadne vojne alijanse u regionu koji smatra delom strateške "sfere interesa", dodaje agencija.

Crna Gora je na pragu ulaska u NATO i do sada je pristupni protokol o članstvu potvrdilo 26 od 28 zemalja članica Alijanse. Ostalo je da to urade SAD i Španija.

Prijem u NATO mogao bi da bude odložen za ljeto jer američki Senat u kalendaru nema prostora za dugu raspravu o Crnoj Gori, navodi "Politiko".

Politički magazin ističe da je glavni krivac republikanski senator Rend Pol, koji je prošle nedelje spriječio da se odluči o ratifikaciji protokola.

Kremlj je negirao umiješanost u pokušaj državnog udara, ali se otvoreno vodi kampanju protiv NATO ne samo u Crnoj Gori, već i u susjednim zemljama - Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, piše AP.

Lider crnogorskog Demokratskog fronta Andrija Mandić rekao je da Crna Gora nikada ne treba da postane članica NATO i da treba da održava bliske odnose sa svojom slovenskom, pravoslavnom "braćom" u Rusiji.

"Mi pripadamo civilizovanom krugu koji je naslijedio najbolju tradiciju Crne Gore, koja je tokom 300 godina imala najbolje odnose najprije sa Ruskom imperijom, a kasnije sa Sovjetskim Savezom", rekao je Mandić za agenciju AP.

Analitičari smatraju da iza svih tenzija stoje veliki strateški ciljevi. Za Rusiju to je pristup lukama za vojne brodove na Mediteranu i održavanje svojih ekonomskih i političkih interesa, a za NATO držanje ruske mornarice podalje od takozvanih "toplih mora".

Crna Gora jedina je država koja ima izlaz na Jadransko more, a još nije članica NATO, podsjeća AP.

Ta država je i dalje duboko podijeljena na one koji se protive i na one koji se zapažu za članstvo u NATO i druge zapadne integracije.

NATO je 1999. godine bombardovao Crnu Goru, kao i Srbiju, zbog čega je zapadna vojna alijansa nepopularna u tim državama.

Preporučujemo za Vas