Rusija se uplela u izborni proces u Crnoj Gori sa željom da osujeti njen ulazak u NATO, kazao je u razgovoru za Hinu crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
"Uplitanje Rusije u izborne procese drugih država je danas tema o kojoj se gotovo svakodnevno govori, kako na stranicama svjetskih medija, tako i putem izjava zvaničnika raznih država”, rekao je Darmanović.
To se uplitanje sprovodi, objasnio je, sajber napadima, snažnom propagandom, izdašnim finansijskim pomaganjem strankama koje se protive NATO-u ili EU-u, obavještajnim radom.
U skladu sa doktrinom hibridnog ratovanja ovakve akcije ne sprovode službene ruske institucije pa Moskva najčešće može reći da iza takvih akcija ne stoji, niti da je sa njima upoznata, dodaje Darmanović.
"Ali sa druge strane upornim istraživačkim radom se može jasno pokazati bliska povezanost sa državnim subjektima”, rekao je.
"Sve to se događalo u vrijeme oktobarskih izbora u Crnoj Gori, ali sa jednom velikom razlikom – u našoj zemlji je pokušan i otvoreni državni udar, uključujući i napad na bivšeg predsjednika vlade. Kako dosadašnji tok istrage pokazuje, organizatori ove akcije bili su pripadnici ruske obavještajne zajednice", naglasio je Darmanović.
Dodao je da se Rusija u izborni proces u Crnoj Gori uplela pružajući "političku, finansijsku i medijsku podršku onim snagama u Crnoj Gori koje do dana današnjeg, ni poslije deset godina, nisu prihvatile činjenicu da je Crna Gora samostalna država i da njena samostalnost neminovno znači članstvo u NATO".
"Svi njihovi napori bili su motivisani samo jednim ciljem – da se spriječi ulazak Crne Gore u NATO", naglasio je šef crnogorske diplomacije.
"Ne očekujemo da će ovaj pritisak stati samim tim što ćemo postati članica NATO, ali će tada klima biti drugačija i kao članica kolektivnog sistema bezbjednosti sa takvim izazovima ćemo se lakše nositi", ocjenio je Darmanović.
Govoreći o reakcijama EU i NATO na te događaje Darmanović je rekao da su crnogorski partneri prvo i sami bili zatečeni, kao i cijela crnogorska javnost, ali da Crna Gora, pošto im je predočeno činjenično stanje, u rasvjetljavanju čitavog slučaja i opsežnoj istrazi koja se još uvijek vodi, ima njihovu značajnu podršku i pomoć.
Vanparlamentarno djelovanje opozicije
Odgovarajući na pitanje o podršci srpskim i ruskim nacionalistima u Crnoj Gori, prije svega među nekim čelnicima opozicije, crnogorski šef diplomatije je kazao da je državni tužilac proširio istragu na neke od čelnika Demokratskog fronta, iznoseći sumnju da su bili umiješani u cijeli scenario državnog udara i da je on pripreman u njihovu korist. Dodao je da će sudski proces pokazati je li ova sumnja bila osnovana.
Darmanović takođe ističe da opozicija od 16. oktobra nije ušla u parlament, već ga bojkotuje, uprkos izvještaju međunarodnih organizacija i institucija, poput OESS-a i Savjeta Evrope, o tome da su izbori sprovedeni na legalan i legitiman način i da se radilo o slobodnim i poštenim izborima.
"Postoji i niz preporuka o tome dase izborni ambijent može poboljšati", kaže Darmanović dodajući da ih vlada prihvata kao dobrodošle i "spremna je da ih implementirati".
Ali crnogorska opozicija, navodi Darmanović, ostala je usamljena u osporavanju legalnosti i legitimnosti oktobarskih izbora, pri čemu opozicione stranke nisu dosljedne, jer su bez problema preuzele vlast i formirale gradske uprave u opštinama (Budva, Kotor) gdje su pobijedile, a bojkotovale vlast na nacionalnom nivou na kojem su izgubile.
"EU i SAD odbacuju politiku bojkota i traže od opozicije povratak uobičajenim formama djelovanja u demokratskom sistemu odnosno povratak u parlament", ističe Darmanović, a situacijom nisu zadovoljni ni crnogorska vlada i parlamentarna većina, koje smatraju da politička zategnutost ne donosi nikome ništa dobro.
Crnogorski ministar istakao je da Crna Gora cijeni konstruktivan stav Srbije u rasvjetljavanju pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, kada je uhapšena i grupa srbijanskih državljana.
Dodaje da je i kasnije nastavljena komunikacija između nadležnih policijskih službi, tužilaštava i ministarstava pravosuđa, te da su u prvom periodu istrage premijer Srbije Aleksandar Vučić i srbijanska vlada pružili veliku pomoć crnogorskim službama s obzirom da je teritorija njihove zemlje bio zloupotrijebljen za pripremu akcija.
Darmanović ističe da, uporedno sa težnjom za ulazak u članstvo EU i NATO, crnogorska spoljna politika izuzetnu važnost pridaje razvoju i jačanju dobrosusjedskih odnosa i sveukupnoj regionalnoj stabilnosti i prosperitetu.
Bonus video:
