Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o predlogu zaključaka povodom afere "Koverta", biće održana 21. februara.
Prvu vanrednu sjednicu u ovoj godini zakazao je predsjednik parlamenta Ivan Brajović na osnovu zahtjeva 28 opozicionih poslanika.
U predloženim zaključcima se navodi da Skupština zahtijeva od nadležnih državnih organa da, cijeneći sistemske posljedice optužbi u slučaju "Koverta", proritetno ispitaju navode i materijalne dokaze koje je javnosti predočio Duško Knežević i o tome u najkraćem roku obavijeste parlament.
"Skupština posebno poziva Tužilaštvo da nastavi sa istragom u ovom slučaju kako bi se u daljem postupku konačno utvrdilo ko su akteri ovog teškog krivičnog djela, o čemu već postoji osnovana sumnja na osnovu snimaka o kojima je javnost upoznata", kaže se u opozicionim zaključcima.
Skupština konstatuje, kako se navodi, da su posljednja dešavanja oko afere "Koverta", u kojoj učestvuje državni vrh, dodatno produbila nepovjerenje u izborni proces i nedvosmisleno pokazala da u ovom trenutku nema uslova za fer i slobodne izbore.
"Skupština konstatuje da Crna Gora, nažalost, postaje sve više prepoznata po izbornim aferama i političkoj korupciji koje su eksplicitno navođene u dosadašnjim izvještajima i dokumentima EU (afera Snimak, kupovina ličnih karata za potrebe DPS…), koje nemaju politički i sudski epilog. Ta činjenica ozbiljno ugrožava evropske integracije naše države prijeteći da čak zaustavi naš put prema EU", navodi se u predloženim zaključcima.
Skupština ohrabruje nastavak aktivnosti Tužilaštva u ispitivanju zakonitosti rada Atlas banke i Centralne banke posebno u dijelu ostvarivanja njene uloge u kontroli banaka.
U obrazloženju se navodi da stepen društvene opasnosti i sistemski značaj nezakonitosti na koje je Knežević ukazao, kao i posljedice koje bi eventualno potvrđivanje njegovih navoda imalo, upućuje na prioritetno postupanje nadležnih državnih organa u ovom slučaju.
"Cijenimo da višednevno ćutanje nadležnih institucija ili njihovo neadekvatno reagovanje, sa jasnim elementima selektivnosti u pristupu, ukazuje na problem „zarobljene države“, kako nas EU opisuje u strategiji iz 2018. godine, čime se jasno implicira da institucije ne izvršavaju do kraja svoju ustavnu ulogu", navodi opozicija.
Ocjenjuje se da nadležni organi, prije svega Tužilaštvo, treba javnosti da daju odgovore zbog čega se u slučajevima od par stotina eura postupalo ažurno i uz mjere lišenja slobode, dok u slučajevima od više stotina hiljada eura, kada dokazi upućuju na nezakonite radnje predstavnika vlasti, takva reakcija izostaje.
"Pored objavljenih snimaka koji jasno upućuju na nezakonito finansiranje partije na vlasti, dobili smo i potvrdu tih nezakonitosti sa najviše partijske adrese, pa nadležni treba hitno da daju odgovor kako možemo imati fer izbore ako se milioni eura nezakonito upumpavaju partiji na vlasti i da se to formalno pravda falsifikovanim izvještajima", kaže se u obrazloženju predloženih zaključaka.
Podsjeća se da EU u svakom izvještaju od 2012. godine insistira na epilogu afere „Snimak“, pa je jasno, kako se navodi, koliko će i afera „Koverta“ uticati na poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija .
"Zbog toga je ustavna, politička i demokratska obaveza Skupštine, kao najvišeg zakonodavnog doma, da cijeneći značaj navedene teme o njoj iskaže svoj stav i time preuzme odgovornost koja se od parlamenta, kao predstavnika svih građana, u svakom demokratskom društvu očekuje", navodi se u obrazloženju.
Bonus video:
