Sukoba u parlamentu bilo je i ranije, i svi oni su zaboravljeni, kao što će se zaboraviti i posljednji sukob poslanika Demokratskog fronta sa kolegama poslanicima, kazao je nekadašnji poslanik DPS-a Aleksandar Đurišić.
Direktorka Politikon mreže Jovana Marović, ipak kaže da je svijest o poštovanju institucija bila razvijenija na samom početku parlamentarizma, jer su i verbalne polemike uvijek bile kontrolisane.
Poslanici DF-a u srijedu su, nakon što su predstavnici vladajuće većine ukinuli imunitet Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću napali kolege iz DPS-a. U nizu incidenata u holu parlamenta, poslanici DF-a su kolegama iz DPS-a prijetili, vrijeđali ih, a došlo je i do manjih fizičkih incidenata. Knežević je tada poslaniku DPS-a Luiđu Škrelji poručio "da će mu prebiti i drugu nogu", Miodraga Vukovića vrijeđao nazivajući ga "ološom", Milutin Đukanović je poslaniku SD Vujici Lazoviću poručio "da će ga udaviti, dok je Milun Zogović poslanike DPS-a nazvao "smrdama ustaškim".
Posljednji sukob u parlamentu samo je jedan u nizu koji su se desili u posljednjih nekoliko godina. Bivši premijer Milo Đukanović 2013. godine je tokom premijerskog sata poslanika Dritana Abazovića nazvao "bitangom", poručivši mu pritom "sjedi dolje" i pozivajući ga na fizički sukob. Tokom sjednice radne grupe koja je pisala izborne zakone, poslanik DPS-a Predrag Sekulić pokušao je da se fizički obračuna sa Goranom Danilovićem, ali su drugi poslanici spriječili tuču.
Bivši poslanik DPS-a Zoran Vukčević prijetio je Mladenu Bojaniću tokom sjednice Odbora za ekonomiju "da će mu okinuti glavu" ako ga još jednom pomene, a kasnije se pravdao da te riječi nije uputio Bojaniću, već da je bio nervozan i da je to rekao predsjedavajućem, poslaniku SNP-a Aleksandru Damjanoviću.
Prošle godine umalo je došlo do tuče kada je premijer Đukanović poslanicima DF-a, nakon što su u parlamentu skandirali "Milo lopove", rekao "bravo kreteni". Na Đukanovića su tada nasrtali Janko Vučinić, i tadašnji potpredsjednik Skupštine iz DF-a.
Oštre retorike u parlamentu bilo je i u vrijeme većih tenzija u društvu, tokom devedesetih, prednjačio je tadašnji poslanik Otadžbinske stranke Aćim Višnjić, poslanica DPS-a Ljubica Beba Džaković, a Đurišić podsjeća da je i tada bilo incidenata, koji se, kako kaže zaboravljaju.
"Događale su se te stvari i ranije. Bilo je incidenata čak i fizičkih i teških riječi. Ja ne bih nabrajao imena jer je dobro što se to zaboravlja, kao što će se i ovaj incident zaboraviti", rekao je Đurišić "Vijestima".
On je dodao da, ako se uzmu kriterijumi zapadnoevropskih i sjevernoameričkog parlamenta, činjenica je da se tamo to ne događa. "Isto tako je činjenica da se to u japanskom parlamentu događa, da je u jednoj godini, mislim, bilo preko 40 fizičkih sukoba, tako da za ovo naše možemo reći da je glađenje", rekao je Đurišić.
Marovićeva kaže da su sukobi u Skupštini nastavak produbljivanja političke krize koja traje već izvjesno vrijeme, a čiji se kraj ne nazire.
"Atmosfera permanentnog nezadovoljstva, zastrašivanja i etiketiranja, prenijela se, nažalost, i u skupštinsko zdanje. Iako smo neprimjerene scene gledali i ranije, situacija je posebno kulminirala u kontekstu epizode “državni udar” koja sve više polarizuje crnogorsko društvo i političku scenu dok izjave koje se daju ovim povodom od strane pojedinih političkih subjekata, kao i aktivnosti državnih organa na rasvjetljavanju događaja, ne doprinose smirivanju strasti i tenzija" kaže ona.
Marovićeva dodaje da je odgovornost u određenoj mjeri na svima, ali svakako nije ventil za bilo kakvo nasilno ponašanje.
"Zadatak poslanika je da poštuju instituciju i šalju pozitivnu sliku o zakonodavnom tijelu koje predstavljaju. Ta svijest je očigledno bila razvijenija na samom početku parlamentarizma, jer su i verbalne polemike uvijek bile kontrolisane. Neprimjerene akcije i vokabular nikako ne mogu biti opravdani, iako dio političkih partija smatra da na taj način dobija političke poene, jača svoju poziciju i ispunjava očekivanja svojih birača" kazala je Marovićeva.
Kodeks neefikasan, odgovornost praktikovati i bez njega
Marovićeva je kazala da je Etički kodeks poželjan mehanizam za definisanje odgovornog ponašanja narodnih poslanika. “Međutim, čak ni podnesene prijave o kršenju nisu doprinijele njegovom poštovanju, budući da se o njima nije ni raspravljalo. Istina je da bi poslanici trebalo, i bez definisane i pisane obaveze, da se odgovorno ponašaju prema građanima koji su ih izabrali", rekla je ona.
Kad se ugrozi sloboda, tada radi jezik
Đurišić je naveo da je, sa druge strane, pozadina nedavnih incidenata vjerovatno kompleksnija jer je, kako je rekao, ljudima tu ugrožena sloboda.
"Tako su oni to doživjeli. Sa druge strane je autoritet državnih institucija, sa treće strane osjećaj nezaštićenosti opozicije. Obično čovjek kojem je ugrožena sloboda, koji nema način da se zaštiti brani se jedinim mogućim sredstvom, jezikom. Sukob treba zaboraviti, kakav god bio, hajmo svi da doprinesemo da se to što prije zaboravi", rekao je Đurišić.
Bonus video:
