"POLITIKA PROŠIRENJA NIJE DOVEDENA U PITANJE"

Pejović: Ne sprovodimo reforme zbog Eu, nego zbog sebe i svojih građana

"Dio negativnog odnosa potiče i od straha od promjena koje integracija donosi, tako da je u tom dijelu razumljiv. Na nama je da integracijom i informisanjem javnosti radimo na tome da se prije svega svi upoznamo s procesom, a onda i sami procijenimo što je bolje za nas", poručio je Pejović
13 komentar(a)
Aleksandar Andrija Pejović, Foto: Savo Prelević
Aleksandar Andrija Pejović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 07.01.2017. 14:47h

Evropska unija (EU) biće usmjerena na prevazilaženje efekata unutrašnjih i vanjskih kriza, ocijenio je ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, dodajući da to neće dovesti u pitanje politiku proširenja i nastavak podrške državama regiona za bržu integraciju.

On je saglasan da aktuelna situacija i unutrašnje i vanjske prilike u EU ne idu na ruku politici proširenja, odnosno u prvi plan stavljaju rješavanje kriza i konsolidaciju EU.

"Iako poruke ne ohrabruju, važno je, nakon stupanja Hrvatske u članstvo, održati kontinuitet u procesu pristupanja, kvalitetnim sprovođenjem reformi i unapređenje imidža, kako država zapadnog Balkana pojedinačno, tako i regiona u cjelini", ocijenio je Pejović u intervjuu agenciji Mina.

Crna Gora u konačnom, kazao je on, ne sprovodi reforme zbog EU nego zbog sebe i svojih građana.

"Članstvo u EU je sredstvo koje pomaže da brže, kvalitetnije i bolje završimo potrebne reforme", poručio je Pejović i dodao da očekuje da će proširenje ostati na agendi EU.

On vjeruje da će u narednom periodu usmjerenost Unije biti na prevazilaženju efekata unutrašnjih i vanjskih kriza s kojima se suočava, »ali da to neće dovesti u pitanje politiku proširenja i nastavak podrške državama regiona za brže integrisanje u EU«.

Upitan da li nakon Bregzita može doći do pada povjerenja građana Crne Gore u EU, Pejović je odgovorio da su varijacije u pogledu stepena podrške procesu evropske integracije normalne, a na raspoloženje građana utiče više eksternih i unutrašnjih faktora.

"Kad je riječ o odluci građana Velike Britanije da napusti EU, vjerujem da ona nema većeg uticaja na podršku crnogorskih građana projektu evropske integracije. Odluka Velike Britanije o izlasku iz EU nije dovela do zamora od EU integracije u Crnoj Gori", smatra Pejović.

Naprotiv, dodao je on, i dalje se bilježi visoka, gotovo dvotrećinsku podršku javnosti za pristupanje EU.

"U posljednjem istraživanju je zabilježen rast podrške EU, što je kompatibilno s mnogim zemljama članicama EU, gdje je nakon odluke da Velika Britanija izađe, veoma poraslo pozitivno mišljenje o Uniji", rekao je Pejović.

On ne očekuje da će bojkot opozicije proizvesti negative reperkusije na tok procesa pristupanja EU.

"Reforme se odvijaju dobrim tempom i kvalitetom i država se stabilno i sigurno kreće prema evropskim standardima i kvalitetu života, što je najvažniji uslov za dalje napredovanje prema članstvu", ocijenio je Pejović.

On je podsjetio da su visoki predstavnici EU u više navrata ukazivali zabrinutost zbog nastavka bojkota parlamenta i uputili pozive opoziciji da političko djelovanje nastavi unutar institucija doprinoseći na taj način demokratskom funkcionisanju sistema.

Govoreći o procentima stanovništva koji podržavaju evropski put Crne Gore, Pejović je rekao da posljednje istraživanje CEDEM-a pokazuje da skoro dvije trećine građana, 63 posto, svoju budućnost vide u EU.

U odnosu na istraživanje iz juna 2016, to je rast od skoro dva odsto.

"Treba da budemo zadovoljni takvim rezultatima jer oni pokazuju da je podrška građana članstvu u Uniji stabilna. Evropska integracija je jedno od rijetkih pitanja gdje imamo politički i društveni konsenzus", smatra Pejović.

Kako je rekao, građani su sve više svjesni obaveza koje je potrebno sprovesti prije stupanja u članstvo, ali i mogućnosti i koristi koje će ono donijeti.

"Na temelju saznanja i očekivanja grade svoj stav prema ovom pitanju", kazao je Pejović.

On je naveo da rezultati istraživanja pokazuju kako građani percipiraju EU i ono što se radi kako bi im se približio proces pristupanja i koristi od budućeg članstva.

"Refome koje sprovodimo, propisi koje donosimo i standardi koje usvajamo i primjenjujemo su nešto što će odrediti njihov kvalitet života. Jednako važno jeste i to da građanima približimo proces, dostavljanjem tačnih, jasnih i pravovremenih informacija i da se postaramo da oni postanu aktivni sudionici procesa, a ne samo njegovi pasivni konzumenti", poručio je Pejović.

Upravo se to, dodao je, radi sprovođenjem Strategije informisanja, zajedno s brojnim partnerima.

»Rezultati istraživanja potvrđuju da smo u prethodnom periodu radili dobar posao. Zato ćemo nastaviti jednako posvećeno, osluškujući pitanja, nedoumice, potrebe i očekivanja građana u vezi s pristupanjem Crne Gore EU«, poručio je Pejović.

Prema posljednjem istraživanju 24,6 odsto građana smatra da Crna Gora ne bi trebalo da bude članica EU.

"Ovo je konstanta i ovaj broj od oko 20 posto negativnog stava prema EU imamo otkako bilježimo mišljenje javnosti o Uniji. Uvjeren sam da je to normalno, da ne bi ni valjalo da imamo stopostotno razmišljanje o bilo kojoj temi, a često to i kažem, dobro je da imamo različite stavove kako bismo vodili dijalog i objasnili dobre strane integracije", kazao je Pejović.

Prema njegovom mišljenju, razlozi tog prije negativnog stava, nego klasičnog skepticizma, mogu se naći, kako u domaćim odnosima, tako i u unutrašnjim problemima u funkcionisanju EU koje su građani zapazili. »Tu je i ekonomska i migrantska kriza i porast terorizma koji čine da je Unija manje atraktivna u očima građana".

"Dio negativnog odnosa potiče i od straha od promjena koje integracija donosi, tako da je u tom dijelu razumljiv. Na nama je da integracijom i informisanjem javnosti radimo na tome da se prije svega svi upoznamo s procesom, a onda i sami procijenimo što je bolje za nas«, poručio je Pejović.

Prema riječima Pejovića, ima razloga za zadovoljstvo kada je u pitanju napredak Crne Gore na putu ka članstvu ka EU.

"Sam integracijski rezultat koji je Crna Gora, ostvarila u nepunih pet godina pristupnih pregovora i koji se ogleda u 26 otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena i preostalih sedam koja su spremna ili veoma blizu postizanja unutrašnje spremnosti za otvaranje", kazao je Pejović.

Kako je rekao, bilježi se i niz poglavlja u kojima su ispunjena završna mjerila.

"Više od ovih, ohrabrujućih brojki i dobre dinamike napredovanja, raduje činjenica što smo proteklih godina sproveli opsežne reforme u svim oblastima, i što su nova zakonodavna i institucionalna rješenja već počela davati rezultate u praksi. Vjerujem da smo danas u mnogim oblastima mnogo bliži evropskim standardima i nadam se da to građani osjećaju u svakodnevnom životu", rekao je Pejović.

I pored dobrih rezultata, dodao je, postoji potreba za stalnim unapređivanjem stanja u svim oblastima kako bi se reformski procesi zaokružili i pregovarački proces uspješno priveo kraju.

"Novu Vladu očekuje dalji rad u oblasti vladavine prava gdje je potrebno finalizovati mjere i aktivnosti iz akcionih planova za 23. i 24. poglavlje, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i unapređenja temeljnih prava, posebno slobode izražavanja", naveo je Pejović.

Takođe, dodao je on, očekuje se dalje reformisanje i izgradnja profesionalne i moderne javne uprave.

"U oblasti ekonomije, novim programom ekonomskih reformi, radićemo na poboljšanju stanja i, posebno na prevazilaženju izazova koje je registrovao i ovogodišnji Izvještaj EK, prije svega u dijelu stabilizacije i smanjenja javnog duga, daljeg usklađivanja obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, aktivnostima i mjerama koje će voditi daljem rastu investicija, malih i srednjih preduzeća i povećanju ukupne ekonomske aktivnosti", poručio je Pejović.

Prema njegovim riječima, nastavlja se s radom u 33 pregovaračka poglavlja u pravcu uspješnog privođenja kraju procesa otvaranja preostalih sedam poglavlja i ulaska u novu fazu odnosa s EU u kojoj ćemo raditi na privremenom zatvaranju poglavlja i temeljitijoj pripremi za stupanje u članstvo.

Pejović očekuje da će se u 2017. nastaviti s dobrom dinamikom u otvaranju poglavlja, »posebno imajući u vidu da smo u većini od preostalih poglavlja ispunili potrebne uslove za njihovo otvaranje«.

Tu se, precizirao je on, misli na poglavlja 1. Slobodno kretanje robe, 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i 27. Životna sredina.

"Kada je riječ o poglavlju koje se odnosi na životnu sredinu, podsjetiću da je uslov za njegovo otvaranje bio usvajanje strategije odnosno vizije kako ćemo tretirati ovu oblast kroz pregovarački proces, što smo mi ispunili u julu 2016. Kroz ovaj sveobuhvatni dokument smo definisali obaveze koje je potrebno sprovesti do stupanja u članstvo", rekao je Pejović.

On očekuje da će 2017. biti godina kada će se krenuti s procesom privremenog zatvaranja poglavlja i ulaska u jednu suštinski novu i sadržajniju fazu odnosa s EU.

On je pojasnio da se politika EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena ogleda u stvaranju boljih standarda i uslova života i očuvanja biodiverziteta putem efikasnog iskorištavanja resursa i zaštite životne sredine za sadašnje i buduće generacije.

"Poboljšanjem sistema monitoringa koji zahtijevaju evropski standardi u svakom trenutku ćemo biti sigurni da je voda koju koristimo za piće i za kupanje ispravna. Takođe, svako industrijsko postrojenje će morati imati filtere kako se vazduh ne bi zagađivao", precizirao je Pejović.

Prema njegovim riječima, pametno korištenje prirodnih resursa će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje ekonomske koristi.

"Spaljivanjem otpada može da se proizvodi električna energija, a selektovanjem i recikliranjem otpada štitimo životnu sredinu i ponovo koristimo isti proizvod čime ostvarujemo ekonomsku dobit. U EU 37 odsto otpada završi na odlagalištima, upravljanje otpadom i recikliranje posao je vrijedan 137 milijardi eura godišnje, što čini 1,1 posto BDP-a Unije, a taj sektor zapošljava dva miliona ljudi", kazao je Pejović.

U narednom periodu, dodao je, očekuju se brojne i veoma finansijski zahtjevne reforme u toj oblasti.

"U oblasti voda, u toku je izgradnja postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u mnogim opštinama, kao i izgradnja infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava. U oblasti otpada, osim uspostavljanja sistema njegovog tretmana, kao veoma važno pitanje se nameće sanacija neuređenih odlagališta", kazao je Pejović.

On je najavio, u pravcu zaštite biljnih i životinjskih vrsta i upravljanja zaštićenim područjima prirode, uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000.

"Ovdje spada i područje ulcinjske Solane koje je jedinstveno ne samo u Evropi nego i u svijetu. Tokom proteklog perioda su pokrenute brojne aktivnosti usmjerene na zaštitu biodiverziteta na području Solane", rekao je Pejović.

Prema njegovim riječima, Vlada je povećala subvencije Javnom preduzeću „Nacionalni parkovi Crne Gore“, a značajan dio tog novca će biti opredijeljen za upravljanje Ulcinjskom solanom, obnavljanje infrastrukture i saniranje pumpi na solani.

"Ministarstvo održivog razvoja i turizma radi na projektu čiji je cilj uspostavljanje adekvatnog modela za zaštitu i održivo upravljanje ovim područjem u budućnosti i valorizaciju njegovog okruženja", naveo je Pejović.