Iako je u dosadašnjoj karijeri ekonomiju uglavnom zaobilazio, politička i ekonomska računica mogle bi biti glavne preokupacije Duška Markovića u narednoj godini. Ako je suditi po početku mandata, novi premijer će u 2017. godini morati da se suoči sa zaostavštinom prethodnika i pokaže da li je kadar da popuni političke i ekonomske rupe koje mu je partijski šef ostavio. Dok bude tražio načine da popuni sve prazniju državnu kasu, Marković će morati da pokaže i politički takt kako bi opoziciju vratio u Skupštinu i smanjio tenzije. Ukoliko to ne uspije, u slučaju novog stezanja kaiša, rizikuje da mu opozicionari sa ulice politički kanališu socijalne tenzije.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk smatra da će upravljanje finansijama biti ključni izazov Vlade u narednoj godini.
“Ne bi me iznenadilo da se tokom godine još jednom otvori pitanje državnog budžeta. U političkoj ravni, ključni izazov za vladu predstavlja odnos sa opozicijom, NVO i medijima. Prvi izazov će biti povratak opozicije u parlament i tu će premijer morati da ponudi iskren dijalog i konkretne ustupke, umjesto praznih poziva i pritisaka“, smatra Muk.
Sudeći po prvim reakcijama na Vladine mjere štednje i štrajkovima sa kojima je počeo mandat, premijer će morati u drugi plan da stavi obećanja o prevazilaženju unutrašnjih podjela. Zbog namjere da manjak u kasi naredne godine podmiri sa 445 miliona eura bankarskih pozajmnica, odluke o ukidaju dječijeg dodatka i smanjenju naknada za majke mogle bi biti prve nepopularne mjere Markovićevog kabineta, što će samo pojačati nezadovoljstvo javnosti. Sposobnost da nađe kompromis premijer će morati da pokaže prije rebalansa budžeta, kada će novo stezanje kaiša teško objasniti tvrdnjama da vladine mjere kritikuju demagozi. Da bi spriječili političko kanalisanje narodnog nezadovoljstva, u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) moraće da iznjedre novog Svetozara Marovića kako bi političkim lukavstvom vratili opoziciju u parlament. Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević smatra da će, u suprotnom, vlast teško objasniti kvalitet reformi o kojima odlučuje prepolovljen parlament.
“Ma koliko se vladajuća struktura pretvarala da je ne dotiče bojkot, on ima učinka. Ukoliko Vlada hoće da se postavi odgovorno, kao servis svih građana, neophodno je napraviti kompromis sa opozicijom, koji bi uključivao i dogovor o terminu za prijevremene izbore”, smatra Uljarević.
Iako je Marković najavio da na izbore ne planira prije 2020. godine ali da je spreman da razgovara, izvjesnije je da će parlamentarnu krizu riješavati gurenjem vrućeg krompira u ruke opozicionara. Da ta taktika daje rezultate pokazuju dešavanja u Kotoru, gdje bi eventualno ponavljanje izbora sahranilo opoziciono jedinstvo, već načeto unutrašnjim prestrojavanjima u nekim od partija. Odnose u opoziciji poremetiće i glasanje o učlanjenju u NATO, koje se očekuje sredinom godine. Mada u uticajnim ambasadama očekuju skupštinsko izašnjavanje o članstvu, ne treba isključiti mogućnost da se o tome odlučuje na referendumu, što bi relaksiralo odnose sa Moskvom. Podsjećajući da su u DPS-u tvrdili da referendum o NATO-u nije potreban, Uljarevićeva smatra da odluka o učlanjenju ipak ne bi trebala da poljulja opoziciju.
“Odluka o učlanjenju ne mora biti linija razdora u opoziciji, ukoliko postoji saglasnost oko drugih pitanja i iskrena volja za saradnjom. Opozicija je raznorodna i to je normalno, ali to znači i da mora postojati poštovanje za te razlike dok god one ne ugrožavaju vitalne interese države”, smatra ona, dok Muk navodi da opozicija mora imati strategiju prije izjašnjavanja. Današnje opoziciono kakvo takvo jedinstvo nije nastalo na osnovama jedinstvenog odnosa prema članstvu u NATO-o, već na osnovu jedinstvenog odnosa prema DPS-u i izbornim manipulacijama. Zato se na pitanju za i protiv NATO-a, opoziciona saradnja i ne treba problematizovati, iako će vlast to pokušavati da uradi“, smatra Muk.
Lokalni izbori test za opoziciju i odmjeravanje snaga u vlasti
Iako će lokalni izbori u Nikšiću biti prvi test za opoziciono jedinstvo i Markovićev autoritet u partiji, ozbiljno odmjeravanje treba očekivati na jesen kada se očekuju izbori na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici. Premijer će u rodnom Mojkovcu i prijestonici morati da se pokaže kao dostojan naslijednik Đukanoviću, iako mu na ruku neće ići nezadovoljstvo bivših ministara zbog podjele funkcija. Izbori u Petnjici i na Cetinju biće prilika DPS-u za odmjeravanje snaga sa koalicionim partnerima, koji su povećali apetite ulaskom u vlast.
Muk smatra da lokalne izbore opozicija treba da iskoristi za testiranje modela saradnje. “Opozicija izbore može iskoristiti kao mogućnost da proba nove metode političkog djelovanja i saradnje, tamo gdje to ima smisla i gdje ima pozitivan sinergijski efekat. Nema razloga da se ustručavaju zajedničkog nastupa na lokalnom nivou, gdje ne igraju značajnu ulogu velika politička, ideološka i identitetska pitanja“, tvrdi on.
Bez problema sa Đukanovićem, jer razumije gdje su granice
Muk ne očekuje konfrontaciju Markovića sa Milom Đukanovićem iako će dio opozicione javnosti to očekivati i ohrabrivati. Đukanović je nakon povlačenja rekao da ostaje u politici na čelu DPS-a.
“Ne vjerujem da će biti potrebe za javnim disciplinovanjem Markovića. On zna koja su ograničenja njegove pozicije, sve dok je Đukanović šef vladajuće partije. Marković zna o kojim pitanjima je potrebno da se konsultuje unutar partije, kao što je upoznat sa iskustvom saradnje ranijih predsjednika vlade sa Đukanovićem”, smatra Muk, dok Uljarevićeva navodi da premijer ima problem sa autentičnošću Vlade. Uljarevićeva navodi da Marković ne pokazuje volju za reforme i dijalog već nasatavlja sa diskreditacijom opozicije, kritički orijentisanih NVO i medija.
“To nije obećavajući početak uz izazove koji se odnose na vrlo lošu ekonomsku situaciju i izostanak rezultata u borbi protiv korupcije”, tvrdi ona.
Bonus video:
