EK: Otvoriti pregovore sa Crnom Gorom u junu - Vijesti.me
PROLJEĆNI IZVJEŠTAJ

EK: Otvoriti pregovore sa Crnom Gorom u junu

Proljećni izvještaj analizirao je napredak Crne Gore u sedam ključnih prioriteta od prošlogodišnjeg Izvještaja o napretku, koji je objavljen u oktobru, do danas

Evropska komisija sjutra prezentuje izvještaj o napretku reformi u Crnoj Gori, koji je napravila na zahtijev Savjeta iz decembra 2011. i u kojem čvrsto preporučuje zemljama članicama da otvore pregovore u junu.

"Komisija u potpunosti stoji iza svojih procjena“, rekao je evropski diplomata i rekao da očekuje otvaranje pregovora Evropske unije sa Crnom Gorom.

Osnovni ton Izvještaja, koji pokriva napredak u sedam prioriteta je pozitivan. Ako se detaljno čita, kao uputa i putokaz što bi se dalje trebalo da preduzme, može se naći desetine signala , a činjenica da su oni rečeni uvijenim diplomatskim jezikom, ne znači da u Briselu nisu detaljno razrađeni.

Ali, činjenica jest da ovaj izvještaj pokazuje napredak i od prošlog Izvještaja o napretku, ali, što je još važnije – od decembra, od kad se ponovo dao naglasak na sedam prioriteta.

"Evropska komisija smatra da je Crna Gora postigla zadovoljavajući nivo usaglašenosti sa kriterijumima za članstvo, osobito sa kopenhaškim političkim kriterijumima i da je spremna da započne pristupne pregovore“, stoji u Izvještaju i nastavlja se da je postignut „daljnji napredak u primjeni reformi na polju vladavine prava i temeljnih sloboda, uključivo borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala“.

Svi očekuju zeleno svjetlo

Ovaj izvještaj, koji je kolegijum komesara Evropske komisije usvojio na sjednici u Strasburu, sjutra će zvanično dobiti i zemlje članice, i tada počinje diskusija, koja će se, smatraju svi, sigurno završiti zelenim svjetlom za Crnu Goru.

U Izvještaju stoji da će za vrijeme pristupnih pregovora, Evropska komisija nastaviće da posvećuje posebnu pažnju vladavini prava, a specijalno borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i da se u tome osigura solidna lista rezultata, stoji u Izvještaju.

Najavljuje se da će Komisija koristiti sve raspoložive „mehanizme“ u svim fazama pristupnog procesa, „kako bi se omogućili da se reforme čvrsto prime i obezbijedi pažljiva kontrola kako se primjenjuju“.

Borba sa organizovanim kriminalom najbolje ocijenjena

Akcijski plan Vlade o suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije napreduje, stoji u izvještaju.

U paragrafu koji se bavi organizovanim kriminalom, takođe se ocjenuje da je „postignut napredak“

"U svemu, postignut je napredatk na polju borbe protiv korupcije. Započela je primjena nedavno usvojenih zakona u ključnim područjima finansiranja političkih partija, prevenciji sukoba interesa, i javnog tužilaštva, ali mora biti odlučnija. Primjeri novih istraga korupcije na visokom nivou pokazuju da su preduzeti koraci u tom pravcu, mada broj konačnih presuda kao i korupcijskih afera u kojima je provedena konfiskacija imovine ostaje relativno nizak“.

„Dodatno treba da se ojača saradnja između policije i tužilaštva, sa time da se naglasi vodeća uloga tužilaštva, u skladu sa novim zakonom o krivičnom postupku“.

U paragrafu koji se bavi organizovanim kriminalom, takođe se ocjenuje da je „postignut napredak“.

Ovo vrlo važno poglavlje je ujedno i najbolje ocijenjeno.

"Poboljšana je međunarodna saradnja, a policijske operacije rezultirale su zapljenom droge i imovine kriminalaca. Uprkos tome, glavni razlog zabrinutosti ostaje trgovina drogom, pošto se zemlja nalazi na krijumčarskoj ruti u i iz Evropske unije. Pravni okvir je bolji, ali ostaje da se kontroliše kako se primjenjuje“ zaključuje Evropska komisija.

Krijumčarska ruta trgovine drogom nije zaboravljena

Iako je ovo vrlo dobra ocjena, u svakom od procjena napretka određenog prioriteta, može da se vidi i doprinos pojedinih zemalja članica ovoj analizi. Tako je Holandija specijalno insistirala na tome da se još jednom naglasi da se Crna Gora nalazi na krijumčarskoj ruti trgovine drogom i time najavila na šta će ubuduće polagati specijalnu pažnju.

U pluseve se broji što „visoki funkcioneri nastoje da promovišu bezbjednost medija, osuđuju napade na novinare i podstiču istragu o takvim slučajevima.“

Naredno poglavlje je Antidiskriminacijska politika, raseljena lica, Roma, Aškalija i Egipćana. „Primjećen je izvjestan napredak, na polju borbe protiv diskriminacije, legalizovanu statusa raseljenih lica kao i obezbjeđivanju prava Roma, Aškalija i Egipćana, ali potrebno je raditi na jačanju institucija koje prate i provode zaštitu ljudskih prava, kao i borbu protiv diskrimancije“, i ta lica treba kvalitetno uključiti u život šire zajednice.

Poglavlje Sloboda govora i sloboda okupljanja i udruživanja, upozorava pravosuđe u Crnoj Gori da „neki noviji i stariji slučajevi nasilja protiv novinara nisu istraženi i riješeni, uključujući i fizički napad na novinarku u martu 2012“.

Ukupno gledajući, došlo je do „određenog napretka“ u slobodi medija i dobrog napretka na polju saradnje sa organizacijama civilnog društva, stoji u ukupnoj ocjeni.

U pluseve se broji što „visoki funkcioneri nastoje da promovišu bezbjednost medija, osuđuju napade na novinare i podstiču istragu o takvim slučajevima.“

Poboljšanju stanja doprinijela je dekriminalizacija klevete, i obučavanje sudija sa specijalnim naglaskom na pravo slobode govora povezanih sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

„Ali, u nekim starijim slučajevima klevete, neplaćena kazna pretvorena je u zatvorsku kaznu. Ovo mora da se usaglasi sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava, kako ne bi u takvim slučajevima dolazilo do zatvorske kazne“ .

Sloboda medija najslabija tačka

Kritike se upućuju javnom servisu za kojeg se konstatuje da je u procesu reformi kojima je cilj modernizacija i samoodrživost. Ali, manjak finansija i kapaciteta moglo bi da potkopa funkcionisanje medija, kao i dva regulatorna tijela. „Nedavni amandmani na zakon o elektronskim medijima rizikuju nezavisnost regulatora audiovizualnih medija, a manjak sredstava budi zabrinutost. „Profesionalnost i nezavisnost javnog servisa još nije dostignuta“.

Sloboda medija, kao i poglavlje koje se odnosi na javnu administraciju, najslabije su prošli u izvještaju Evropske komisije

Saradnja sa organizacijama civilnog društva se pohvaljuje, opisuje kao dodatno ojačana, i upućuje se da se nastavi u tom smjeru.

Sloboda medija, kao i poglavlje koje se odnosi na javnu administraciju, najslabije su prošli u izvještaju Evropske komisije. Za javnu upravu se navodi da je došlo do daljnjeg napredka, ali se naglašava da treba da se dovrši reorganizacija, a specijalno treba ojačati da zapošljavanje novih kadrova budi zakonski regulisano i uredno.

Za to treba ojačati nadležne institucije kao i administrativnu proceduru.

„Daljni napredak „ zabilježen je i na području sudske reforme. Pohvaljuje se transparentnost oko objavljivanja sudskih presuda, a smanjio se i broj neriješenih slučajeva, a uveden je i novi sistem kako bi se poboljšala efikasnost sudstva. Rješavanje građanskih parnica, međutim, ostaje slabo, a mreža sudova treba da se dalje racionalizuje. Takođe treba da se uspostavi jedinstveni sistem zapošljavanja za sudske pripravnike, a treba poboljšati sistem praćenja duljine sudskih postupaka i obučavanje kadrova.