Fali političke volje za vladavinu prava - Vijesti.me
BRISEL NEZADOVOLJAN UČINKOM U 23. I 24. POGLAVLJU

Fali političke volje za vladavinu prava

U izvještaju se navodi da je najveći stepen diskriminacije prisutan u oblasti zapošljavanja prema političkoj pripadnosti

Ivica Stanković, Milo Đukanović, Milivoje Katnić
Ivica Stanković, Milo Đukanović, Milivoje Katnić (Foto: Boris Pejović)

Nezavisne institucije u Crnoj Gori moraju biti zaštićene od bilo kakvog miješanja i podstaknute da u potpunosti koriste svoja ovlašćenja, ocijenjeno je u radnom izvještaju Evropske komisije (EK) o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24.

Navodi se da je sprovođenje akcionih planova dovelo do značajnog napretka u dijelu zakonodavne reforme i jačanja institucija, ali da su samo početni rezultati ostvareni u dijelu suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekim oblicima organizovanog kriminala.

U izvještaju se ističe i da su ograničeni rezultati ostvareni u oblastima poput zapljene imovine, pranja novca, rješavanja slučajeva napada na novinare i slobodu medija. U izvještaju se, između ostalog, ističe da je najveća diskriminacija primijećena u oblasti zapošljavanja.

"Čini se da je najveći stepen diskriminacije prisutan u oblasti zapošljavanja prema kriterijumu političke pripadnosti”, konstatuje se u nezvaničnom dokumentu EK. 

Poručuje se da će u narednom periodu biti ključno da država demonstrira jaču političku posvećenost reformama u oblasti vladavine prava i da ima ubjedljive rezultate, naročito u oblastima u kojima postoji zabrinutost. U izvještaju EK se od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) traži da se posebno posveti slučajevima ratnih zločina, i navodi da je od osam novih slučajeva koje tužilaštvo Milivoja Katnića istražuje od 2016, šest i dalje fazi izviđaja. 

"Crna Gora mora dodatno da unaprijedi svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine i da primijeni proaktivniji pristup kako bi efikasno istražila, gonila, sudila i kaznila ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima i da prioritizuje takve slučajeve”, navodi se i ističe da je do juna 2017. država platila 1,3 miliona odštete žrtvama i njihovim porodicama. 

U dijelu koji se odnosi na slučajeve korupcije na visokom nivou, piše da je uspostavljen početni bilans, ali da sada mora da se konsoliduje. Upozorava se da su, u toku godine, zabilježene četiri konačne i pravosnažne presude donijete na osnovu priznanja krivice, posebno ističući da je među njima i slučaj bivšeg predsjednika Državne zajednice SCG (Svetozara Marovića). 

"On još nije počeo da izdržava zatvorske kazne”, napominje se u nalazu.

Navodi se i da veliki broj okrivljenih koji su priznali krivicu izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti i konzistentnosti politike sankcionisanja. 

Kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, konstatuje se da rezultate SDT-a onemogućava značajan broj institucionalnih i pravnih prepreka.

"SDT još nema pristup bazama podataka crnogorskih institucija, iako ove mogu biti krucijalne za napredak u krivičnim istragama”, stoji u nalazu EK.

Navodi se i da proaktivne istrage SDT-a u oblasti organizovanog kriminala ostaju rijetke, dok je bolji slučaj sa istragama o visokoj korupciji. Upozorava se i da se finansijske istrage i dalje ne pokreću sistematski u slučajevima korupcije.

"Nedostatak vještina za finansijske istrage u policiji i tužilaštvu treba riješiti kao prioritet putem ciljane specijalizirane dugoročne obuke”, preporučuje Brisel.

Do sada pranje novca nije procesuirano kao zasebno djelo, piše u nalazu i dodaje da su u toku nekolike istrage, ali da nijedan slučaj nije bio pred sudom zadnjih godina. 

Kada je u pitanju borba protiv terorizma, rezultati su okarakterisani ograničenim, uz podsjećanje da SDT vodi preliminarne istrage u tri predmeta. Ističe se i da, prema podacima crnogorskih obavještajnih službi, nijesu prijavljeni novi odlasci na strana ratišta od početka 2016.

EK je konstatovala odlaganja u sprovođenju reformi u pravosuđu, a kao zabrinjavajuću istakla činjenicu da je sve veći broj zakona koji se osporavaju pred Ustavnim sudom. Navodi se i da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u cilju jačanja povjerenja javnosti, mora da osigura maksimalnu transparentnost, integritet, nepristrasnost i nezavisnost. 

U dokumentu piše da je Agencija u prvoj polovini 2017. pokrenula "samo sedam" ispitivanja o neobjašnjivom bogatstvu i da ni u jednom od tih slučajeva nije naišla na nepravilnosti. 

Podsjeća se da je prošle godine bilo 49 takvih ispitivanja. Ističe se i da se kod Zaštitnika ljudskih prava i sloboda može se primjetiti kontinuirano poboljšanje rada i veću vidljivost. Navodi se da su pojačane terenske aktivnosti i efikasnost i produktivnost u pogledu obrade primljenih žalbi i davanja preporuka.

Ograničeni rezultati u oblasti medija

Rezultati u oblasti slobode medija su i dalje ograničeni, konstatuje se u radnom dokumentu EK. 

"Moraju se nastaviti aktivnosti kako bi se rijesili stari slučajevi, uključujući i slučaj ubistva (Duška Jovanov ića ) iz 2004. Potrebno je identifikovati ne samo materijalne počinioce, već i one koji stoje iza napada, kao i nedostatke i kašnjenja u istragama koje nisu donijele rezultate. Od Vlade i relevantnih institucija se očekuje da pokažu nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije”, navodi se u izvještaju.

Konstatuje se i da se komisija koja se bavi napadima i dalje suočava sa p o te škoćama u dobijanju neograničenog pristupa spisima predmeta. Podsjeća se i da je novinar “Vijesti” Tufik Softić dobio 7.000 eura na ime odštete zbog neefikasne istrage u pokušaju ubistva.

Uz pohvale, EK traži da RTCG dodatno poboljša standarde o uređivačkoj nezavisnosti i profesionalizmu.

"Rukovodstvo RTCG-a i njegovi upravni organi moraju biti za štićenii od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska".