Hoće li suditi po savjesti ili linijom manjeg otpora - Vijesti.me
"STAV VRHOVNOG SUDA NEMA KARAKTER ZAKONA"

Hoće li suditi po savjesti ili linijom manjeg otpora

Možemo doći u situaciju da imamo dijametralno suprotnu sudsku praksu i to je za svaki pravni sistem jedan veliki rizik. A ovo liči na takvu situaciju, upozorava Sekulović

Možemo imati dijametralno suprotnu sudsku praksu: Sekulović
Možemo imati dijametralno suprotnu sudsku praksu: Sekulović (Foto: Boris Pejović)

Stav Vrhovnog suda da se ne mogu sudski osporavati odluke Skupštine Crne Gore nije obavezujući za sudije, ali bi mogao izazvati zabunu u pravosuđu, smatra advokat Sergej Sekulović. On je istakao da pravni stav Vrhovnog suda nema karakter opšteg pravnog akta koji bi bio obavezujući za stranke u postupku.

“Najjednostavnije rečeno po svojoj pravnoj prirodi stav Vrhovnog suda nema karakter zakona. Sudije koje postupaju u predmetima nisu obavezne da slijede načelni pravni stav Vrhovnog suda. On ima karakter preporuke i instrukcije, pri čemu sudije imaju slobodno sudijsko uvjerenje i mogu da sude onako kako oni misle da treba”, kazao je Sekulović.

Vrhovni sud je donio načelni stav prema kojem pred crnogorskim sudovima više neće moći da se osporavaju odluke Skupštine o izboru ili razrješenju javnih funkcionera, bez obzira da li su odluke poslanika zakonite ili ne. U načelnom stavu, koji je potpisala predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, navodi se da se odluka Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može pobijati u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izričito zakonom propisano. Skupština bira i smjenjuje funkcionere iz svoje nadležnosti, ali u zakonu piše da to može uraditi ako su prekršili zakon. U postupcima pred Skupštinom to nije utvrđivano, a ovim mišljenjem se onemogućuje sudovima da to utvrde.

Odluka dolazi nakon što su osnovni sudovi poništili nezakonite odluke Skupštine o smjeni Irene Radović sa mjesta viceguvernera Centralne banke, Vanje Ćalović Marković iz Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića iz Savjeta RTCG.

Sekulović smatra da to stvara problem strankama u postupku jer ako osnovni sudovi ponište odluke Skupštine, u reviziji postupka Vrhovni sud može da ih poništi. To bi moglo uticati na kasniju analizu učinka sudija čije presude padaju na višim sudskim instancama.

“Moralna je dilema pred sudijama da li da sude po sopstvenoj savjesti i pravnom znaju ili da idu linijom manjeg otpora i poštuju instrukcije Vrhovnog suda da im presude ne bi bile ukidane. Jer na taj način bi im indirektno bilo ograničeno napredovanje u karijeri”, kazao je Sekulović.

Iz Ministarstva pravde “Vijestima” nijesu komentarisali stav Vrhovnog suda, niti su odgovorili da li će on doprinijeti jačanju vladavine prava u Crnoj Gori. Ni iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori nijesu odgovorili da li u evropskoj praksi postoji slična zabrana sudske ocjene zakonodavnih odluka, niti su komentarisali stav Vrhovnog suda. Izostao je i stav Ustavnog suda, Udruženja sudija.

Na pitanje da li bi sada stranke trebalo direktno da se obraćaju Ustavnom sudu, Sekulović je kazao da stav Vrhovnog suda može dovesti do opasnih posljedica u 23. pregovaračkom poglavlju u kome se zahtijeva izjadnačavanje sudske prakse.

“Možemo doći u situaciju da imamo dijametralno suprotnu sudsku praksu i to je za svaki pravni sistem jedan veliki rizik. A ovo liči na takvu situaciju... Ustavni sud bi sada potencijalne nove tužbe mogao da tumači kao nedjelotvorna pravna sredstva, jer neće moći da daju efeketa ako sudovi budu poštovali načelni stav Vrhovnog suda. U toj varijanti Ustavni sud bi odbacivao ustavne žalbe kao preuranjene i upućivao stranke da idu redovnim pravnim putem”, kazao je on.

Sekulović smatra da stav Vrhovnog suda dovodi do pravne nesigurnosti građana.

“Trebalo je na početku da izađu sa jasnim pravnim stavom i da stranke imaju bar elementarnu pravnu izvjesnost oko sudbine sopstvenih pstupaka”, kazao je on.

Nije sveto pismo, ali jeste smjernica

Član Sudskog savjeta Dobrica Šljivančanin pitao je juče Medenicu kako komentariše Načelni pravni stav u vezi sa razrješenjem funkcionera i promjenu u kratkom roku.
Medenica je kazala da to nije njen, već stav Opšte sjednice i da ga ne bi mnogo komentarisala: “Dugo smo i dugo tražili iskustva po drugim pravnim jurisdikacijama, njihov način postupanja u ovakvim stvarima i nigdje nismo našli da akt vlasti ili akt vlada ispituju redovni sudovi. Jer te odluke nemaju obrazloženja, a sudovi se moraju, ispitujući osnovanost neke odluke baviti obrazloženjima. Ne znači da je sa ovim stavom onemogućena sudska zaštita strankama, jer sve što je iz izborne i ustavne nadležnosti, nadležan je Ustavni sud”.

Objasnila je da su redovni sudovi tu da utvrde tužbu za materijalnu ili nematerijalnu štetu, ističući da je to i obrazloženo u načelnom pravnom stavu. “Što se tiče stava Vrhovnog suda nikada nije donosio do sada, ali je bila jedna odluka ranije i zbog toga se nije čekalo da sud odluči odlukom, već da to uradi stavom. Stav nije sveto pismo već neka smjernica zbog kvaliteta pravde i jedinstva sudskih odluka”, rekla je Medenica.


Vidi sve komentare