U Crnoj Gori trenutno nema uslova za slobodne izbore, jer DPS nema rješenja za iste, ali ni argumentaciju za odbijanje rješenja opozicije, ocijenio je potpredsjednik Demokrata Dragan Krapović.
„U takvoj situaciji su odlučili da umjesto razmjene argumenata napišu svoj izborni zakonik, koji se, vjerovali ili ne, zove Zakon o slobodi vjeroispovijesti”, rekao je Krapović i intervjuu „Vijestima“ odgovarajući na pitanje da li, nakon kraha rada Odbora za izborno zakonodavstvo i brojnih afera, ima iluzija da se u izbornu trku ulazi pod fer uslovima. Smatra da je jedini način da se dođe do iole slobodnih izbora da se usvoji 16 zakonskih projekata koje su Demokrate kandidovale tokom rada u Odboru i da cijeli proces prati tehnička vlada.
Da li opozicija ima realne šanse da se takmiči sa DPS-om i njenim koalicionim partnerima koji imaju poluge vlasti i mnogo više novca, a afere ukazuju i da se služe raznim zloupotrebama?
Opozicija oduvijek trči nepoštenu i namještenu trku sa DPS-om. O tome svjedoče afere Snimak, Koverta i mnoge druge. Lično sam se 2016. u Budvi uvjerio u stepen organizovanosti i odlučnosti DPS-a da pokrade izbore. Pored svakog biračkog mjesta u Budvi je bio štab DPS-a koji je obezbjeđivala angažovana firma i ljudi licencirani za te poslove. Svaki štab je imao kovertu sa novcem, vjerovatno istu poput one koju je gospodin (Slavoljub) Stijepović stavio u džep na snimku, novcem kojim su se kupovali glasovi. Pošto su svi štabovi partija bili u zgradi Zavoda za izgradnju, gledali smo kako veliki broj ljudi ulazi u štab DPS po ono što im je obećano za glas. Čak su pojedini greškom kucali na vrata opozicionih partija tražeći da ih „isplate“ jer su glasali kako im je rečeno, za DPS. Tada smo prijavili sve policiji i tužilaštvu, međutim, ništa se nije desilo, saslušali su nas i one koje smo optužili, ali to je bilo sve. Sve su prijave odbačene, iako je za neke slučajeve bilo i na desetine konkretnih dokaza. Tako je to bilo u Budvi 2016, tako je to pune tri decenije, tako je, nažalost, i danas.
Da li se na vašim stranačkim organima pričalo o eventualnom učešću u raspravi o zakonu o vjerskim zajednicama, pozivale su vas i kolege iz DF-a da dođete u Skupštinu? Jeste li spremni na taj korak?
Oni, na koje se zakon odnosi su jasno rekli da takvom zakonskom projektu ne treba davati legitimitet raspravom u Skupštini. To nijesu riječi Alekse Bečića, već crkvenih velikodostojnika. Takve stavove ozbiljno treba razmotriti. Naravno, DPS mora povući zakon iz procedure, kojim se vodi specijalni politički rat protiv pravoslavaca, katolika i muslimana ili takav zakon odmah usaglasiti sa svim crkvama i vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. Priče da je u pitanju “odbrana finalne faze emancipacije Crne Gore” vrijeđaju inteligenciju svih u Crnoj Gori, a zvuče monotono i istrošeno, kao pokvarena ploča. Jasno je svima u Crnoj Gori, ali i šire svakako, o čemu se ovdje radi.
Kako ocjenjujete rad lokalne uprave u Budvi na čelu sa Markom Carevićem? Koje su glavne razlike u načinu upravljanja resursima opštine između Vas, dok ste bili predsjednik, i Carevića?
Vrlo je nezahvalno da ja ocjenjujem rad gospodina Carevića, jer je prirodno da budem subjektivan, ali sam siguran da će nam građani svima dati ocjenu koju zaslužujemo, pod uslovom da uopšte možemo doći do slobodnih izbora. Moram otvoreno reći da nisam ni najmanje impresioniran onim što je gospodin Carević uradio za ovih godinu dana kao predsjednik Opštine Budva.
Što se razlika tiče, smatram da smo poslije mnogo godina uspostavili funkcionisanje sistema u Opštini Budva. Za vrijeme mog mandata, Opština je poslije dugo vremena ponovo postala institucija od ugleda. Rezultat takvog rada i pristupa je da je Budva postala prepoznata po finansijskoj konsolidaciji, odgovornom i transparetnom upravljanju resursima, a ne po blokadama računa, aferama i hapšenjima. To je samo po sebi velika stvar. Gospodin Carević je imao mnogo bolju početnu poziciju nego ja, međutim i pored toga što je došao na uspostavljen sistem i punu kasu, sada imamo situaciju da je sistem, nažalost, ponovo skoro nepostojeći, organizacione jedinice nisu uvezane i koordinirane, procedure se ne poštuju prilikom donošenja odluka, demonstrira se neznanje i nevaspitanje, i, uopšte, odsustvo mjere. Ono što jeste dobro, je da je Opština i dalje finansijski stabilna, iako je to dijelom posljedica inercije, dakle - nastavak dobrog rada, a dijelom i zato što je Budva izuzetno ekonomski i turistički, dakle finansijski jako potentna destinacija.
U kojim slučajevima biste Vi drugačije postupili u odnosu na Carevića?
Ne bih o pojedinačnim slučajevima, nije mi namjera otvoriti polemiku, volim da pričam na nivou principa, a pojedinačne slučajeve koristim samo da bih dokazao tezu ili poentirao. Recimo, ne bih povukao punomoćje advokatu Goranu Rodiću jer će se to sigurno negativno odraziti na pravnu poziciju Opštine Budva u predmetima koji su mu povjereni. Vjerujem da je to svima jasno, tako da se postavlja pitanje motiva za takav jedan potez.
Smatrate li da će, uprkos razlikama, opstati koalicija u Budvi?
DF i DPS konstantno preglasavaju Demokrate u SO Budva, čak ne uspijevamo već mjesecima staviti pojedine odluke na dnevni red, jer nam se to ne dozvoljava glasovima DPS-a i DF-a. A Demokrate su najjači konstituent vlasti u Budvi, čak skoro duplo jači od DF-a u lokalnom parlamentu. Ispoštovali smo sve dogovore za ove tri godine. Kakva je to koalicija ako naši partneri sa DPS-om onemogućavaju da iznesemo stavove i komuniciramo iste prema građanima? Zbog svega toga mi smo, na lokalnim organima budvanskih Demokrata, donijeli odluku da prekinemo saradnju sa DF-om, tako da u ovom trenutku nemamo međupartijskih i koalicionih kontakata i sastanaka, naš odbornički klub funkcioniše potpuno samostalno i nema obavezu da se usaglašava sa DF-om. Tako će biti sve dok se oni ne vrate poštovanju Sporazuma o vršenju vlasti u Opštini Budva koji smo potpisali. Takođe, moram da naglasim da Demokrate neće povući nijedan potez koji bi omogućio DPS-u da lovi u mutnom i da političkom korupcijom ponovo stavi šapu na Budvu.
Da li je opravdan zahtjev glavne budvanske arhitektice Ana Samardžić da se usvoji set pravila kojima je predviđeno da se na pojedinim djelovima za trećinu umanji planirana izgradnja u Budvi?
Smatram da je predlog gospo]e Samardžić apsolutno opravdan i neophodan. Zna se na kojem je stanovištu Demokratska Crna Gora u Budvi po pitanju planiranja prostora. I gospodin Pejović, naš predsjednik Odbora, rekao je da je to, što se nas tiče, kucanje na otvorena vrata.
Glavna gradska arhitektica odbila je da izda saglasnost na novo idejno rješenje budućeg hotela sa pet zvjezdica „Mia Budva“, sa dvije kule od po 16 i 15 spratova i sada se čeka odluka Ministarstva održivog razvoja i turizma kojim koordinira Duško Marković. Šta mislite o novom predlogu turske kompanije i kakvu odluku Ministarstva očekujete?
Rješenja su gotovo identična, tako da očekujem da se postupajući organi odnesu identično prema njima, dakle - da gospoda ponovo budu odbijeni i u drugom stepenu. Na čelu MORT-a je sada gospodin Marković, i neki drugi ljudi su tamo na pozicijama odlučivanja, tako da ćemo sada vidjeti njih na djelu. Ono što brine nije u vezi sa arhitekturom i duhom Mediterana, već sa činjenicom da je riječ o veoma netransparentnom projektu, da je parcela prodata ili poklonjena odlukama OKG Budva, te da i pored naših upornih javnih poziva da se ispita porijeklo novca koji se ulaže, svi ćute, od nekadašnje Agencije i sada nadležne Uprave policije do Centralne banke. Prodaja zemljišta se godinama u javnosti vezuje za visoke funkcionere DPS-a, insajder Duško Knežević je to javno problematizovao i optužio jedan broj ljudi, a vjerujem da on zna dosta o cijeloj toj priči, jer smo se sastali početkom 2017. upravo u vezi sa tim projektom, kada mu je rečeno da nema podršku opštine.
SDT je ušao u prostorije njemačke kompanije WTE koja upravlja postrojenjem za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice i prijeti aktiviranjem garancija. Očekujete li da će SDT u ovom slučaju imati neke rezultate kako bi spriječilo aktiviranje garancija?
Odavno sam upoznat sa činjenicom da SDT istražuje posao sa EVN/WTE, dakle to nije slučaj od skoro. Što se tiče garancije ona je, koliko znam, bezuslovna i naplativa na prvi poziv i ukoliko to žele gospoda iz EVN/WTE, mogu je naplatiti svakako, nevezano za istragu koju SDT sprovodi. Jasno je da je cijeli posao tretmana otpadnih voda u Budvi kriminalan posao, i to je u jednom dijelu i pravosnažno presuđeno. Neću sada elaborirati cijelu priču jer to zahtijeva mnogo više prostora, reći ću samo da se WTE tako ponašao i radio u Njemačkoj ili Austriji, vjerujem da bi svi koji su uključeni odgovarali pred sudovima zbog toga. Ta će priča sigurno i dalje biti aktuelna pa se nadam da ću dobiti priliku da upoznam javnost sa mojim mišljenjem i saznanjima.
Odsustvo političke volje problem koji jedino mi možemo riješiti
Treba li građani da strahuju od naredne godine, najavljuje se nova ekonomska kriza, zaoštrava se društvena i politička situacija zbog izbora, a Evropa zaoštrava uslove za pristup novih članica?
Gledajući ukupnu situaciju, građani apsolutno imaju razloga za zebnju i strah u susret 2020, međutim, ja se ipak nadam da ćemo svi naći dovoljno mudrosti i takta da izađemo iz ove situacije. Sve političke krize se na kraju rješavaju izborima, tako da ni ova neće biti izuzetak, ali jeste pitanje koliko duboka može biti kriza i kolike će posljedice ostaviti prije nego bude riješena. Ogromnu odgovornost nosi DPS u ovom delikatnom trenutku i pred njima je vrlo jasan izbor: ili će povući odgovorne poteze, dakle povući Zakon o vjeroispovjesti, omogućiti usvajanje pravila za sprovođenje izbora i prihvatiti tehničku vladu ili će se, sasvim izvjesno, suočiti sa bojkotom izbora i produbljenjem političke, institucionalne i ekonomske krize u Crnoj Gori.
Što se tiče novog pristupa EU, vjerujem da je on izvjestan i da će biti neka vrsta kompilacije dva pristupa, dva non-papera, francuskog i devet zemalja EU koje su svoj Radni dokument objelodanile u decembru. Svakako, ishodište većine naših problema je u nedemokratskim, neslobodnim izborima i ako uspijemo za to da se izborimo, dobićemo vlast sa nespornim legitimitetom, a samim tim i političkom voljom da naše društvo i državu transformiše u demokratiju zapadnoevropskog tipa. Crna Gora je mala država i relativno lako prilagodljiv sistem i to nam je prednost u smislu pristupanja EU. Međutim, odsustvo političke volje je problem koji jedino mi možemo riješiti i, ako to uspijemo, malo stroža pravila neće biti problem za nas.
Šetalište u Petrovcu sraman slučaj
Da li ste od SDT-a uspjeli da dobijete informaciju u kojoj je fazi je predmet jedne od najvećih korupcionaških afera - izgradnji šetališta u Petrovcu?
Nemam informacija šta je SDT uradilo u vezi sa šetalištem u Petrovcu i u kojoj je fazi istraga. Poznata je činjenica da je metar kvadratni javnog WC-a na šetalištu u Petrovcu koštao građane izme]u dvije i tri hiljade eura, tako da vjerujem da je i neupućenima jasno o čemu se tu radi. Šta će biti, ne mogu da predvidim, međutim, moram reći da su građani i javnost opravdano zainteresovani za pravosudni epilog tog, slobodno ću reći, sramnog slučaja.
Bonus video:
