"Lobiranje neophodno zakonski definisati kao djelatnost"

„Lobiranje je imalo ključnu ulogu u formiranju demokratskog društva i dobija sve više na značaju“, poručila je Tanasijević
118 pregleda 0 komentar(a)
Skupština, poslanici, Foto: Boris Pejović
Skupština, poslanici, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 12.11.2014. 14:08h

Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu zakona o lobiranju, kojim je predviđena efikasnija kontrola aktivnosti pojedinaca ili interesnih grupa koje u tom postupku na nelegitiman način pokušavaju da ostvare Iične interese.

Direktorica Direktorata za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković kazala je da su predloženim zakonom, koji pripada setu antikorupcijskih, uređeni uslovi i načini lobiranja kako bi se izbjegle nedozvoljene radnje.

Ratković je pojasnila da lobiranje podrazumijeva uticaj na predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti u procesu izrade akata, imajući u vidu javni interes.

Branka Tanasijević iz Demokratske partije socijalista najavila je da će ta stranka podržati predloženo zakonsko rješenje.

Ona je podsjetila da je oblast lobiranja normativno uređena 2011. godine, a da je zakonom o lobiranju zaokružen set antikorupcijskih zakona koje je Crna Gora donijela poslednjih godina.

„Lobiranje je imalo ključnu ulogu u formiranju demokratskog društva i dobija sve više na značaju“, poručila je Tanasijević.

Ona je kazala da su prodloženim zakonom propisane aktivnosti koje se ne smatraju lobiranjem i da su njime predviđena jasna pravila ponašanja.

Tanasijević je ukazala da lobiranje dobija sve više na značaju i, kako smatra, neophodno ga je razdvojiti od drugih vidova uticaja na zakonodavni u politički život društva.

„Zato je lobiranje neophodno zakonski definisati kao djelatnost“, rekla je Tanasijević.

Poslanik Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder, kako je naveo, ne vidi razlog sporenja kada je donošenje zakona u pitanju.

On je podsjetio da je Zakon o toj oblasti postojao 2011. godine ali da ga je, zbog jasnijeg definisanja odredbi, bilo neophodno poboljšati na putu ka integracijama. „Razlozi za njegovo donošenje su jasni. Ovo je prilika za legalizaciju ovdašnje sklonosti za intervencijama, ali sad sa propisanim odgovornstiima i načinima”, rekao je Rastoder.

Tim aktom se, kazao je on, uređuje se lobiranje kao djelatnost . ““Lobista može biti fizičko lice, preduzetnik, privredno društvo i drugo pravno lice, poslovno udruženje i nevladina organizacija. Predlogom se uređuju uslovi za rad, taksativno se navode uslovi koje moraju uspuniti lica kako bi obavljali djelatnost”, kazao je Rastoder.

Prema njegovim riječima, za obavljanje lobiranja uslov je da osoba posjeduje serftifikat koji izdaje agencija za sprečavanje korpucije, koja tek treba da se formira, a da će, dok se to ne završi, tu djelatnost obavljati nadležna Uprava.

Milan Knežević iz Demokratskog fronta kazao je da danas ne donose zakon o lobiranju, već zakon o lobovanju. „Jer na ovaj način se pokušavaju lobovati sva dosadašnja zakonska rješenja, propisi, i činjenica da je zakon bio donesen i 2012. godine govore najbolje o tome kakve je benefite država imala od njega“. On je rekao da mnoge članice Evropske unije (EU) nemaju zakon o lobiranju, kao što su Njemačka, Norveška, Portugalija, Luksemburg, Letonija, Island, Italija ili Estonija.

„Nema ga ni Belgija, Grčka, Danska, ali šta je jedna Belgija ili Danska pri našoj Crnoj Gori koja za tri godine ima dva zakona o lobiranju“, kazao je Knežević.

On je upitao zašto je potreban zakon o lobiranju kad u Crnoj Gori i "ptice na grani" znaju kako se završavaju i realizuju poslovi.

Knežević je ocijenio da je vladi i vladajućem establišmentu sve ovo što danas pokušavaju da objasne i normiraju, njihova potreba da dosadašnje tokove funckionisanja i djelovanja zakonski uvedu u sistem privilegija.

„Uvijajući ga u evropsku oblandu, pozivajući se i na države koje nemaju taj zakon, a samo da od Skupštine napravite puku glasačku mašineriju. Ja na to ne pristajem“, poručio je on.

Poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica kazala je da, ni nakon sjednice Odbora za politički sistem, od predlagača nije uspjela da shvati na osnovu čega se stvorila potreba za novim zakonom o lobiranju.

„Pojedine norme suprotne su osnovnim proklamovanim ciljevima zakona, a suprotno je osnovnim pravnim pravilima unositi u zakon tijelo koje ne postoji u pravnom sistemu Crne Gore“, rekla je Jonica.

Ona je saopštila da je među ključnim primjedbama činjenica da ono što je navedeno kao cilj je značajno suprotivno onom što piše u zakonu.

Jonica je kazala da se u članu 13 ne navodi da je lobista dužan da, prilikom lobiranja, ne prihvati ni po koju cijenu sukob interesa, nego da izbjegava sukob interesa.

Ona je ukazala da se u Predlogu pojavljuje agencija za sprečavanje korucije, suprotivno praksi da se bilo koje tijelo pominje u propisu ako prije toga nije ustanovljeno.

Jonica je rekla i da će njihov amandman biti i da lobirano lice može da odbije lobiranje.

Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić ocijenila je da je zakon o lobiranju prijeka potreba u zemlji u kojoj korupcija cvjeta, u kojoj imamo nepoštenu raspodjelu društvenog bogatstva i sve veće raslojavanje na bogate i siromašne. „Zato će Pozitivna ovaj zakon, koji je dobar, sa zadovoljstvom podržati“, rekla je ona, dodajući da je to obaveza prema građanima, a ne prema EU.

Jasavić je ukazala na nedostatke, navodeći da je bila obaveza da se taj zakon usvoji ranije. „I imamo ga, ali nije dobro što nemamo agenciju za sprječavanje koprupcije“.

Ona je rekla da nije ispoštovano da u parlamentu ranije bude zakon o sprečavanju korupcije, kojim se definišu nadležnosti agencije.

Jasavić je ukazala na, kako je rekla, neodgovornost vlade koja ne poštuje svoje akcione planove i kao dokaz navela da je prije dva dana u skupštinu dostavljen Predlog zakona kojim se formira agencija.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, smatra da je Predlog zakona o lobiranju korektno urađen. „Kako je ovo nešto što je strano za našu državu, vjerovatno će brzo ići izmjene i dopune ovog zakona. Uglavnom smo do sad imali neformalno lobiranje, ubuduće ćemo imati formalno“, naveo je on.

Popović, kako je kazao, ne vidi kako će se kazniti neformalni lobisti po ovom Predlogu zakona. „Praktično, lobiranje se mora prijaviti, kao što imamo akciju Prijavi korupciju, tako će ubuduće morati postojati akcija Prijavi lobiranje“, rekao je on.

Popović smatra da je trebalo u vezi zabrane obavljanja lobiranja, trebalo dodati nevladine organizacije koje nijesu registrovane za za obavljanje te djelatnosti. Almer Kalač iz Bošnjačke stranke rekao je da se zakonom uvodi niz instrumenata koji bi trebalo da spriječe korupciju, dodajući da tamo gdje nastaje korupcija, prestaje lobiranje.

Usvajanje Zakona o lobiranju predviđeno je Akcionim planom (AP) za pregovaračko poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, dok je kao nadležna institucija za nadzor nad sprovodem zakona predviđena agencija za sprečavanje korupcije. „Agencija će biti nezavisno profesionalno antikorupcijsko tijelo, koje će objediniti najznačajnije preventivne antikorupcijske nadležnosti postojećih organa (uključujući i lobiranje) i počeće sa radom 1. januara 2016. godine“, kaže se u obrazloženju zakona.

Podsjeća se da je u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu u oblasti borbe protiv korupcije konstatuje se da se kasni sa ispunjavanjem nekoliko važnih mjera u AP, posebno u vezi usvajanja antikorupcijskih zakona.

“Jedan od tri preventivna antikorpcijska zakona sa čijim svajanjem se kasni je i Zakon o lobiranju. Neblagovremeno donošenje ovog zakona usporilo bi aktivnosti na unaprjeđenju normativnog antikorupcijskog okvira, kao važnog uslova za nastavak porocesa pristupanja Crne Gore EU”, kaže se u predloženom aktu.

Novim zakonom određeni su limiti, pravila i sankcije za nepoštovanja pravila lobiranja, a osnovni principi su etičnost i profesionalnost.

„Lobista, odnosno pravno lice koje obavlja djelatnost lobiranja, mora ispunjavati odredene formalne uslove za obavljanje djelatnosti, raditi sa tačnim podacima i striktno se pridržavati moralnih pravila“, kaže se u zakonu.

Za poslove lobiranja je neophodno posjedovanje sertifikata koji izdaje agencija za sprečavanje korupcije.

Predviđen je i obavezan upis lobista u Registar, što podrazumijeva navođenje uslova da bi fizička i pravna lica mogli obavljati tu djelatnost.

Registar je javan i objavljuje se na Internet stranici agencije za sprečavanje korupcije i sadrži podatke o lobistima, pravnim licima koja obavljaju tu djelatnost i naručiocima lobiranja.

Bonus video: