Medenica ošamarila sudstvo da bi odbranila političke smjene - Vijesti.me
POLITIČKE ODLUKE IMAJU PREDNOST U ODNOSU NA ZAKON

Medenica ošamarila sudstvo da bi odbranila političke smjene

Predsjednica Vrhovnog suda donijela Načelni pravni stav da sudovi ne mogu ocjenjivati odluke Skupštine o izboru i smjenama funkcionera, nakon što su sudovi utvrdili nezokonite smjene nepodobnih - Irene Radović, Vanje Ćalović, Gorana Đurovića, Nikole Vukčevića,...

Vesna Medenica
Vesna Medenica (Foto: Vijesti)

Odlukom da sudovi ne mogu da odlučuju da li su zakonite odluke o izboru ili smjeni državnih funkcionera, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica udarila je jak šamar osnovnim i redovnim sudovima koji su štitili njihova prava dokazujući da je set političkih odluka donesen nezakonito.

To su "Vijestima" saopštili pravnici i advokati, a jedan od njih je ocijenio da Vrhovni sud direktno sprovodi političke odluke i uvodi pravnu nesigurnost.

"I u najgorem periodu vladavine Slobodana Miloševića u Srbiji i ranih devedesetih za vrijeme mandata bivših predsjednika Vrhovnog suda Steva Damjanovića i Ratka Vukotića, nikome nije palo na pamet da ovako nešto uradi. Umjesto da stane iza odluke osnovnih sudova, Medenica im zabranjuje da odlučuju o stvarima koje su u njihovoj nadležnosti".

Pred sudovima više neće moći da se osporavaju odluke Skupštine o izboru ili razrješenju javnih funkcionera, bez obzira da li su poslanici donijeli zakonite odluke ili ne.

"Odluka Skupštine Crne Gore o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može se pobijati u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izričito zakonom propisano", navedeno je u Načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda koji je potpisala Medenica.

Odluka dolazi nakon što su osnovni sudovi poništili nezakonite odluke Skupštine o smjeni Irene Radović sa mjesta viceguvernera Centralne banke, Vanje Ćalović Marković iz Savjeta agencije za sprečavanje korupcije, Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića iz Savjeta Radio-televizije Crne Gore...

Na te odluke osnovnih sudova uslijedile su žalbe države višim sudskim instancama koje su odugovlačile postupak.

Novi stav Medenice sada prekida takve postupke i sudovi će u novim odbaciti tužbe za smjenu. Time se sprečava i povratak na funkcije nezakonito smijenjenih.

Većina nezakonito smijenjenih ranije je navodila da nijesu smijenjeni po zakoni, već zbog političke nepodobnosti, jer nijesu željeli da budu poltroni, odnosno da sprovode odluke za koje su smatrali da su nezakonite.

Ugledni pravnici sa kojima su "Vijesti" razgovarale navode da će takvo tumačenje Vrhovnog suda samo produbiti pravni haos i da predstavlja podršku političkim odlukama o smjeni nepodobnih.

Skupština bira i smjenjuje funkcionere iz svoje nadležnosti, ali u zakonu piše da to može uraditi ako su prekršili zakon. U postupcima pred Skupštinom to nije utvrđivano, a mišljenjem Medenice se onemogućavaju sudovi da to utvrde.

U odluci Vrhovnog suda piše da je donesena na opštoj sjednici 27. juna, ali se na sajtu suda ne mogu naći materijali koji upućuju da je tog dana bilo sjednice. Opšta sjednica održana je tek 3. jula, a dokument je objavljen prije nekoliko dana.

Medenica je odluku donijela pred svoj treći sporni izbor na tu funkciju, dok zakon predviđa najviše dva mandata.

U obrazloženju Načelnog pravnog stava, Medenica se pozvala na Zakon o upravnom sporu.

"Zakonom o upravnom sporu isključeno je vođenje upravnog spora protiv odluka Skupštine Crne Gore donijetih neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja (član 13 st. 1 tač. 2 Zakona o upravnom sporu), pa se protiv istih ne može voditi upravni spor. Kako je zakonom izričito isključeno vođenje upravnog spora, to se protiv navedenih odluka ne može voditi ni parnični postupak. Drugačiji zaključak od gornjeg ne može se izvesti ni iz odredbe člana 14 Zakona o sudovima, jer je tom odredbom propisana nadležnost osnovnog suda 'ako zakonom nije propisana nadležnost drugog suda'. Međutim, u situaciji kada je isključena nadležnost suda koji bi po opštim propisima bio nadležan onda se iz navedene odredbe Zakona o sudovima ne može izvoditi zaključak da je nadležan neki drugi sud. Izuzetak od prednjeg postoji samo u situaciji kada je posebnim zakonom izričito propisano pravo na sudsku zaštitu".

Medenica priznaje da "eventualnim nezakonitim razrešenjem javni funkcioner može pretrpjeti štetu (član 166 Zakona o obligacionim odnosima)" i da se može suditi samo po tom osnovu.

"U toj situaciji predmet spora je imovinska ili neimovinska šteta, a za presuđenje takvog spora, koji jeste imovinske prirode, nadležan je osnovni sud. U tom postupku bi se kao prethodno pitanje raspravljalo pitanje zakonitosti razrešenja".

Sagovornici "Vijesti" navode da je takav stav Vrhovnog suda u direktnoj konfrontaciji sa ustavnim principom kontrole i podjele vlasti i eliminacija zakonom definisanog instituta pravne zaštite kroz redovne sudske postupke.

Kako dodaju, činjenica je da su redovni sudovi omogućili pravnu zaštitu u slučajevima kada je neupitnim političkim odlukama narušeno pravo vezano za procesne ili materijalno-pravne odluke određenih lica.

"Osnovni sudovi su postupajući u skladu sa zakonom i ustavom obezbijedili zaštitu tih lica. To su slučajevi smjene bivše viceguvernerke Irene Radović, smjene u savjetu ASK, Univerzitetu, RTCG i Skupštini. Zbog te činjenice sada se sprovodi klasična politička odluka kojom se suspenduje pravo osnovnim sudovima da postupaju", naveo je izvor "Vijesti".

Sagovornici "Vijesti" kažu da ovdje nije riječ o političkim odlukama parlamenta ili nekog državnog organa, nego o činjenici da su drugi organi (CBCG, ASK, Savjet RTCG i skupštinski odbori) postupajući suprotno zakonu i kršeći zakon doveli do toga da Skupština u političkom postupanju donosi političke odluke na bazi prethodno nezakonitih odluka.

"Vrhovni sud ovako derogira nadležnosti osnovnih sudova i sužava ljudska prava i slobode i direktno na ovaj način sprovodi političke odluke kao jedine koje nije moguće u skladu sa zakonom pred sudovima preispitati. Na ovaj način, svaka priča o nezavisnom sudstvu gubi smisao jer se ukida pravna zaštita".

Drugi sagovornik iz reda uglednih pravnika kaže da Medenica ovim ostaje lojalna partiji u susret trećem mandatu, a ne pravosuđu.

"Medenica igra protiv svojih kolega".

Nije jasno ko je tražio ovakav stav

U Zakonu o sudovima piše da Vrhovni sud na opštoj sjednici utvrđuje načelne pravne stavove.

“Načelni pravni stav se zauzima o spornim pravnim pitanjima koja nastaju u sudskoj praksi radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova. Načelni pravni stav može se zauzeti po službenoj dužnosti ili na zahtjev suda... Opštu sjednicu Vrhovnog suda saziva i njome rukovodi predsjednik Vrhovnog suda, po sopstvenoj inicijativi, na predlog predsjednika odjeljenja ili na predlog suda koji traži zauzimanje ili izmjenu načelnog pravnog stava”, piše u Zakonu o sudovima.

U obrazloženju odluke nije navedeno na čiji predlog je donijet ovaj Načelni pravni stav.

Upitni ustavni i zakonski principi, nastavak pravnog haosa

Osnivač crnogorskog pravnog portala “Auditorium”, advokat Predrag Mugoša, kazao je da ovakvo tumačenje produbljuje konfuziju.

“Očigledno je da poslije ove odluke haos u zemlji uglednih pravnika neće biti manji. A teško je reći ko je više odgovoran, zakonodavna vlast, Ministarstvo pravde, Ustavni ili Vrhovni sud”, naveo je Mugoša.

Pravnik Boris Marić smatra da je ovakvo tumačenje u suprotnosti sa ustavnim i zakonskim principima.

“Sudovi sude po Ustavu i zakonu, pred sudovima svi treba da budemo jednaki, a svi akti donijeti u zakonskoj proceduri pred državnim organima provjerljivi na sudu. Načelni stavovi nijesu obavezujući, oni su upućujući, a ovakav načelni stav, ako je donijet, u suprotnosti je sa ustavnim i zakonskim principima”.


Vidi sve komentare