Nimanbegu: Poražavajuće je da država kažnjava zbog simbola - Vijesti.me
O VLADINOM PREDLOGU ZAKONA

Nimanbegu: Poražavajuće je da država kažnjava zbog simbola

Potpredsjednik parlamenta se nada da će novi zakon o upotrebi nacionalnih simbola biti usvojen konsenzusom

Prošle godine nedostajao je glas za usvajanje zakona: Nimanbegu
Prošle godine nedostajao je glas za usvajanje zakona: Nimanbegu (Foto: Luka Zeković)

Potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu (Forca) izjavio je da bi najbolje bilo da se Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola usvoji konsenzusom u Skupštini, kako bi se u Crnoj Gori omogućilo njihovo slobodno korišćenje.

“Očekujem da više neće biti kažnjavanja poput onog u Ostrosu na svečanosti koja je tradicija Albanaca iz Krajine. Poražavajuće je za poslanika da te država koju gradiš kažnjava za upotrebu tvog nacionalnog simbola. Svakako da ću učiniti sve što je u mojoj moći da to promijenimo. Da omogućimo slobodnu upotrebu nacionalnih simbola, a onda da se ponovo posvetimo pitanjima ekonomskog razvoja zajednice koju predstavljam”, rekao je Nimanbegu za “Vijesti", povodom Vladinog predloga zakona o kome će poslanici raspravljati na sjednici koja počinje 24. decembra.

“Demokratija je stvar koja se uči i koja se razvija. Donošenje nekog zakona u određeno vrijeme moralo bi da znači da je to najbolje što se u tom trenutku može prihvatiti od većine u parlamentu (najbolje bi bilo konsenzusom). Međutim, to ne znači, da je takav zakon donesen jednom za sva vremena”, kaže sagovornik za “Vijesti".

On podsjeća da je pitanje upotrebe nacionalnih simbola bilo riješeno u bivšoj državi SFRJ, a da je tadašnje zakonsko rješenje dovedeno u pitanje nakon 1981. kada SFRJ počinje da „priželjkuje“ neko drugačije uređenje.

“Važeći Zakon, koji je stupio na snagu 1. septembra 2011, bio je previše uopšten i dozvoljavao je i različita tumačenja. U narodu su ga prozvali „Zakon o zabrani nacionalnih simbola“. Ali i takav, bio je korak naprijed, da su se ostali zakoni prilagodili njemu, kako se i očekivalo. Situacije koje su dobile i sudski epilog (istina suda za prekršaje) natjerale su nas da razmišljamo u pravcu donošenja novog zakona, ali i prilagođavanja ostalih zakona, koji su u koliziji sa njim. Smatram da bi to morao da bude posao i Ustavnog suda, koji bi po službanoj dužnosti morao da reaguje tako što bi brisao sporni član Zakona o javnom redu i miru. Novi Predlog zakona, kojeg je Vlada utvrdila 2. novembra 2017, dakle, prije dvije godine i tek sad je došao u skupštinsku proceduru, definiše detaljnije ta pitanja i nadamo se da će vrijeme koje je pred nama o njemu donijeti pozitivnu ocjenu”, navodi potpredsjednik parlamenta. 

On podsjeća da je prije godinu dana podnosio Predlog Zakona o dopunama izmjena Zakona o javnom redu i miru. 

“Ne želim ulaziti u kalkulacije, ali samo da podsjetim, da je za donošenje tog zakona glasalo 40 poslanika, znači da je falio samo jedan glas da bude usvojen. Ja sam zakon ponovo dao u poceduru, ovog puta kao supotpisnici i predstavnici ostalih nacionalnih partija, Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative. Ali, Vlada je dala svoj predlog koji se razlikuje od našeg”, dodao je poslanik Force.

Tuzi
Albanska zastava u Opštini Tuzi(Foto: Luka Zeković)

On navodi i da je koalicija „Albanci odlučno“ kao koalicioni dogovor imala i obavezu - slobodnu upotrebu nacionalnih simbola, kao i izmjenu Zakonu o javnom redu i miru u tom dijelu.

Demokratičnost države najbolje se vidi u odnosu većine prema manjinama

“Smatramo da su nacionalni simboli jedan od važnijih djelova našeg nacionalnog identiteta, i naše angažovanje za njihovu slobodnu upotrebu mora biti u kontinuitetu. Konačno, demokratičnost svake države, pa i Crne Gore, najbolje se vidi u odnosu većine prema manjinama. Kao Albanci se ponosimo time, da smo u svim važnim trenucima novije istorije Crne Gore bili faktor pomirenja, a nikako remetilački faktor toliko podijeljenog crnogorskog društva. I tokom ratova devedesetih, i kasnije, i 2006, kada smo dali sav doprinos kojim smo raspolagali za samostalnost Crne Gore i u evroatlantskim integracijama, u pristupanju NATO-u”, podsjeća Nimanbegu.

On kaže da odugovlačenje u rješavanju isticanja nacionalnih simbola samo oduzima energiju koju bi trebalo usmjeriti na rješavanju životnih (ekonomskih) pitanja.


Vidi sve komentare