Za Pokret za promjene je prihvatljiv, dok je Nova srpska demokratija ocijenila “ponižavajućim” izmijenjeni sporazum o statusu crnogorskog i srpskoj jezika u obrazovnom sitemu koji je u petak parlamentarnoj opoziciji ponudio premijer Igor Lukšić.
Tako je sudbina sporazuma o jeziku od kojeg zavisi usvajanje izbornog zakona, kao prvog od sedam uslova Evropske komisije za dobijanje datuma pregovora, u rukama Socijalističke narodne partije.
Sagovornik “Vijesti” iz te partije rekao je u petak veče da za vikend nije zakazana sjednica Glavnog odbora na kojoj bi se raspravljalo o izmijenjenom sporazumu, uprkos tome što su učesnici konsulatacija u Vili Gorica najavili da će se imati novi sastanka u ponedjeljak, nakon što organi opozicionih partija zauzmu stav.
Sagovornik “Vijesti” iz Nove je rekao da je Lukšićev predlog “ponižavajući” jer između ostalog “većinski jezik u Crnoj Gori izjednačava sa jezicima nacionalnih manjina”
Sagovornik “Vijesti” iz Nove je rekao da je Lukšićev predlog “ponižavajući” jer između ostalog “većinski jezik u Crnoj Gori izjednačava sa jezicima nacionalnih manjina”.
On je podsjetio da je GO Nove prethodne semice zaključio da poslanički klub i rukovodstvo te partije može prihvatiti samo rješenje koje obezbjeđuje “apsolutnu ravnopravnost” srpskog i crnogorskoj jezika.
“Zbog toga nema potrebe za novom sjednicom GO. Vjerovatno će Predsjedništvo SNP sastati tokom vikenda kako bi definisalo amandmane na Lukšićev predlog”, kazao je taj izvor.
Portal In4S. net , blizak Novoj srpskoj demokratiji, u petak veče je objavio da su lideri SNP i Nove Srđan Milić i Andrija Mandić, odbili predlog Lukšića,ocjenjujući da on ne obezbjeđuje ravnopravnost srpskog i crnogorskog jezika.
Iz vrha SNP-a i Nove, kako je prenio taj portal, ocijenjeno je da je Lukšićev predlog suštinski isti kao prošli, ali dopunjen manjim, gotovo kozmetičkim izmjenama.
Prema izvorima portala In4S, SNP i NOVA će u naredna dva dana najvjerovatnije predložiti svoje rješenje, “koje će biti strogo vođeno principom ravnopravnosti, pa makar i na štetu obje zainteresovane strane”.
Šta piše u novom sporazumu
Ako se vlast i veći dio opozicije dogovore, učenici će od 1. septembra jezik učiti u okviru nastavnog predmeta koji se zove crnogorski/maternji jezik i književnost. Dobijaće samo jednu ocjenu, a u đačke knjižice i svjedočanstva mogu upisati da su je dobili iz crnogorskog, crnogorskog/srpskog jezika i književnosti, crnogorskog/bosanskog jezika i književnost, crnogorskog/hrvatskog jezika i književnost ili iz maternjeg jezika. Učenici će koristiti nove ali i stare udžbenike.
To je suština predloga sporazuma koji su juče nakon skoro tročasovnog sastanka načelno dogovorili premijer Lukšić, Milić, Mandić i Nebojša Medojević.
Medojević: Šansa za umjerene političare
“Ovaj predlog je, što se tiče PzP-a vrlo prihvatljiv. Mislim da smo veoma blizu dogovora, rekao je Medojević nakon sastanka. On je jedini od opozicionara bio voljan za razgovor sa novinarima.
“Ja sam umjereni optimista. U svakom slučaju, mi ćemo u opoziciji, u naredna dva dana, obaviti dodatne konsultacije i unutar i između partija i daćemo premijeru Lukšiću jedinstven odgovor”, rekao je Medojević
Medojević
“Ja sam umjereni optimista. U svakom slučaju, mi ćemo u opoziciji, u naredna dva dana, obaviti dodatne konsultacije i unutar i između partija i daćemo premijeru Lukšiću jedinstven odgovor”, rekao je Medojević.
On je dodao da SNP i Nova svoj stav o ovom predlogu treba da dogovore na partijskim organima. Novi razgovor sa Lukšićem trebalo bi da bude u ponedjeljak.
“Što se tiče PzP-a i mene lično kao čovjeka koji govori crnogorskim jezikom, koji je glasao za Ustav, ovo je prihvatljiv kompromis. Ali treba shvatiti da je kolegama iz SNP-a i Nove pitanje naziva jezika i ocjenjivanja, ne samo političko već pitanje ličnog dostojanstva i pozicije srpskog naroda u Crnoj Gori”, istakao je Medojević.
Medojević je zadovoljan načinom na koji su vođeni pregovori. Čini mu se da je predstavljena nova, politika razumijevanja, tolerancije i uvažavanja. On je, u svoje ime, pohvalio premijer Lukšića zbog toga.
“Biće mnogo ekstremista koji će biti nezadvoljni i koji će nas napadati. Nepostizanje dogovora bi naišlo na ogromno nerazumijevanje umjereno orjentisanigh građana i EU. Umjerene političke opcije treba da hrabro iskorače ispred ekstremista kojih će sigurno biti i sa crnogorske i srpske strane”, poručio je Medojević.
Učiće iz novih i starih udžebnika
Na pitanje iz kojih će udžbenika učenici izučavati novi nastavni predmet, premijer Lukšić je objasnio da će se koristiti dominantno “ono što se oslanja na identične stvari u jezicima”.
“Te stoga se dominantno oslanja na dosadašnji plan maternjeg jezika i književnosti. Ali kako je u međuvremenu crnogorski jezik kodifikovan onda se koristi i taj dio udžbenika koji će ukazati na specifičnosti jezika”, istakao je Lukšić, napominjući da je njegova želja, ali i nada da se u ponedjeljak potpiše ovaj sporazum.
Svakako da bi izučavali specifičnosti crnogorskog jezika, kao maternjeg, biće neophodno korišćenje tih udžbenika, pa svakako i da njihova nabavka nije greška. Iskoristiće se kao podloga i udžbenici iz ranijeg perioda, a Ministarstvo se inače pripremalo za obezbjeđivanje nastave i iz srpskog i bosanskog i hrvatskog jezika
“Svakako da bi izučavali specifičnosti crnogorskog jezika, kao maternjeg, biće neophodno korišćenje tih udžbenika, pa svakako i da njihova nabavka nije greška. Iskoristiće se kao podloga i udžbenici iz ranijeg perioda, a Ministarstvo se inače pripremalo za obezbjeđivanje nastave i iz srpskog i bosanskog i hrvatskog jezika”, zaključio je Lukšić.
Opozicija je kao uslov za usvajanje izbornog zakona tražila da se obezbijedi ravnopravnost crnogorskog i srpskog jezika u školama. Usvajanje predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika prvi je od sedam uslova koji Crna Gora mora da ispuni da bi krenula u novu fazu evropskih integracija i dobila datum pregovora. Iz Brisela je sa najviših adresa više puta poručeno da bez rezultata na svih sedam polja, Podgorica neće dobiti datum pregovora.
O izmjenama Zakona o opštem obrazovanju poslanici će glasati na sjednici zakazanoj za 2. septembar dok će se 6. septembra izjasniti o izbornom zakonu, na kojem su radili četiri godine.
Lider PzP-a je podsjetio na državne obaveze Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, ali je dodao i da ovaj dogovor oko jezika nije vezan samo za evropske integracije već je bitan i zbog unutar crnogorskog pomirenja: “U ovom trenutku svi treba da uložimo dodatne napore da riješimo ovo veoma osjetljivo pitanje koje dijeli Crnu Goru”.
Lukšić: Maksimum koja je Vlada mogla ponuditi
Lukšić je, na konferenciji za novinare u Vladi, kazao je da je riječ o maksimalnom kompromisu koja je Vlada mogla ponuditi. Da bi se izbjegle sve nedoumice, premijer je predložio da se prvobitni član četiri, ranijeg dogovora, zamijeni tekstom koji bi glasio:
“Polazeći od Ustava Crne Gore, koncepta građanske države, a imajući u vidu istu lingvističku osnovu crnogorskog i srpskog jezika, nastavnim planom i programom obezbjeđuje se nastava iz crnogorskog/maternjeg jezika i književnosti”.
TV Vijesti, Tatjana Debeljević
On je istakao da će se na početku školske godine učenici opredijeliti koji će jezik unijeti u naziv predmeta, radi dobijanja odgovarajuće ocjene.
“I to crnogorski jezik i književnost, crnogorski/srpski jezik i književnost, crnogorski/bosanski jezik i književnost, crnogorski/hrvatski jezik i književnost, a ima opcija da se upiše ocjena iz maternjeg jezika i književnosti. Što istovremeno kao ocjena treba da posluži i kao potvrda znanja i službenog i maternjeg jezika.
Na ovaj način se držimo Ustava i njegovog poštovanja, koncepta građanskog društvo, jer ovo je prilika da nastavnim planom i programom obezbijedimo učenicima da nauče bogatstvo svih jezika koji se govore na ovom području”, smatra Lukšić.
On je dodao da će se nastava dominantno oslanjati na nastavni plan i program dosadašnjeg predmeta maternji jezik i književnost, uz dopunu sadržaja koji će obezbijediti izučavanje specifičnosti maternjih jezika:
“Jer svi maternji jezici kojima govorimo imaju svoje specifičnosti, iako je to u osnovi jedan isti jezik”. Premijer je istakao i da se polazilo od okolnost koja je predviđena izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju “da se radi o jezicima koji imaju istu lingvističku osnovu”.
Galerija
Bonus video:
