Odgovaraju li državnicima bolji odnosi?

Programski direktor Građanske alijanse (GA) Boris Raonić podsjeća da su prepucavanja između Beograda i Podgorice kontinuitet političkih elita, ali i onih koji su u njihovoj funkciji
5908 pregleda 9 komentar(a)
Odnosi bolji privatno nego između dvije države: Đukanović i Vučić, Foto: BETAPHOTO/Ratka Babic
Odnosi bolji privatno nego između dvije države: Đukanović i Vučić, Foto: BETAPHOTO/Ratka Babic

Pitanje imovine Srpske pravoslavne crkve (SPC) moglo bi postati trajan problem u odnosima Srbije i Crne Gore ukoliko zvanična Podgorica ne povuče predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ukoliko zakon bude dostavljen Skupštini na glasanje, treba očekivati dodatne tenzije između dvije države, ali i unutar crnogorske političke scene.

Izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid) iz Beograda, Bojan Klačar, smatra da bi trenutna kriza u odnosima između Srbije i Crne Gore mogla eskalirati nakon usvajanja predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“To je potencijalno ozbiljniji problem u odnosu na neke ranije, poput suđenja za pokušaj ‘državnog udara’. Može da preraste u otvoreno pitanje između dvije države i to dugoročnog karaktera. SPC je vrlo važna i moćna institucija u Srbiji, a vlast veoma vodi računa o njihovim stavovima. Crkva je u Srbiji na vrhu ili u samom vrhu povjerenja građana i to godinama unazad”, kazao je Klačar.

Zvaničnici SPC-a su na Trojčindanskom saboru u subotu pozvali crnogorsku Vladu da povuče prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, navodeći da se radi o pokušaju otimanja crkvene imovine. Predlogom zakona se, između ostalog, previđa da će država biti vlasnik svih vjerskih objekata koji su bili imovina Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, osim ako u međuvremenu nisu na zakonit način prešli u svojinu neke vjerske zajednice. Vlada, na čijem je čelu bio Milo Đukanović, povukla je sličan predlog zakona 2015. godine zbog otvorenog protivljenja vjerskih zajednica.

Pitanje crkvene imovine je potencijalno ozbiljniji problem u odnosu na neke ranije, poput suđenja za pokušaj “državnog udara”. Može da preraste u otvoreno pitanje između dvije države i to dugoročnog karaktera. SPC je vrlo važna i moćna institucija u Srbiji, a vlast veoma vodi računa o njihovim stavovima”, tvrdi Klačar

Dok se ostale vjerske zajednice ovoga puta nijesu protivile Vladinom predlogu, iz Mitropolije crnogorsko-primorske su na saboru ispred hrama Hristovog Vaskrsenja poručili da će odlučnije istupiti u odbrani svojih svetinja ukoliko Vlada ne povuče zakon. Povlačenje zakona prethodno je tražio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, na što mu je iz Vlade Duška Markovića odgovoreno da Srbija neće kreirati zakone u Crnoj Gori. Polemika Beograda i Podgorice počela je nakon Đukanovićeve izjave da SPC pokušava da čuva “infrastrukturu velike Srbije” i obećanja da će ispraviti “istorijisku nepravdu ukidanja crnogorske autokefalne crkve”.

“Mi ćemo se boriti za slobodu vjeroispovijesti i za odvojenost crkve od države. Nećemo dozvoliti da savremena Crna Gora živi pod diktatom jedne vjerske organizacije koje predstavlja relikt prošlosti i koja nikako ne može da shvati da je to vrijeme odavno prošlo”, kazao je Đukanović na stranačkoj konferenciji u Nikšiću.

Reagujući na Đukanovićevu izjavu, mitropolit Amfilohije je poručio da je crnogorski predsjednik “ateista koji pravi svoju crkvu”, dok je patrijarh SPC Irinej kazao da Đukanović čini ono što nisu činili Turci ni komunisti “jer oni nisu atakovali na crkvenu imovinu“. On je pozvao Đukanovića da povuče zakon kako ne bi zaslužio “prokletstvo cijelog srpskog naroda i SPC” konstatujući da je “poturica gori od Turčina“.

Klačar upozorava da državni i crkveni zvaničnici nijesu pokazali želju za smirivanjem tenzija, već su radikalnim izjavama dodatno pogoršali stvari.

“Čini se i da je crnogorska vlada suviše radikalno otvorila ovo neuralgično pitanje, sa malo ili nimalo želje da se izađe u susret očekivanjima SPC-a. To je bilo očekivano, ne zbog same SPC čiji su odnosi sa zvaničnom Podgoricom loši, već zbog trećine Srba koji žive u Crnoj Gori i velikog broja pravoslavnih vjernika. Ne treba zaboraviti da je povjerenje u SPC i u samoj Crnoj Gori na relativno visokom nivou”, istakao je Klačar.

U polemiku su se protklih dana uključili i predstavnici dvije vlade, pa je srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić poručio da Crna Gora “negira srpstvo u želji da pokaže crnogorsku državnost”. On je upozorio i da Srba ima malo u državnoj administraciji u Crnoj Gori iako čine 30 odsto građana. Srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin izjavio je da Vlada Crne Gore “izmišlja svoju crkvu, kao što je izmislila i okupaciju od strane Srbije”, na šta mu je crnogorski kolega Predrag Bošković odgovorio da je autokefalna CPC istorijska činjenica i da “nepoznavanje istorije i prava škodi”.

Programski direktor Građanske alijanse (GA) Boris Raonić podsjeća da su prepucavanja između Beograda i Podgorice kontinuitet političkih elita, ali i onih koji su u njihovoj funkciji.

“Sve je u cilju zamagljivanja činjenica da su elite nesposobne da rade u opštem interesu i obezbijede uslove za kvalitetan život. Umjesto snaženja saradnje institucija, koja treba da riješe pitanja direktnog platnog prometa, zdravstva, obrazovanja, trgovine ili saobraćaja, oni rade na kreiranju arhineprijatelja. I to država koje vežu brojne istorijske, porodične i ekonomske veze, a sve zarad homogenizovanja potencijalnih 51 odsto neophodnih za održanje na vlasti”, kazao je Raonić.

Lične relacije bolje od državnih odnosa

Klačar smatra da visoki zvaničnici dviju država treba da organizuju bilateralni sastanak kako se pitanje imovine SPC ne bi pretvorilo u krizu.

“Ona neće eskalirati da bi ugrozila vitalne interese dviju država, ali će postati ozbiljno opterećenje. Tim prije, što su zvaničnici sve vrijeme u nekoj vrsti emotivnog diskursa. Sastanci na međunarodnim forumima će se nastaviti, izvjesno je i da su lični odnosi između političara u praksi daleko bolji nego što se to javno prikazuje, ali nažalost građani od toga ne vide koristi i uglavnom ispadaju kolateralna šteta. Obije strane će zadržati neku vrstu političke igre jer im trenutno ne odgovaraju bolji odnosi”, kazao je Klačar. Na lične relacije državnih zvaničnika upozorio je i Amfilohije, navodeći da ga ne zanimaju poruke koje Vučić šalje “svom prijatelju Milu Đukanoviću”.

Partnerstvo u obostranom interesu

Raonić upozorava da zvaničnici godinama ne rade na poboljšanju odnosa dviju država.

“Francuska i Njemačka su nakon vjekova neprijateljstava i razornog Drugog svjetskog rata, odmah napravile plan i razbile imidž neprijatelja i uspostavile partnerstvo koje je u obostranom interesu. I pored toliko bliskosti, mi nijesmo sposobni da nakon toliko godina odredimo pozitivan pravac i krenemo u proces ozdravljenja društava i međusobnih odnosa”, kazao je Raonić.

Bonus video: