Rastoder: SDP je nezaobilazan faktor procesa - Vijesti.me
"PARTIJA JE PRED VELIKOM ŠANSOM"

Rastoder: SDP je nezaobilazan faktor procesa

Rastoder je, nakon tridesetogodišnjeg bavljanja politikom iz zdravstvenih razloga, ali i kako je rekao, uvjerenja da su stasale generacije koje će znati kako da dodatno obogate dosadašnje časno nasljeđe SDP u čijem je osnivanju i višedecenijskom temeljenju učestvovao, odlučio da se završetkom tekućeg poslaničkog mandata prestane sa aktivnim bavljenjem politikom

Rifat Rastoder
Rifat Rastoder (Foto: Boris Pejović)

Socijaldemokratska partija (SDP) ima veliku šansu da se nakon izbora 16. oktobra definitivno utemelji na političkoj sceni kao nezaobilazni faktor kreiranja daljih političkih i ukupnih procesa, ocijenio je predsjednik političkog Savjeta te stranke, Rifat Rastoder.

Rastoder je, nakon tridesetogodišnjeg bavljanja politikom iz zdravstvenih razloga, ali i kako je rekao, uvjerenja da su stasale generacije koje će znati kako da dodatno obogate dosadašnje časno nasljeđe SDP u čijem je osnivanju i višedecenijskom temeljenju učestvovao, odlučio da se završetkom tekućeg poslaničkog mandata prestane sa aktivnim bavljenjem politikom.

On je kazao da ne treba previđati da je SDP uglavnom samostalno nastupao na lokalnim izborima i, u prosjeku, ostvarivao procenat od deset i više odsto glasova i da je po tim rezultatima bio treća partija po snazi na političkoj sceni Crne Gore pitajući zašto bi izbori na državnom nivou bili drugačiji.

"Naprotiv, SDP je pred velikom šansom da se i definitivno utemelji na političkoj sceni kao nezaobilazni faktor kreiranja daljih političkih i ukupnih procesa. Ne bih da se kockam i prognoziram konkretne procente. Tim prije što je upravo u toku izborna kampanja, od koje će manoga toga zavisiti. Ali, hoću da vjerujem da može doći do neophodnih demokratskih promjena", kazao je Rastoder agenciji MINA, 

On je rekao da je SDP više od četvrt vijeka, bila sastavni dio života članova, da je ponosan na sve što je ugradio u utemeljenje stranke, jednako kao i na ono šta je sve SDP značio za njegovu ukupnu političku i javnu afirmaciju, 

"Ostajem i dalje sljedbenik zajedničkih stremljenja da Crnu Goru, zaista, i dugoročno utemeljimo kao zajedničku, pravnu, pravednu i prosperitetnu, kuću svih njnih građana i naroda", rekao je Rastoder.

On je kazao da što se viđenja političke situacije tiče, i poređenja sa periodom kada se počinjalo, razlika i ogromna i mala. 

"Ogromna je, jer je upravo tih prvih devedesetih tek započet istorijski zaokret od dotadašnjeg jednopartijskog, ka višepartijskom sistemu, koji je bio zaustavljen tokom perioda komunističke vladavine, kako u ondašnjoj SR Crnoj Gore, tako i cjelokupnoj ondašnjoj zajedničkoj državi – Socijalističkoj federativnoi republici Jugoslaviji”, rekao je Rastoder.

Rifat Rastoder
Rifat Rastoder(Foto: Savo Prelević)

On je kazao da su u tom periodu sva prirodna i privredna dobra, bila u društvenom, odnosno vlasništvu građana da se prosječni rast društvenog proizvoda kretao više od 5,3 odsto, da je prosječna stopa rasta industrijske proizvodnje bila preko 11 odsto i da je Crna Gora uz Sloveniju jedina imala devizni suficit u trgovini sa inostranstvom.

“U samoj političkoj ravni, međutim, razlika gotovo da i nema. I sada i onda, na vlasti je dominanntna jedna ista politička stuktura i politička oligarhija, koja je, doduše, od studentsko-pripravničke, u međuvremenu, postala među najbogatijom u Evropi”, kazao je Rastoder.

On je ocijenio da je zadovoljstvo što više ne bi trebalo biti razloga za strah od sukoba, što je, uz žaljenje što je uništena čitava jedna respektabilna evropska država - SFRJ, makar obnova pune državnosti Crne Gore realizovana na visokocivilizacijski demokratski način i što su dobro utemeljeni i stabilni njeni spoljnopolitički pravci razvoja. “Sve drugo je, ipak, moguće, kad tad, promijeniti”.

“Najvećim svojim političkim uspjehom smatram činjenicu da sam u svim mogućim bitnijim situacijama uspijevao čvrsto ostati u kontaktu sa sopstvenom savješću i što nakon svega, na svakom mogućem mjestu i svakome mogu mirne savjesti pogledati u oči”, kazao je Rastoder. 

On je istakao da je zadovoljan svojim učinkom u ustavno-pravnom kreiranju zaštite ljudskih i, naročito, manjinskih prava, kao i cjelokupnim angažmanom u procesu vraćanja statusa opštine području Petnjice, odnosno zavičaju – Bihoru. 

“Žao mi je, naravno, što se u ovom periodu nijesmo još uspjeli izboriti za adekvatniju poziciju – jedine sa savrenene političke scene - izvorno antiratne, demokratske i proevropske SDP”, naveo je Rastoder.

On je rekao da što se tiče unutrašnjih društveno-ekonomskih i političkih odnosa, Crna Gora ni za “nas koji smo joj posvetili najveći dio svog životnog umjeća i čitavog bića, nije ona država koju smo sanjali. “Ali je Crna Gora jedina “kuća” koju imamo”.

“A tek ako kuću imamo, možemo je i preuređivati. Time sam, verujem, odgovorio i na umnogome apsurdnu dilemu: „demokratija pa država“. Idealno bi bilo istovremeno i jedno i drugo. Ali, kako urediti kuću ako kuće nemate, odnosno kako uopšte uspostaviti demokratiju ako nemate države”, kazao je Rastoder.

On je rekao da ako išto može zažaliti to je što se nijesu uspjeli izboriti za adekvatnije mjesto SDP-a na političkoj sceni Crne Gore jer, kako je ocijenio, ta partija, po svemu i što je radila i čemu teži, zaslužuje da bude glavni politički predvodnik i nosilac neophodnih promjena.

"Ona je, istina, u mnogim odsudnim situacijama, to faktički i bila, ali je podređujući svoj angažman tzv višim, odnosno državnim interesima, nerijetko zaboravljala i na izgradnju sopstvenog imidža i snage", kazao je Rastoder. 

Prema njegovim riječima, sa najnovijim procesima i predstojećim izborima otvorena je i nova šansa za tako nešto.

"Ostaje, naravno, da se vidi da li će se u tome i uspjeti. A to će, u prvom redu zavisiti od toga - koliko će novi politički menadžment Partije uspjeti ponuditi i približiti građanima adekvatnu i konkretnu alternativu dosadašnjem načinu vršenja vlasti", kazao je Rastoder.

On smatra da bi okosnica te alternative, ili tačnije Programa za promjene, bar za SDP morala biti njena dosadašnja vertikala zalaganja za demokratsku, pravnu, ekonomski prosperitetnu i socijano što pravedniju evro-atlantsku Crnu Goru, svih građana i naroda koji tvore njeno realno društveno i državotvorno biće.

“Tek na toj i takvoj vertikali i platformi, moguće je graditi partnerstvo sa svima koji drže makar do minimum sličnih principa. U protivnom, SDP bi mogao izgubiti i samu sebe. No, uprkos svim izazovima i svim evidentnim i mogućim preprekama, ja hoću da vjerujem – da za budućnost socijaldemokratske ideje, nema razloga za brigu”, ocijenio je Rastoder. 

Upitan kako je na razvoj SDP uticala skoro 20 godišnja koalicija sa Demokratskom partijom socijalista i da li su socijaldemokrate u tom savezu izgubile dio svoje prepoznatljivosti, Rastoder je odgovorio da, uz sve moguće rizike od različitih tumačenja, treba reći da je riječ o jednoj od najuspješnih koalicija na ovim prostorima, koja je bila od višestruke političke koristi i za jednu i za drugu partiju. 

Rifat Rastoder
Rifat Rastoder(Foto: Luka Zeković)

"DPS se, između ostalog, za to vrijeme umnogome oslobodio makar dijela balasta svoje ratnohuške i ratne prošlosti", kazao je Rastoder. 

On je ocijenio da se SDP uz presudnu pomoć DPS-a inicirao i izborio – za otklon crnogorske političke matice od dotadašnje politike režima Slobodana Miloševića, a, potom, i za svoje izvorne strateške ciljeve – obnova pune državnosti Crne Gore i njen evroatlantski spoljnopolitički kurs. 

"Uporedo sa tim, SDP je, neizbježno, makar indirektno saučestvovao i u brojnim greškama, naročito u procesima privatizacije i kreiranja ekonomske, poreske i drugih politika. 

Istovremeno, u dugom savezu sa mnogo većom političkom mašinerijom, nije dovoljno pažnje posvećivao sopstvenom organizacionom i ukupnom jačanju, odnosno širenju kadrovske i ukupnom – glasačke baze", smatra Rastoder. 

On je kazao da se zbog toga u kontinuitetu, zalagao za samostalne nastupe SDP i drugačije – konkretnije i preciznije oblike saradnje.

"Ali, tu je, danas, što je. Za onim što je bilo nije uputno previše žaliti. Naprotiv, sve ima i svoju drugu stranu, makar za nauk – kako dalje", kazao je Rastoder. 

Na pitanje kako je doživio rascjep SDP, Rastoder je rekao da su to bila potpuno nepotrebna i neprijatna dešavanja, od kojih niko dobronamjeran ne može imati koristi. 

"Naprotiv. I, naravno, da smatram da su se mogla izbjeći. Čak sam, iako kao veoma svjež rekovalescent nakon teže operacije, imao sam viziju i inicijativu kako je to i trebalo izbjeći. Ali, nažalost, ni jedna ni druga strana nije baš imala ni volje ni sluha za tako nešto", rekao je Rastoder.

On je ocijenio da se sa današnje distance, može samo konstatovati da se - sve što se dogodilo, moralo dogoditi.

"Na tome bih se i zadržao. Kasno je i nepotrebno nagađati šta bi bilo kada bi bilo. Vrijeme će već pokazati ko je i koliko bio u pravu, ako je uopšte, u konkretnom slučaju, iko bio u pravu", poručio je Rastoder. 

Na pitanja koliko je Crna Gora od ratova devedestih uradila planu suočavanja sa prošlošću, Rastoder je podsjetio da su, od ukupno devet postupaka za ratne zločine samo u slučajevima ubistva porodice Klapuh i otmice putnika iz voza u Štrpcima, u kojima su optuženi bili državljani drugih država, relativno pravovremeno pokrenuti, vođeni i pravosnažno potvrđeni kao ratni zločini. 

“Razlozi tako visokom procentu oslobađajućih presuda, kako ocjenjuju i pravni analitičari, u prvom redu su propusti i državnog tužilaštva, i nadležnih sudova da u potpunosti primjene međunarodno humanitarno pravo koje je obavezivalo i obavezuje Crnu Goru”, rekao je Rastoder.

On je ocijenio da se u svakom slučaju radi o zabrinjavajuće lošoj poruci i multinacionalnoj Crnoj Gori i međunarodnoj zajednici.

Rastoder je ocijenio da je sadašnji položaj brojčano manjinskih naroda, koji participiraju u realnom društvenom i državotvornom biću Crne Gore, po pitanju tretmana i sigurnosti, kud i kamo povoljniji, nego prije deset ili više godina.

"Ali je i činjenica da, prije svega Bošnjaci sa sjevera i dalje masovno sele i iz nezavisne Crne Gore u čijoj obnovi državnosti su zdušno i, maltene, najmasovnije participirali. Istina je da sada ne odlaze pod policijskim ili vojnim pritiskom, kao tokom posljednje decenije devedesetih, ali odlaze zbog nemogućnosti da sopstvenim radom obezbijede egzistenciju sebi i porodici. Krajnje posljedice su, nažalost, iste", rekao je Rastoder.

On je kazao da će se nakon što je odlučio da se povuče, koliko god to bude moglo distancirati od politike, ali i da ne planira "puki penzionerski život".

"Pored i ispod radnog stola je još isuviše neprečišćenih fascikli sa raznim dokumentima iz posljednje jugoslovenske ratne drame, oblasti ljudskih i manjinskih prava, kao i političkog sazrijevanja savremene Crne Gore, tako da bi bilo realno očekivati i još neko izdanje poput dosadašnjih: „Crvena mrlja” (1990.) “Usud imena” (2003.), „Pravo na ime” (2003.), „Dan sjećanja” (2012.) i „Sjećanje na Trša” (2014.), „Hronike zločina“( 2016.)“, kazao je Rastoder.