Iako politički analitičari u Crnoj Gori, ali i regionu, godinama zagovaraju takozvane otvorene liste na izborima, gdje bi građani birali poslanike na osnovu programa koji ponude, njihovo uvođenje u izborni sistem je i dalje samo teorija. Dok većina opozicionih stranaka u Crnoj Gori načelno pristaje na takvu ideju, DPS i ne razmišlja o tome.
Politički direktor partije Tarzan Milošević kaže da ona, kao i druge, vodi računa koga kandiduje i ko je na listi.
Ali, kako se bliže parlamentarni izbori, koliko god je nerealno očekivati promjenu izbornih zakona, u javnosti se ponovo govori da bi parlament trebalo uozbiljiti. Građani bi trebalo da biraju one koji zastupaju njihove interese, umjesto što poslanici godinama u Skupštini prosipaju istu, političku demagogiju.
“I letimični pregled predizbornih partijskih kampanja ukazuje da akteri vječito pričaju iste stvari, baveći se istim pitanjima decenijama, uz jasno naglašeno međusobno optuživanje vlasti i opozicije, uz uobičajene scenografije mahanja zastavama, ali bez ikakvih programa koji su najbitniji element svake izborne kampanje u demokratskim sistemima,” kazao je za “Vijesti” Đorđe Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.
Građani bi trebalo da biraju one koji zastupaju njihove interese, umjesto što poslanici godinama u Skupštini prosipaju istu, političku demagogiju
On godinama insistira da u državnom i u lokalnim parlamentima ne sjede predstavnici građana, već partijskih oligarhija. “Tako građani - birači kao nosioci ustavnog suvereniteta nemaju ni mogućnost da ‘biraju’ poslanike i odbornike već biraju ‘partijske liste’, ne znajući ni ko se nalazi na njima”, naveo je.
Blažić kaže da bi promjena izbornog sistema i njegovo usklađivanje sa Ustavom bitno uticalo i na ozbiljnost parlameta. “Na njegovu imanenciju poslaničke uljuljkanosti i neodgovornosti, naročito vladajućih poslanika, tačnije dizača ruku za sve i svašta što dođe kao predlog vlasti. Čak, ko zna da čita između redova, i donošenje zakona kojima se štite lični ili interesi kompanija pojedinaca iz tajkunskog poslovnog miljea - naročito u oblastima građevinarsta, urbanizma, bankarskog sistema... Na taj način preko dizača ruku u predstavničkim tijelima lični interesi se ‘uobličavaju’ kao ‘javni interes’, na šta neumitno ukazuju i aktuelne afere o organizovanom kriminalu”, navodi profesor.
Njegov kolega, profesor na FPN u Beogradu Zoran Stojiljković istakao je da polemika oko otvorenih i zatvorenih listi traje 15 godina. “U Srbiji vlada partitokratija u kojoj su centar vlasti partije i partijski lideri, a ne institucije. Stranke kontrolišu rad poslanika i kroz pripremanje amandmana, instrukcije o glasanju...Tamo gdje se biraju kandidati/kandidatkinje moć centra stranke je manja”, navodi on.
Bivši hrvatski premijer Zoran Milanović je prije dvije godine spomenuo uvođenje otvorenih lista za parlamentarne izbore, ali do toga nije došlo. Tamnošnji birači su ipak na otvorenim listama birali poslanike na izborima za Evropski parlament.
“S obzirom na specifičnosti Crne Gore sigurno je da bi za svaku promjenu u izbornom zakonodavstvu bilo potrebno određeno vrijeme, za pripremu i partija i javnosti za jedan takav projekat. To bi zahtijevalo dobru sondažu javnog mnjenja, prezentaciju prednosti i mana, konačan stav parlamenta. Po sastavu sadašnjeg parlamenta vidite da su poslanici vlasnici mandata ...jer njih gotovo 15 djeluje samostalno ...potpuno kontra listi sa koje su izabrani”, kazao je Tarzan Milošević, navodeći da se oni u stranci nijesu bavili pitanjima otvorenih listi.
Pozitivna Crna Gora je 2013, u okviru Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces, insistirala na reformi izbornog zakonodavstva na način da se uvedu zatvorene, ali deblokirane liste, kaže portparolka Nataša Gojković. “Ovakav izborni sistem omogućio bi građanima da, pored partija koje biraju, neposredno mogu da glasaju i poslanike ili odbornike. Na taj način bi građani, direktno uticali na preraspodjelu mjesta kandidata za poslanike ili odbornike. Ovim sistemom bi svaki poslanik ili odbornik znao koliko glasova vrijedi, kao i da li građani žele da ih upravo on predstavlja u parlamentu”, dodala je. Demos se, pored stvaranja uslova za slobodne izbore, zalaže iza unapređivanje izbornog sistema.“Otvoreni smo da podržimo sve one izmjene izbornog sistema kojima se još više i kvalitetnije garantuju suvereno pravo birača da neposredno bira svoje predstavnika”, saopšteno je “Vijestima” iz stranke Miodraga Lekića.
Sistem otvorenih lista bi omogućio nešto što do sada nije bio slučaj, a to je da svi kandidati koji su na izbornoj listi budu na istom položaju, ocijenili su iz URA.
„Takvim sistemom kandidati sa izborne liste bili bi aktivniji u predstavljanju svojih programa i privrženiji građanima i njihovim zahtjevima, što bi na kraju rezultiralo većim profesionalizmom u radu svakog poslanika pojedinačno i isticanjem značaja poslanika u odnosu u političku stranu“, kazao je za „Vijesti“ poslanik URA Miloš Konatar.
To bi, dodaje on, doprinijelo i unutrašnoj demokratizaciji partija.
Socijaldemokrate se, tvrde, takođe zalažu za svaki model koji bi povećao odgovornost poslanika i učinio ih bližim građanima. „Plašimo se da se problem ’loših' političara ne može riješiti samo izbornim modelom, nego promjenom političke kulture“, saopšteno je iz SD. I iz Liberalne partije poručili su da podržavaju svako rješenje koje će omogućiti jačanje demokratske tradicije crnogorskog parlamentarizma. „Ovo je naročito važno nakon parlamentarne krize koja je paralisala rad Skupštine preko pola godine na štetu građana“, kazao je za „Vijesti“ portparol LPCG Ammar Borančić.
On kaže da su pojedini poslanici u sadašnjem sazivu Skupštine pokazali naročitu neodgovornost prema samoj instituciji ali i prema građanima. „Njihovo djelovanje urušilo je ugled Skupštine i gotovo dovelo u pitanje svrsishodnost njenog djelanja. Takva mogućnost u buduće se mora ograničiti ili potpuno izbjeći“, tvrdi Borančić.
“U džavama sa partijsko- oligarhijskim sistemima vladanja, kao što je i Crna Gora, nije realno očekivati da partije izgube svoje priviligije, jer su one kreatori sopstvenih interesa koji im omogućavaju vječite poslaničke ili odborničke funkcije”, zaključuje profesor Blažić. SDP, SNP i Demokratski front nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Kandidati lojalni ljudi, iz velikih gradova koji već imaju funkciju
Na parlamentarnim izborima stranke uglavnom kandiduju lojalne kadrove, dominantno iz velikih gradova, koji u najvećem broju slučajeva imaju određenu funkciju u stranci u trenutku kandidature, pokazalo je komparativno istraživanje izbornih sistema na Balkanu u kojem je učestvovao profesor Zoran Stojiljković.
Stojiljković ističe da se odluka o kandidatima ne donosi na unutarstranačkim izborima, već odluku donose centralni stranački organi.
“Sve ovo ukazuje na nizak nivo unutarstranačke demokratije, što za posljedicu ima visok stepen partijske discipline i nizak nivo individualne odgovornosti poslanika građanima”, ocijenio je profesor.
To je, dodao je, razlog zašto kandidati za poslanike ne vode ličnu kampanju, već im je cilj promocija stranke i građenje podrške unutar nje.
HGI i AA za otvorene liste, Bošnjaci bi razmislili o tome
Od manjinskih stranaka u Skupštini, većina je iskazala podršku promjeni, dok u Bošnjačkoj stranci poručuju da bi “trebalo razmišljati” u tom pravcu.
Hrvatska građanska inicijativa bi podržala sistem u kojem se direktno glasa za poslanike, kazao je član Predsjedništva HGI Ilija Janović.
„Smatram da bi to uozbiljilo kandidate a takođe omogućilo biračima da glasaju za ličnost, ne samo za stranku“, kazao je Janović za “Vijesti”.
Podršku otvorenim izbornim listama daje i Albanska alternativa.
“Razvijene demokratije su uredile ovo pitanje sa otvorenim listama, vrijeme da to bude i kod nas”, poručio je poslanik Nik Đeljošaj.
Smatra da bi od toga korist imale i stranke.
“Jer bi se kandidati sa liste dodatno angažovali u izbornom procesu. Ovim bismo poslanicima dodatno dali na legitimitetu i da se oni ponašaju u skladu sa interesima svojih birača a ne partija”, kazao je za “Vijesti”.
Iz Bošnjačke stranke su poručili da bi trebalo razmišljati o uvođenju sistema poluotvorenih lista, jer bi uvođenje potpuno otvorenih lista u potpunosti izmijenilo dosadašnji izborni sistem.
U stranci Rafeta Husovića ističu da je to sistem “koji postoji u nekim evropskim i zemljama regiona, gdje se istovremeno vrednuje partijski program i kvalitet kandidata”.
“Ukazujemo da je problem 'preletača', odnosno onih koji uđu u 'dres' jedne partije u mandat, a izađu sa drugim bojama veoma izražen na crnogorskoj političkoj sceni kada su poslanici u pitanju”, dodaje se u saopštenju, ističući da njihova stranka tih problema nije imala.
Na predstojećim parlamentarnim izborima Bošnjačka stranka će prilikom sastavljanja liste voditi računa i oko kvaliteta izbornog programa ali i ljudi koji će biti kandidati za poslanike, poručili su.
Bonus video:
